Lisička
| Cantharellus cibarius | |
|---|---|
 | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Gljive |
| Koljeno: | Basidiomycota |
| Razred: | Agaricomycetes |
| Red: | Cantharellales |
| Porodica: | Cantharellaceae |
| Rod: | Cantharellus |
| Vrsta: | C. cibarius |
| Sinonimi | |
Species synonymy[1]
| |
| Baze podataka | |
| Cantharellus cibarius | |
|---|---|
 | |
 |
brazdast himenij |
|
klobuk je ljevkast |
|
himenij je spušten |
|
stručak je gol |
 |
otisak spora je žut ili kremastobijel |
|
ekologija je mikorizalna |
|
jestivost: odlična |
Lisička (lat. Cantharellus cibarius; lisičica, lisičarka, bjelkasta lisičica, lisica, pršutnica) jestiva je i ukusna gljiva. Klobuk je valovitog ruba, blijedo narančaste ili žute boje, promjera 3 – 8 cm, stručak kratak, dužine do 8 cm. Listići s donje strane klobuka svjetliji u odnosu na boju klobuka, djelomice silaze niz stručak. Meso je blijedo žuto, finog mirisa koji podsjeća na marelice. Okus svježe gljive je blago papren.
Vrhunska jestiva gljiva. Jedna od rijetkih gljiva bogatih vitaminom C, također i vitaminom D, a sadrži i vitamin B12. Može se jesti i sirova.[2][3]
Moguća je zamjena s otrovnom zavodnicom koja je veća od nje a ako je se drži u ruci pušta narančasto-smeđu boju.[4]
| Dio gljive | Svježa gljiva | Suha tvar | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Voda | Suha tvar | Bjelančevine | Masti | Manitol | Šećer | Celuloza | Екstraktivne tvari | Pepeo | |
| Stručak | 88,23 | 11,77 | 28,35 | 4,72 | 12,17 | 4,13 | 38,04 | 4,16 | 8,43 |
| Klobuk | 88,95 | 11,05 | 27,77 | 7,13 | 13,13 | 3,98 | 35,93 | 2,13 | 9,93 |
Prema dosadašnjim saznanjima, lisičika može jačati imunitet, povećati otpornost na prehladu, pomoći kod dermatitisa, djelovati protiv bakterija i virusa, a naizgled i protiv nekih oblika raka. Osim vitamina C i D sadrži i vitamine А, D2, В1, В2, В3, B12,[6] РР te mikroelemente cink i bakar. Smatra se da je dobra za vid te za bolesti jetre (sadrži ergosterol K-10). Kako sadrži i hitinmanozu te beta-glukan te je dobra i za čišćenje parazita iz probavnog sustava.[7]
- Grlić, Lj. Samoniklo jestivo bilje. Zagreb. 1980.
- Božac, R. Gljive. Zagreb. 2007.
- Focht, I. Ključ za gljive. Zagreb. 1986.
- Višnevskij, M. „Lekarstvene gribi.” Bolšaja enciklopedija. Moskva. 2014.
- ↑ Catalogue of Life: 30th July 2015
- ↑ Jestivi__i_otrovni_plodovi_nase_sume.pptx
- ↑ Characterization of vitamin B₁₂compounds in the wild edible mushrooms black trumpet (Craterellus cornucopioides) and golden chanterelle (Cantharellus cibarius). J Nutr Sci Vitaminol (Tokyo). 2012; 58(6):438-41.
- ↑ Lisička, Lisičarka, Pršutica (Cantharellus cibarius). Inačica izvorne stranice arhivirana 11. siječnja 2011. Pristupljeno 26. srpnja 2012. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Фотинюк, Фелікс Іванович. Гриби. — Львів : Книжково-журнальне видавництво, 1961., str. 31.
- ↑ Schwarz, J.; i dr. 2012. Characterization of Vitamin B12 Compounds in the Wild Edible Mushrooms Black Trumpet (Craterellus cornucopioides) and Golden Chanterelle (Cantharellus cibarius), Journal of Nutritional Science and Vitaminology
- ↑ Višnevskij, M. „Lekarstvene gribi.” Bolšaja enciklopedija. Moskva. 2014. str. 91.
- Mushroom Observer (mushroomobserver.org), projekt posvećen identifikaciji gljiva
- An Aid to Mushroom Identification Arhivirana inačica izvorne stranice od 26. srpnja 2009. (Wayback Machine), Simon's Rock College
- Online identifikacija jestivih gljiva
- Lista stranica s naputcima za identifikaciju Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. ožujka 2012. (Wayback Machine)
- identifikacija gljiva
| |||||||||||||||||||||||||||||