Krešimir Nemec

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Krešimir Nemec
HAZU 24 17 lipnja 2008.jpg
Krešimir Nemec 2008.
Rođenje 29. svibnja 1953.
Županja
Narodnost Hrvat
Polje književni znanstvenik

Krešimir Nemec (Županja, 29. svibnja 1953.), hrvatski književni znanstvenik i redoviti sveučilišni profesor.

Životopis[uredi VE | uredi]

Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je 1977. godine (grupe: Jugoslavenski jezici i književnosti i Komparativna književnost). Magistarsku radnju obranio 1981., a doktorsku disertaciju ("Integracija i organizacija diskurzivnog u suvremenoj pripovjednoj prozi") 1985. godine.

Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu zaposlen je od 1979. u zvanju asistenta, zatim docenta (1986.), izvanrednog profesora (1991.) i redovitog profesora (1996.) Godine 2001. izabran je za redovitog profesora u trajnom zvanju. Predstojnik je Katedre za noviju hrvatsku književnost. Od 1986. do 1988. bio je predavač hrvatskog jezika i književnosti na Sveučilištu Ruhr u Bochumu. Godine 1992. koristio je stipendiju vlade Republike Austrije u Beču. Kao gost predavao na Sveučilištu Humboldt u Berlinu (1999.) i na Sveučilištu u Klagenfurtu (2004.-2005.)

Krešimir Nemec je redoviti član HAZU od 2008. godine. Predavao je po pozivu te sudjelovao na brojnim znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu (Ljubljana, Graz, Beč, Krakov, Budimpešta, Pečuh, Skoplje, Berlin, Göttingen, Hamburg, Pariz, Helsinki). Član je Društva hrvatskih književnika, PEN-a, Hrvatskoga filološkog društva te uredničkog odbora edicije "Stoljeća hrvatske književnosti". Uređivao je časopise "Most", "Encyclopaedia moderna" te književnoteorijsku biblioteku "L" Zavoda za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Sada je glavni urednik Akademijina časopisa "Forum" i član uredništva časopisa "Fluminensia".

Nemec je priredio za tisak brojna djela hrvatskih pisaca (Kozarac, Šenoa, Kovačić, Andrić, Krleža, Zagorka, Desnica, Novak). Objavio je više od sto pedeset znanstvenih radova u domaćim i stranim književnim časopisima.

Urednikom je časopisa Foruma, književnog mjesečnika Razreda za književnost HAZU (stanje od prosinca 2011. godine).[1]

Nagrade[uredi VE | uredi]

Za svoj rad nagrađen je sljedećim nagradama:

  • Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića (1998.)
  • Godišnja Državna nagrada za znanost (1999.)
  • Nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (1999.)
  • Godišnja nagrada Josip i Ivan Kozarac (2003.)
  • Nagrada Brandenburške akademije znanosti u Berlinu (2004.)
  • Herderova nagrada za književnost u Beču (2005.)
  • Veliki zlatni dukat Vukovarsko-srijemske županije (2012.)
  • Nagrada Josip i Ivan Kozarac za životno djelo (2015)
  • Nagrada Vladimir Nazor za knjigu "Gospodar priče. Poetika Ive Andrića" (2017)

Objavljene knjige[uredi VE | uredi]

  • Pripovijedanje i refleksija, Osijek, 1988.
  • Vladan Desnica, Zagreb, 1988.
  • Med literarno teorijo in zgodovino, Ljubljana,1990.
  • Der kroatische Roman der achtziger Jahre, Zagreb, 1990.
  • "Večernji akt" Pavla Pavličića i "Mor" Đure Sudete, Zagreb, 1994.
  • Povijest hrvatskog romana od početaka do kraja 19. stoljeća, Zagreb, 1994.
  • Tragom tradicije, Zagreb, 1995.
  • Čitanka iz hrvatske književnosti XX. stoljeća (s M. Šicelom i J. Skokom), Zagreb, 1995.
  • Antologija hrvatske novele, Zagreb, 1997.
  • Povijest hrvatskog romana od 1900. do 1945. godine, Zagreb, 1998.
  • Mogućnosti tumačenja, Zagreb, 2000.
  • Leksikon hrvatskih pisaca (ur.), Zagreb, 2000.
  • Hrvatski pripovjedači (ur.), Zagreb, 2001.
  • Povijest hrvatskog romana do 1945. do 2000. godine, Zagreb, 2003.
  • Putovi pored znakova. Portreti, poetike, identiteti, Zagreb, 2006.
  • Čitanje grada. Urbano iskustvo u hrvatskoj književnosti, Zagreb, 2010.
  • Gospodar priče. Poetika Ive Andrića. Zagreb, 2016.
  • Glasovi iz tmine. Krležološke rasprave. Zagreb, 2017.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. HINA/HS: Čuvar i promicatelj književne vrsnoće, Hrvatsko slovo, petak, 28. listopada 2011., str. 22.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]