Bardejov: razlika između inačica

Koordinate: 49°17′N 21°16′E / 49.283°N 21.267°E / 49.283; 21.267
Izvor: Wikipedija
Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m →‎Znamenitosti: pravopis, replaced: UNESCO]]-v → UNESCO]]-ov
m predl. UNESCO
Redak 168: Redak 168:
}}
}}
'''Bardejov''' ([[mađarski|mađ.]] ''Bártfa'', [[njemački|njem.]] ''Bartfeld'') je grad u [[Prešovský kraj|Prešovskom kraju]] u sjeveroistočnoj [[Slovačka|Slovačkoj]]. Upravno je središte [[Okrug Bardejov|Okruga Bardejov]].
'''Bardejov''' ([[mađarski|mađ.]] ''Bártfa'', [[njemački|njem.]] ''Bartfeld'') je grad u [[Prešovský kraj|Prešovskom kraju]] u sjeveroistočnoj [[Slovačka|Slovačkoj]]. Upravno je središte [[Okrug Bardejov|Okruga Bardejov]].
{{Široka slika|Panorama bardejov 2008.jpg|1000px|<center>Panorama Barjedova 2008.|50%|left}}
{{Široka slika|Panorama bardejov 2008.jpg|900px|Panorama Barjedova 2008.
}}
==Zemljopis==
==Zemljopis==


Redak 178: Redak 179:


==Znamenitosti==
==Znamenitosti==
{{UNESCO-svjetska baština
{{UNESCO – svjetska baština
|ime mjesta = Povijesni grad Bardejov
|ime mjesta = Povijesni grad Bardejov
|slika = Bardejov namesti 3773.JPG
|slika = Bardejov namesti 3773.JPG
Redak 185: Redak 186:
|mjerilo = iii, iv
|mjerilo = iii, iv
|ugroženost = ne
|ugroženost = ne
|dossier = 973
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/973
|država = {{ZD+X/S|SLK}}
|država = {{ZD+X/S|SLK}}
|karta =
|karta-oznaka = Bardejov
|oznaka-položaj =
|koordinate =
|karta-opis =
}}
}}
Godine [[1954.]] započeto je s renoviranjem [[gotika|gotičkih]] i [[renesansa|renesansnih]] zgrada u starom centru grada, a [[2000.]] godine cijeli prostor unutar gradskih zidina je upisan u [[UNESCO]]-ovu listu svjetske baštine.
Godine [[1954.]] započeto je s renoviranjem [[gotika|gotičkih]] i [[renesansa|renesansnih]] zgrada u starom centru grada, a [[2000.]] godine cijeli prostor unutar gradskih zidina je upisan u [[UNESCO]]-ovu listu svjetske baštine.


Utvrde i gradske zidine su iz 14. i 15. stojeća i jedne su od najbolje sačuvanih u Slovačkoj. Središnji trg (''Radničné námestie'') je bio srednjovjekovnom tržnicom okruženom [[gotička arhitektura|gotičkim]] (donji dio) i [[renesansa|renesansnim]] (gornji dio) cehovskim zgradama i Gradskom vijećnicom iz [[1505.]] godine.
Utvrde i gradske zidine su iz 14. i 15. stojeća i jedne su od najbolje sačuvanih u Slovačkoj. Središnji trg (''Radničné námestie'') je bio srednjovjekovnom tržnicom okruženom [[gotička arhitektura|gotičkim]] (donji dio) i [[renesansa|renesansnim]] (gornji dio) cehovskim zgradama i Gradskom vijećnicom iz [[1505.]] godine.
[[Datoteka:Bardejov ruiny zamku 16.08.08 p.jpg|mini|<center>Ostaci zidina starog dvorca]]
[[Datoteka:Bardejov ruiny zamku 16.08.08 p.jpg|mini|Ostaci zidina starog dvorca]]
Među najveće znamenitostima grada je trobrodna Crkva sv. Egidija iz [[14. stoljeća|14. stoljeće]] s 11 gotičkih oltara proizvedeni u razdoblju između [[1460.]] i [[1510.]]
Među najveće znamenitostima grada je trobrodna Crkva sv. Egidija iz [[14. stoljeća|14. stoljeće]] s 11 gotičkih oltara proizvedeni u razdoblju između [[1460.]] i [[1510.]]


Redak 197: Redak 203:


<gallery perrow="5">
<gallery perrow="5">
Slika:Bardejov 13.jpg|<center>Gradski trg
Slika:Bardejov 13.jpg|Gradski trg
Slika:Bardejov 5.jpg|<center>Srednjovjekovna Gradska vijećnica na trgu
Slika:Bardejov 5.jpg|Srednjovjekovna Gradska vijećnica na trgu
Slika:Bardejov 8.jpg|<center>Renesansne kuće
Slika:Bardejov 8.jpg|Renesansne kuće
Slika:Bardejov bazylika 16.08.08 p2.jpg|<center>Bazilika sv. Egidija
Slika:Bardejov bazylika 16.08.08 p2.jpg|Bazilika sv. Egidija
Slika:Chrám svätého Egídia 9.jpg|<center>Bazilika iznutra
Slika:Chrám svätého Egídia 9.jpg|Bazilika iznutra
Slika:Bartfeld - Wehrturm.jpg|<center>Toranj zidina
Slika:Bartfeld - Wehrturm.jpg|Toranj zidina
Slika:Bardejov10Slovakia51.JPG|<center>Crkva sv. Ivana Krstitelja (15. st.)
Slika:Bardejov10Slovakia51.JPG|Crkva sv. Ivana Krstitelja (15. st.)
Slika:Bardejov10Slovakia36.jpg|<center>Grkokatolička Crkva sv. Petra i Pavla iz 1902.
Slika:Bardejov10Slovakia36.jpg|Grkokatolička Crkva sv. Petra i Pavla iz 1902.
Slika:Astória (Bardejovské kúpele) 1.JPG|<center>Hotel Astoria ''Bardejovské Kúpele''
Slika:Astória (Bardejovské kúpele) 1.JPG|Hotel Astoria ''Bardejovské Kúpele''
Slika:BardejovskeKupele11Slovakia49.JPG|<center>Drvena crkva ''Bardejovské Kúpele''
Slika:BardejovskeKupele11Slovakia49.JPG|Drvena crkva ''Bardejovské Kúpele''
</gallery>
</gallery>


Inačica od 9. prosinca 2022. u 00:07

Ovo je glavno značenje pojma Bardejov. Za druga značenja pogledajte Okrug Bardejov.
Bardejov
Grb
Grb
Koordinate: 49°17′N 21°16′E / 49.283°N 21.267°E / 49.283; 21.267
Država Slovačka
Pokrajina Grb Prešovski Prešovski
Vlast
 - Gradonačelnik Boris Hanuščak
Površina
 - Ukupna 72,33[1] km2
Visina 323[2]
Stanovništvo (2021.)
 - Grad 30.579[3] stan.
 - Gustoća 445,09[4] stan./km2
Vremenska zona CET (UTC+1)
 - Ljeto (DST) CEST (UTC+2)
Poštanski broj 085 01[2]
Pozivni broj +421 54[2]
Registarska oznaka BJ
Službena stranica www.bardejov.sk
Zemljovid
Bardejov na karti Slovačke
Bardejov na karti Slovačke

Bardejov na karti Slovačke

Bardejov (mađ. Bártfa, njem. Bartfeld) je grad u Prešovskom kraju u sjeveroistočnoj Slovačkoj. Upravno je središte Okruga Bardejov.

Panorama Barjedova 2008.
Panorama Barjedova 2008.

Zemljopis

Grad se smijestio u pokrajini Šariš u istočnoj Slovačkoj oko 30 km sjeverno od Prešova, u blizini granice s Poljskom.

Povijest

Teritorija današnjeg grada privukao je naseljenike još u Kamenom dobu. Prvi pisani zapis o gradu datira u 1240. kada su se redovnici iz Bardejova žalili kralju Bela IV. o kršenju gradskih granica od strane Prešova. Snažno utvrđeni grad u 14. stoljeću, je postao centar trgovine s Poljskom. Bardejov je stekao status kraljevskog grad 1376. a kasnije postaje slobodan kraljevski grad. Zlatno razdoblje grada završava u 16. stoljeću, kada je nekoliko ratova, pandemija, i drugih katastrofa uništava grad.

Znamenitosti

Povijesni grad Bardejov
Svjetska baština – UNESCO
}}
Država Slovačka
Godina uvrštenja2000. (24. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloiii, iv
Ugroženost—
PoveznicaUNESCO:973

Godine 1954. započeto je s renoviranjem gotičkih i renesansnih zgrada u starom centru grada, a 2000. godine cijeli prostor unutar gradskih zidina je upisan u UNESCO-ovu listu svjetske baštine.

Utvrde i gradske zidine su iz 14. i 15. stojeća i jedne su od najbolje sačuvanih u Slovačkoj. Središnji trg (Radničné námestie) je bio srednjovjekovnom tržnicom okruženom gotičkim (donji dio) i renesansnim (gornji dio) cehovskim zgradama i Gradskom vijećnicom iz 1505. godine.

Ostaci zidina starog dvorca

Među najveće znamenitostima grada je trobrodna Crkva sv. Egidija iz 14. stoljeće s 11 gotičkih oltara proizvedeni u razdoblju između 1460. i 1510.

Oko 2,5 km od grada nalaze se toplice Bardejovské Kúpele s izvorima mineralne vode koja liječi probleme s krovotokom i probavom. Tu se nalazi i Muzej narodne arhitekture na otvorenom (slk. skanzen).

  • Gradski trg
    Gradski trg
  • Srednjovjekovna Gradska vijećnica na trgu
    Srednjovjekovna Gradska vijećnica na trgu
  • Renesansne kuće
    Renesansne kuće
  • Bazilika sv. Egidija
    Bazilika sv. Egidija
  • Bazilika iznutra
    Bazilika iznutra
  • Toranj zidina
    Toranj zidina
  • Crkva sv. Ivana Krstitelja (15. st.)
    Crkva sv. Ivana Krstitelja (15. st.)
  • Grkokatolička Crkva sv. Petra i Pavla iz 1902.
    Grkokatolička Crkva sv. Petra i Pavla iz 1902.
  • Hotel Astoria Bardejovské Kúpele
    Hotel Astoria Bardejovské Kúpele
  • Drvena crkva Bardejovské Kúpele
    Drvena crkva Bardejovské Kúpele

Stanovništvo

Razvoj stanovništva[5]
Godina 1. siječnja 1993.[6] 1999. 2006. 2013. 2019. 2020.
Broj stanovnika 31.833 33.550 33.356 33.296 32.293 32.099

Napomena: Ako nije drugačije naznačeno, stanovništvo je posljednjeg dana u godini.


Po popisu stanivništva iz 2001. godine grad je imao 33.374 stanovnika.[7]

Prema vjeroispovijesti najviše je rimokatolika 63,2 %, grkokatolika 16,9% luterana 7,6 % i ateista 4,3 %.[7]

Gradovi prijatelji

Izvor

  1. ↑ Hustota obyvateľstva - obce [om7014rr_ukaz: Rozloha (Štvorcový meter)]. www.statistics.sk (slovački). Statistical Office of the Slovak Republic. 21. ožujka 2021. Pristupljeno 21. studenoga 2021.
  2. ↑ a b c Základná charakteristika. www.statistics.sk (slovački). Statistical Office of the Slovak Republic. 17. travnja 2015. Pristupljeno 31. ožujka 2022.
  3. ↑ Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce (ročne). www.statistics.sk (slovački). Statistical Office of the Slovak Republic. 31. ožujka 2022. Pristupljeno 31. ožujka 2022.
  4. ↑ Hustota obyvateľstva - obce. www.statistics.sk (slovački). Statistical Office of the Slovak Republic. 21. ožujka 2021. Pristupljeno 21. studenoga 2021.
  5. ↑ Štatistický úrad Slovenskej republiky. 21. ožujka 2021. Počet obyvateľov podľa pohlavia – obce, pogled "Stav trvale bývajúceho obyvateľstva na začiatku obdobia (Osoba)". datacube.statistics.sk (slovački)
  6. ↑ Štatistický úrad Slovenskej republiky. 21. ožujka 2021. Počet obyvateľov podľa pohlavia – obce, pogled "Stav trvale bývajúceho obyvateľstva na konci obdobia (Osoba)". datacube.statistics.sk (slovački)
  7. ↑ a b Municipal Statistics. Statistički zavod Slovačke. Inačica izvorne stranice arhivirana 16. studenoga 2007. Pristupljeno 26. siječnja 2008.
  8. ↑ Jasło Official Website (Jasło's gradovi prijatelji)

Vanjske poveznice

Ostali projekti

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Bardejov
v • u
Gradovi u Prešovskom kraju
v • u
Svjetska baština u Slovačkoj
Kulturna dobra (6)
Rudarski grad Banská Štiavnica (1993.) • Povijesno središte Bardejova (2000.) • Granice Rimskog Carstva - Dunavski limes (zapadni dio)4) (2021.) • Gradovi Levoča i Spišské Podhradie s okolnim spomenicima (Dvorac Spiš, Spišská Kapitula i Žehra) (1993.) • Slovačke drvene crkve na Karpatima (2008.) • Selo Vlkolínec (1993.)
Slovačka zastava
Prirodna dobra (2)
Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe1) (2007.) • Krške špilje Aggteleka i Slovačkog krša 2) (1995.)
Nematerijalna
svjetska baština (5)
Fujara i njezina glazba (2008.) • Kultura gajdi (2015.) • Višeglasno pjevanje Horehronie (2017.) • Lutkarstvo u Slovačkoj i Češkoj3) (2016.) • Glazba iz Terchová (2013.)

1) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]  2) Zajednička svjetska baština Mađarske i Slovačke  3) Zajednička svjetska baština Češke i Slovačke  4) Zajednička svjetska baština Njemačke, Austrije i Slovačke 

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Bardejov&oldid=6544375"