Krešimir Nemec

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Krešimir Nemec
HAZU 24 17 lipnja 2008.jpg
Krešimir Nemec 2008.
Rođenje 29. svibnja 1953.
Županja
Narodnost Hrvat
Polje književni znanstvenik

Krešimir Nemec (Županja, 29. svibnja 1953.), hrvatski književni znanstvenik i redoviti sveučilišni profesor.

Životopis[uredi VE | uredi]

Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je 1977. godine (grupe: Jugoslavenski jezici i književnosti i Komparativna književnost). Magistarsku radnju obranio 1981., a doktorsku disertaciju ("Integracija i organizacija diskurzivnog u suvremenoj pripovjednoj prozi") 1985. godine.

Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu zaposlen je od 1979. u zvanju asistenta, zatim docenta (1986.), izvanrednog profesora (1991.) i redovitog profesora (1996.) Godine 2001. izabran je za redovitog profesora u trajnom zvanju. Predstojnik je Katedre za noviju hrvatsku književnost. Od 1986. do 1988. bio je predavač hrvatskog jezika i književnosti na Sveučilištu Ruhr u Bochumu. Godine 1992. koristio je stipendiju vlade Republike Austrije u Beču. Kao gost predavao na Sveučilištu Humboldt u Berlinu (1999.) i na Sveučilištu u Klagenfurtu (2004.-2005.)

Krešimir Nemec je redoviti član HAZU od 2008. godine. Predavao je po pozivu te sudjelovao na brojnim znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu (Ljubljana, Graz, Beč, Krakov, Budimpešta, Pečuh, Skoplje, Berlin, Göttingen, Hamburg, Pariz, Helsinki). Član je Društva hrvatskih književnika, PEN-a, Hrvatskoga filološkog društva te uredničkog odbora edicije "Stoljeća hrvatske književnosti". Uređivao je časopise "Most", "Encyclopaedia moderna" te književnoteorijsku biblioteku "L" Zavoda za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Sada je glavni urednik Akademijina časopisa "Forum" i član uredništva časopisa "Fluminensia".

Nemec je priredio za tisak brojna djela hrvatskih pisaca (Kozarac, Šenoa, Kovačić, Andrić, Krleža, Zagorka, Desnica, Novak). Objavio je više od sto pedeset znanstvenih radova u domaćim i stranim književnim časopisima.

Urednikom je časopisa Foruma, književnog mjesečnika Razreda za književnost HAZU (stanje od prosinca 2011. godine).[1]

Nagrade[uredi VE | uredi]

Za svoj rad nagrađen je sljedećim nagradama:

  • Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića (1998.)
  • Godišnja Državna nagrada za znanost (1999.)
  • Nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (1999.)
  • Godišnja nagrada Josip i Ivan Kozarac (2003.)
  • Nagrada Brandenburške akademije znanosti u Berlinu (2004.)
  • Herderova nagrada za književnost u Beču (2005.)
  • Veliki zlatni dukat Vukovarsko-srijemske županije (2012.)
  • Nagrada Josip i Ivan Kozarac za životno djelo (2015)
  • Nagrada Vladimir Nazor za knjigu "Gospodar priče. Poetika Ive Andrića" (2017)

Objavljene knjige[uredi VE | uredi]

  • Pripovijedanje i refleksija, Osijek, 1988.
  • Vladan Desnica, Zagreb, 1988.
  • Med literarno teorijo in zgodovino, Ljubljana,1990.
  • Der kroatische Roman der achtziger Jahre, Zagreb, 1990.
  • "Večernji akt" Pavla Pavličića i "Mor" Đure Sudete, Zagreb, 1994.
  • Povijest hrvatskog romana od početaka do kraja 19. stoljeća, Zagreb, 1994.
  • Tragom tradicije, Zagreb, 1995.
  • Čitanka iz hrvatske književnosti XX. stoljeća (s M. Šicelom i J. Skokom), Zagreb, 1995.
  • Antologija hrvatske novele, Zagreb, 1997.
  • Povijest hrvatskog romana od 1900. do 1945. godine, Zagreb, 1998.
  • Mogućnosti tumačenja, Zagreb, 2000.
  • Leksikon hrvatskih pisaca (ur.), Zagreb, 2000.
  • Hrvatski pripovjedači (ur.), Zagreb, 2001.
  • Povijest hrvatskog romana do 1945. do 2000. godine, Zagreb, 2003.
  • Putovi pored znakova. Portreti, poetike, identiteti, Zagreb, 2006.
  • Čitanje grada. Urbano iskustvo u hrvatskoj književnosti, Zagreb, 2010.
  • Gospodar priče. Poetika Ive Andrića. Zagreb, 2016.
  • Glasovi iz tmine. Krležološke rasprave. Zagreb, 2017.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. HINA/HS: Čuvar i promicatelj književne vrsnoće, Hrvatsko slovo, petak, 28. listopada 2011., str. 22.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]