Šipovo

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Šipovo
BH municipality location Sipovo.png
Entitet Republika Srpska
Sjedište Šipovo
Načelnik  ?
Površina  ? km²
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća

15.579 (1991.)
?/km²
Pošta

Šipovo (stari hrvatski naziv: Plivski Grad) je grad i središte istoimene općine u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Općina Šipovo je prvenstveno brdsko planinsko područje ispresijecano rijekama Janjom i Plivom, kao i riječicama Sokočnicom, Lubovicom i Volaricom. Najniza točka nadmorske visine (ušće rijeke Janj u Plivu) iznosi 440m, a najvisa točka je vrh planine Vitorog (1905 m).

Ukupna površina općine iznosi 510 km². Od toga na šume, najvrijedniji resurs, otpada 22000 ha ili 48%, na livade i pašnjake oko 15550 ha ili 33%, na oranice i voćnjake oko 6500 ha ili 15% i na neproduktivno zemljište 2000 ha ili oko 4%.

Najbliži gradovi su Jajce i Mrkonjić Grad koji su udaljeni oko 20 km, Banja Luka udaljena oko 80 km, a glavni grad Sarajevo je udaljeno oko 200 km.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Šipovo

Po posljednjem službenom popisu stanovništva 1991. godine, općina Šipovo imala je 15.579 stanovnika, raspoređenih u 40 naselja.



Stanovništvo općine Šipovo
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Srbi 12.333 (79,16%) 12.844 (79,50%) 14.970 (83,00%)
Muslimani 2.965 (19,03%) 2.831 (17,52%) 2.952 (16,36%)
Hrvati 31 (0,19%) 25 (0,15%) 35 (0,19%)
Jugoslaveni 155 (0,99%) 324 (2,00%) 9 (0,04%)
ostali i nepoznato 95 (0,60%) 130 (0,80%) 69 (0,38%)
ukupno 15.579 16.154 18.035

Šipovo (naseljeno mjesto), nacionalni sastav[uredi VE | uredi]

Šipovo
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Srbi 3.828 (74,04%) 2.211 (62,47%) 659 (49,43%)
Muslimani 1.155 (22,34%) 1.026 (28,99%) 621 (46,58%)
Hrvati 14 (0,27%) 16 (0,45%) 24 (1,80%)
Jugoslaveni 117 (2,26%) 239 (6,75%) 3 (0,22%)
ostali i nepoznato 56 (1,08%) 47 (1,32%) 26 (1,95%)
ukupno 5.170 3.539 1.333

Naseljena mjesta[uredi VE | uredi]

Babići, Babin Do, Bešnjevo, Brđani, Brdo, Čifluk, Čuklić, Đukići, Donji Mujdžići, Dragnić, Dragnić Podovi, Duljci, Gorica, Gornji Mujdžići, Grbavica, Greda, Jusići, Kneževići, Kozila, Krčevine, Lipovača, Lubovo, Lužine, Majevac, Močioci, Natpolje, Olići, Podobzir, Podosoje, Popuže, Pribeljci, Sarići, Sokolac, Stupna, Šipovo, Todorići, Vagan, Vodica, Volari i Vražić.

Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma, općina Šipovo u cjelini ušla je u sastav Republike Srpske.

Uprava[uredi VE | uredi]

Povijest[uredi VE | uredi]

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

  • Simo Šolaja - narodni heroj iz 2. svjetskog rata.
  • Nedjeljko Bajić - Baja, narodni pjevač
  • Ilija Grahovac "Zmaj od Šipova", jedan je od najpopularnijih uzgajivača bikova u Bosni i Hercegovini[1]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Kultura[uredi VE | uredi]

  • Dani Šipova , kulturna manifestacija

Sport[uredi VE | uredi]

Izvor[uredi VE | uredi]

  • Hasan Zolić, odg. ur., Nacionalni sastav stanovništva : rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Statistički bilten 234., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, prosinca 1993. (URL)
  1. Dnevnik.hr Video: 'Zmaj od Šipova' bjesni na pokopu svoga oca


Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Nedovršeni članak Šipovo koji govori o bosanskohercegovačkoj općini: Šipovo treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.