Grčka mitologija: razlika između inačica

Uredi poveznice
Izvor: Wikipedija
Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 1: Redak 1:
[[Slika:Olympians.jpg|thumb|[[Monsiau]]: [[Olimp|Olymp]]ski bogovi]]
[[Slika:Olympians.jpg|thumb|[[Monsiau]]: [[Olimp]]ski bogovi]]


'''Grčka mythologija''' sastoji se od legendi ([[mit|myth]]ova) o [[bog]]ovima i [[heroj]]ima, a korien joj je u vierovanju [[stara Grčka|starih Grka]]. Grčki bogovi izgledali su kao ljudi, imali vrline i mane kao ljudi, razlikovali su se po tome što su bili bezsmrtni, više-manje neranjivi ter sposobni postati nevidljivi i putovati brzinom svietlosti, a živieli su na [[Olimp|Olymp]]u. Ova izviešća su prvobitno širena usmenom piesničkom traditijom; danas grčki mythovi su poznati prije svega iz [[Starogrčka književnost|starogrčke književnosti]].
'''Grčka mitologija''' sastoji se od legendi ([[mit]]ova) o [[bog]]ovima i [[heroj]]ima, a korijen joj je u vjerovanju [[stara Grčka|starih Grka]]. Grčki bogovi izgledali su kao ljudi, imali vrline i mane kao ljudi, razlikovali su se po tome što su bili besmrtni, više-manje neranjivi te sposobni postati nevidljivi i putovati brzinom svjetlosti, a živjeli su na [[Olimp]]u. Ova izvješća su prvobitno širena usmenom pjesničkom tradicijom; danas grčki mitovi su poznati prije svega iz [[Starogrčka književnost|starogrčke književnosti]].




== Izvori ==
== Izvori ==


[[Slika:Moreau,_Gustave_-_Hésiode_et_la_Muse_-_1891.jpg|thumb|[[Gustave Moreau]]: [[Heziod|Hesiod]] i [[Muza|Musa]]]]
[[Slika:Moreau,_Gustave_-_Hésiode_et_la_Muse_-_1891.jpg|thumb|[[Gustave Moreau]]: [[Heziod]] i [[Muza]]]]


Osim navedenih pisaca, izvor su bila i diela drugih [[tragedija|tragičara]], [[poezija|piesnika]], [[filozofija|philosopha]] i [[književnost|pisaca]].
Osim navedenih pisaca, izvor su bila i djela drugih [[tragedija|tragičara]], [[poezija|pjesnika]], [[filozofija|filozofa]] i [[književnost|pisaca]].


* [[Homer]]: ''[[Ilijada|Iliada]]'' i ''[[Odiseja|Odyssea]]''
* [[Homer]]: ''[[Ilijada]]'' i ''[[Odiseja]]''
Osim dvaju najpoznatijih antičkih epova, postojali su i drugi epski cyclusi i manji epovi iz kojih se može doznati više o grčkoj mythologiji. Osim epova, u to ulaze i piesme te druge lyrske vrste poput [[Homerske himne|Homerskih hymni]]. U ''Iliadi'' Homer govori o [[Trojanski rat|Trojanskome ratu]] i brojnim grčkim junacima, ali i o [[olimp|olympi]]skim bogovima. U ''Odysseji'' je težište na junaku [[Odisej|Odysseus]]u, ali se pojavljuju i bogovi, ali još više razna mythološka bića koja su dodatan začin u grčkoj mythologiji. [[Homerske hymne]] spievane su u čast zasebnim božanstvima ter iz njih doznajemo više o pojedinim attributima i dogadjajima iz života pojedinih slavljenih bogova.
Osim dvaju najpoznatijih antičkih epova, postojali su i drugi epski ciklusi i manji epovi iz kojih se može doznati više o grčkoj mitologiji. Osim epova, u to ulaze i pjesme te druge lirske vrste poput [[Homerske himne|Homerskih himni]]. U ''Ilijadi'' Homer govori o [[Trojanski rat|Trojanskome ratu]] i brojnim grčkim junacima, ali i o [[olimp]]skim bogovima. U ''Odiseji'' je težište na junaku [[Odisej]]u, ali se pojavljuju i bogovi, ali još više razna mitološka bića koja su dodatan začin u grčkoj mitologiji. [[Homerske himne]] spjevane su u čast zasebnim božanstvima te iz njih doznajemo više o pojedinim atributima i događajima iz života pojedinih slavljenih bogova.


* [[Heziod|Hesiod]]: ''[[Teogonija|Theogonija]]'' te ''[[Poslovi i dani]]''
* [[Heziod]]: ''[[Teogonija]]'' te ''[[Poslovi i dani]]''
Hesiodova je ''Theogonija'', zajedno s dielom ''Poslova i dana'' doista chronološki pregled od postanka [[svemir]]a do piščeva vriemena. Pisac opisuje stvaranje svemira, prvih primordialnih božanstava, njihova rodoslovlja, [[ljubav]]i i sukobe. Njegova su diela vriedan spomenik i izvor za proučavanje grčke mythologije.
Heziodova je ''Teogonija'', zajedno s dijelom ''Poslova i dana'' doista kronološki pregled od postanka [[svemir]]a do piščeva vremena. Pisac opisuje stvaranje svemira, prvih primordijalnih božanstava, njihova rodoslovlja, [[ljubav]]i i sukobe. Njegova su djela vrijedan spomenik i izvor za proučavanje grčke mitologije.


[[Slika:RomanVirgilFolio014rVergilPortrait.jpg|thumb|left|[[Vergilije|Vergiluso]]v rukopis]]
[[Slika:RomanVirgilFolio014rVergilPortrait.jpg|thumb|left|[[Vergilije]]v rukopis]]


* [[Sofoklo|Sophocles]], [[Eshil|Aeschylos]] i [[Euripid]] ter [[Aristofan|Aristophanes]]
* [[Sofoklo]], [[Eshil]] i [[Euripid]] te [[Aristofan]]
Diela triju najpoznatijih antičkih tragičara donose razne inačice mythova te su takodjer vriedan izvor, kako sačuvana diela, tako i fragmenti. Njima uz bok stoji i comoediograph Aristophan koji donosi neke dogadjaje, ali su za proučavanje grčke mythologije tragoedije ipak važnije.
Djela triju najpoznatijih antičkih tragičara donose razne inačice mitova te su također vrijedan izvor, kako sačuvana djela, tako i fragmenti. Njima uz bok stoji i komediograf Aristofan koji donosi neke događaje, ali su za proučavanje grčke mitologije tragedije ipak važnije.


* [[Ovidije|Ovidius]]: ''[[Metamorfoze|Metamorphose]]'', [[Vergilije|Vergilius]]: ''[[Eneida|Aeneida]]''
* [[Ovidije]]: ''[[Metamorfoze]]'', [[Vergilije]]: ''[[Eneida]]''
Rimski pisac Ovidius u svojim Metamorphosama donosi brojne crtice iz grčke mythlogije te u tom dielu obuhvaća sve bitno za nju. Bogovi imaju rimska imena, ali mythologija je grčka. Isto vriedi i za Aeneidu koja donosi brojne crtice iz grčke mythologije, tako da junak [[Eneja|Aeneas]] postaje i rimskim nationalnim junakom, bez obzira na to što je Grk.
Rimski pisac Ovidije u svojim Metamorfozama donosi brojne crtice iz grčke mitologije te u tom djelu obuhvaća sve bitno za nju. Bogovi imaju rimska imena, ali mitologija je grčka. Isto vrijedi i za Eneidu koja donosi brojne crtice iz grčke mitologije, tako da junak [[Eneja]] postaje i rimskim nacionalnim junakom, bez obzira na to što je Grk.




=== Comparativna mythologija ===
=== Komparativna mitologija ===


[[Slika:Kerenyi karoly.jpg|thumb|[[Károly Kerényi]], osnivač modernih studija o grčkoj mythologiji]]
[[Slika:Kerenyi karoly.jpg|thumb|[[Károly Kerényi]], osnivač modernih studija o grčkoj mitologiji]]


Godine [[1871.]] [[Edward Burnett Tylor]] objavio je svoje dielo ''Primitivna cultura'' u kojoj se koristio methodom comparatije ter pokušao objasniti porieklo i [[evolucija|evolutiju]] [[religija|religije]]. [[Max Müller]] učinio je to isto na području mythova ter se stoga smatra osnivačem [[komparativna mitologija|comparativne mythologije]] svojim istoimenim dielom. Mythom su se bavili i [[psihologija|psycholozi]] poput [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]] i [[Carl Gustav Jung|Carla Gustava Junga]]. [[Károly Kerényi]] piše da je mythologija, odnosno - [[mitologem|mythologem]] - priča koja je dobro poznata i izpričana o bogovima i junacima, ali već ju je postalo nemoguće nanovo oblikovati i mienjati. Poslie se i Kerény priklonio nekim Jungovim zaključcima.
Godine [[1871.]] [[Edward Burnett Tylor]] objavio je svoje djelo ''Primitivna kultura'' u kojoj se koristio metodom komparacije te pokušao objasniti porijeklo i [[evolucija|evoluciju]] [[religija|religije]]. [[Max Müller]] učinio je to isto na području mitova te se stoga smatra osnivačem [[komparativna mitologija|komparativne mitologije]] svojim istoimenim djelom. Mitom su se bavili i [[psihologija|psiholozi]] poput [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]] i [[Carl Gustav Jung|Carla Gustava Junga]]. [[Károly Kerényi]] piše da je mitologija, odnosno - [[mitologem]] - priča koja je dobro poznata i ispričana o bogovima i junacima, ali već ju je postalo nemoguće nanovo oblikovati i mijenjati. Poslije se i Kerény priklonio nekim Jungovim zaključcima.


[[Slika:Max Muller.jpg|thumb|left|[[Max Müller]] [[etimologija|ethimološki]] je povezao [[ime]]na grčkih božanstava s ostalim indoeuropskim bogovima.]]
[[Slika:Max Muller.jpg|thumb|left|[[Max Müller]] [[etimologija|etimološki]] je povezao [[ime]]na grčkih božanstava s ostalim indoeuropskim bogovima.]]


Postoje brojne theorije o izvornom porieklu mitova, a s time i same grčke mythologije. Prema scripturalnoj theoriji, sve su mythološke legende izvedene iz različitih pričanja religijskih textova. Prema [[povijest|poviesnoj]] theoriji, sve su osobe u mythologiji nekoć bile ljudska bića, a legende i fantastična obilježja dodaci su kasnijeg vriemena. Primierice, priča o [[Eol|Aeolos]]u izvedena je iz priče o vladaru na nekom otoku u [[Tirensko more|Tirenskome moru]]. Allegoriska theorija govori da su svi mythovi symbolički i da je svaka priča zapravo [[alegorija|allegorija]]. [[Fizika|Physika]]lna theorija govori da su elementi - [[zrak]], [[vatra]], [[voda]] i [[zemlja]] - bili predmet vierskog štovanja i obožavanja, a božanstva su rodjena kao [[personifikacija|personificatija]] tih elemenata.
Postoje brojne teorije o izvornom porijeklu mitova, a s time i same grčke mitologije. Prema skripturalnoj teoriji, sve su mitološke legende izvedene iz različitih pričanja religijskih tekstova. Prema [[povijest|povijesnoj]] teoriji, sve su osobe u mitologiji nekoć bile ljudska bića, a legende i fantastična obilježja dodaci su kasnijeg vremena. Primjerice, priča o [[Eol]]u izvedena je iz priče o vladaru na nekom otoku u [[Tirensko more|Tirenskome moru]]. Alegorijska teorija govori da su svi mitovi simbolički i da je svaka priča zapravo [[alegorija]]. [[Fizika]]lna teorija govori da su elementi - [[zrak]], [[vatra]], [[voda]] i [[zemlja]] - bili predmet vjerskog štovanja i obožavanja, a božanstva su rođena kao [[personifikacija]] tih elemenata.


[[Max Müller]] povezivao je većinu [[Europa|europskih]] mythologija s [[Arijci|ariskom]] mythologijom koju je smatrao izvornom. Godine [[1891.]] rekao je da je najvažnije otkriće [[19. stoljeće|19. stoljeća]] ova jednostavna jednakost: [[sanskrt]]ski '''Dyauš pítā''' = grčki '''[[Zeus]]''' = rimski '''[[Jupiter (mitologija)|Jupiter]]''' = staronordijski '''[[Tyr]]'''. Podršku toj theoriji daje i [[etimologija|ethimologija]], posebice [[indoeuropski prajezik|indoeuropeistika]]. Naime, Zeusovo grčko [[ime]] povezano je s [[indoeuropski prajezik|ie.]] korienom ''*dey-'' = svietliti, odnosno ''*dyēws'' = danje nebo. U [[nominativ]]u je njegov oblik Ζεύς πατερ, a u [[genitiv]]u se ''Zeús'' mienja u Διός. To možemo povezati s glavnim bogom Indoeuropljana - '''''*dyēws ph<sub>2</sub>tēr''''' = božanski otac. Usp. u [[sanskrt]]u ''dyauš pítā''. Iz istog koriena dolazi i [[latinski jezik|lat.]] ime Zeusova pandana u [[rimska mitologija|rimskoj mythologiji]], [[Jupiter (mitologija)|Jupitera]]: ''Iu<u>piter</u>, Iovis'' < stlat. ''Diovis'', od [[genitiv]]a u ie. - ''*dyeu-ph<sub>2</sub>tēr''. Na rimsku je mythologiju mnogo utiecala grčka i [[Etruščani|ethruščanska]] mythologija.
[[Max Müller]] povezivao je većinu [[Europa|europskih]] mitologija s [[Arijci|arijskom]] mitologijom koju je smatrao izvornom. Godine [[1891.]] rekao je da je najvažnije otkriće [[19. stoljeće|19. stoljeća]] ova jednostavna jednakost: [[sanskrt]]ski '''Dyauš pítā''' = grčki '''[[Zeus]]''' = rimski '''[[Jupiter (mitologija)|Jupiter]]''' = staronordijski '''[[Tyr]]'''. Podršku toj teoriji daje i [[etimologija]], posebice [[indoeuropski prajezik|indoeuropeistika]]. Naime, Zeusovo grčko [[ime]] povezano je s [[indoeuropski prajezik|ie.]] korijenom ''*dey-'' = svijetliti, odnosno ''*dyēws'' = danje nebo. U [[nominativ]]u je njegov oblik Ζεύς πατερ, a u [[genitiv]]u se ''Zeús'' mijenja u Διός. To možemo povezati s glavnim bogom Indoeuropljana - '''''*dyēws ph<sub>2</sub>tēr''''' = božanski otac. Usp. u [[sanskrt]]u ''dyauš pítā''. Iz istog korijena dolazi i [[latinski jezik|lat.]] ime Zeusova pandana u [[rimska mitologija|rimskoj mitologiji]], [[Jupiter (mitologija)|Jupitera]]: ''Iu<u>piter</u>, Iovis'' < stlat. ''Diovis'', od [[genitiv]]a u ie. - ''*dyeu-ph<sub>2</sub>tēr''. Na rimsku je mitologiju mnogo utjecala grčka i [[Etruščani|etruščanska]] mitologija.


U [[arheologija|archaeologiji]] i [[mitografija|mythographiji]] došlo je do novih otkrića. Grci su bili inspirirani nekim civilisatijama u [[Mala Azija|Maloj Asiji]] i na [[Bliski Istok|Bliskom Iztoku]]. Primjerice, [[Adonis]] je pandan bliskoiztočnog "umirućeg boga", a [[Afrodita|Aphroditin]] je pandan [[Anatolija|anatolijske]] [[Kibela|Kibele]].
U [[arheologija|arheologiji]] i [[mitografija|mitografiji]] došlo je do novih otkrića. Grci su bili inspirirani nekim civilizacijama u [[Mala Azija|Maloj Aziji]] i na [[Bliski Istok|Bliskom Istoku]]. Primjerice, [[Adonis]] je pandan bliskoistočnog "umirućeg boga", a [[Afrodita|Afroditin]] je pandan [[Anatolija|anatolijske]] [[Kibela|Kibele]].


== Cosmogonija ==
== Kozmogonija ==


Theogoniju ili postanak bogova opisivali su mnogi izvori, a najpoznatije je [[Heziod|Hesiod]]ovo dielo ''[[Teogonija|Theogonija]]''.
Teogoniju ili postanak bogova opisivali su mnogi izvori, a najpoznatije je [[Heziod]]ovo djelo ''[[Teogonija]]''.


=== [[Grčki primordijalni bogovi|Primordiali]] ===
=== [[Grčki primordijalni bogovi|Primordijali]] ===


[[Slika:Eros bobbin Louvre CA1798.jpg|thumb|[[Eros]]<small>, [[5. stoljeće pr. Kr.]]</small>]]
[[Slika:Eros bobbin Louvre CA1798.jpg|thumb|[[Eros]]<small>, [[5. stoljeće pr. Kr.]]</small>]]


[[Kaos (mitologija)|Chaos]] je početno ništavilo i praznina koja je izpunjavala svemir prije postanka bogova. Iz njega su nastali prvi bogovi:
[[Kaos (mitologija)|Kaos]] je početno ništavilo i praznina koja je ispunjavala svemir prije postanka bogova. Iz njega su nastali prvi bogovi:
* [[Ereb|Erebos]] - viečna tama, nastaje iz Chaosa.
* [[Ereb]] - vječna tama, nastaje iz Kaosa.
* [[Nikta|Nyx]] – tamna noć (prema drugim izvorima nastala je iz spajanja Chaosa s Erebom).
* [[Nikta]] – tamna noć (prema drugim izvorima nastala je iz spajanja Kaosa s Erebom).
* [[Eter (mitologija)|Aether]] - viečno svietlo (prema drugim izvorima čisti zrak gornjeg neba koji dišu bogovi).
* [[Eter (mitologija)|Eter]] - vječno svjetlo (prema drugim izvorima čisti zrak gornjeg neba koji dišu bogovi).
* [[Hemera]] - svijetli dan; hći Erebosa i Nyxe.
* [[Hemera]] - svijetli dan; kći Ereba i Nikte.
* [[Eros]] - spajatelj, prema [[Heziod|Hesiod]]u on je prvi koji je nastao jer je morala postajati [[moć]], [[snaga]] koja će garantirati spajanje [[svemir]]a. Bog odgovoran za požudu, [[ljubav]] i [[seks|sex]], takodjer je štovan kao očinsko božanstvo. Jedan od concepata Erosa u grčkoj misli jest taj da je Eros prastaro božanstvo koje utielovljuje ne samo snagu erotske ljubavi nego takodjer i creativni poriv uviek stvarajuće prirode, prvorodjeno svietlo koje je došlo u postojanje i uredjenje svih stvari u svemiru. U elusianskim misterijama slavljen je kao ''Protagonus'' – prvorodjeni.
* [[Eros]] - spajatelj, prema [[Heziod]]u on je prvi koji je nastao jer je morala postajati [[moć]], [[snaga]] koja će garantirati spajanje [[svemir]]a. Bog odgovoran za požudu, [[ljubav]] i [[seks]], također je štovan kao očinsko božanstvo. Jedan od koncepata Erosa u grčkoj misli jest taj da je Eros prastaro božanstvo koje utjelovljuje ne samo snagu erotske ljubavi nego također i kreativni poriv uvijek stvarajuće prirode, prvorođeno svjetlo koje je došlo u postojanje i uređenje svih stvari u svemiru. U eluzijanskim misterijama slavljen je kao ''Protagonus'' – prvorođeni.
* [[Geja (mitologija)|Gaea]] – Zemlja, nastala iz Chaosa. Gaea je po nekim tumačenjima Majka (božica). Zemlje - kasniji oblik praindoeuropske Velike Majke koja potieče iz razdoblja [[neolitik]]a.
* [[Geja (mitologija)|Geja]] – Zemlja, nastala iz Kaosa. Geja je po nekim tumačenjima Majka (božica). Zemlje - kasniji oblik praindoeuropske Velike Majke koja potječe iz razdoblja [[neolitik]]a.
* [[Tartar (bog)|Tartar]] – istodobno i božanstvo i miesto u podzemlju (još dublje od [[Had (podzemni svijet)|Hadesa]]). U drevnim orphičkim misteriama Tartar je takodjer i neograničena prvopostojeća "stvar" iz koje nastaju svietlost i svemir.
* [[Tartar (bog)|Tartar]] – istodobno i božanstvo i mjesto u podzemlju (još dublje od [[Had (podzemni svijet)|Hada]]). U drevnim orfičkim misterijama Tartar je također i neograničena prvopostojeća "stvar" iz koje nastaju svjetlost i svemir.
* [[Uran (mitologija)|Uranos]] - zviezdano nebo, rodjen od Gaeë bez [[začeće|začeća]].
* [[Uran (mitologija)|Uran]] - zvjezdano nebo, rođen od Geje bez [[začeće|začeća]].
* [[Pont (mitologija)|Pontos]] - more.
* [[Pont (mitologija)|Pont]] - more.


Prema [[Orfej|orphičkim]] misteriama iz Chaosa prvo proizlazi [[Nikta|Nyx]].
Prema [[Orfej|orfičkim]] misterijama iz Kaosa prvo proizlazi [[Nikta]].


=== [[Titani]] ===
=== [[Titani]] ===


[[Slika:The Mutiliation of Uranus by Saturn.jpg|thumb|350px|[[Giorgio Vasari]]: castriranje Uranosa]]
[[Slika:The Mutiliation of Uranus by Saturn.jpg|thumb|350px|[[Giorgio Vasari]]: Kastriranje Urana]]


[[Titan (mitologija)|Titan]]i su loza [[Uran (mitologija)|Uranosa]] i [[Geja (mitologija)|Gaeje]]. Titani – prvorodjeni, prva božanstva nastala parenjem, bogovi s [[Olimp|Olymp]]a nastaju parenjem Titana. Prvi naraštaj:
[[Titan (mitologija)|Titan]]i su loza [[Uran (mitologija)|Urana]] i [[Geja (mitologija)|Geje]]. Titani – prvorođeni, prva božanstva nastala parenjem, bogovi s [[Olimp]]a nastaju parenjem Titana. Prvi naraštaj:


* [[Feba (mitologija)|Phoeba]] - [[Kej|Coeos]]ova supruga, božica [[Mjesec|Miesec]]a.
* [[Feba (mitologija)|Feba]] - [[Kej]]ova supruga, božica [[Mjesec]]a.
* [[Hiperion (mitologija)|Hyperion]] - bog svietla i [[Sunce|sunca]], stvara sa suprugom [[Teja|Theom]] boga Sunca [[Helije|Heliosa]], boginju [[Mjesec|Miesec]]a [[Selena|Selenu]], boginju zore [[Eja|Eosu]].
* [[Hiperion (mitologija)|Hiperion]] - bog svjetla i [[Sunce|sunca]], stvara sa suprugom [[Teja|Tejom]] boga Sunca [[Helije|Helija]], boginju [[Mjesec]]a [[Selena|Selenu]], boginju zore [[Eja|Eju]].
* [[Kej|Coeos]] - nakon poraza protiv [[olimp|olymp]]skih bogova bačen je u Gyros.
* [[Kej]] - nakon poraza protiv [[olimp]]skih bogova bačen je u Giros.
* [[Krej|Crios]] - [[Euribija|Euribijin]] suprug.
* [[Krej]] - [[Euribija|Euribijin]] suprug.
* [[Kron|Cronos]] - [[Zeus]]ov otac, [[Reja (mitologija)|Rhein]] suprug, postaje vladar svieta nakon oca [[Uran (mitologija)|Uranosa]].
* [[Kron]] - [[Zeus]]ov otac, [[Reja (mitologija)|Rejin]] suprug, postaje vladar svijeta nakon oca [[Uran (mitologija)|Urana]].
* [[Mnemozina|Mnemosyna]] - majka devet [[Muza|Musa]].
* [[Mnemozina]] - majka devet [[Muza]].
* [[Japet (mitologija)|Japet]] - suprug [[nimfe|nymphe]] [[Klimena|Clymene]], nakon poraza protiv [[olimp|olypmi]]skih bogova bačen je u [[Tartar (pakao)|Tartar]].
* [[Japet (mitologija)|Japet]] - suprug [[nimfe]] [[Klimena|Klimene]], nakon poraza protiv [[olimp]]skih bogova bačen je u [[Tartar (pakao)|Tartar]].
* [[Okean (mitologija)|Oceanos]] - gospodar mora, najjači Titan, stvorio je sa svojom sestrom i suprugom [[Tetija (mitologija)|Tethysom]], bogove rieka, mora i [[nimfe|nymphe]].
* [[Okean (mitologija)|Okean]] - gospodar mora, najjači Titan, stvorio je sa svojom sestrom i suprugom [[Tetija (mitologija)|Tetijom]], bogove rijeka, mora i [[nimfe]].
* [[Reja (mitologija)|Rhea]] - [[Hestija|Hestina]], [[Demetra|Demetrina]], [[Hera|Herina]], [[Had (bog)|Hadesova]], [[Posidon]]ova i [[Zeus]]ova majka, vlada sa suprugom [[Kron|Cronos]]om.
* [[Reja (mitologija)|Reja]] - [[Hestija|Hestijina]], [[Demetra|Demetrina]], [[Hera|Herina]], [[Had (bog)|Hadova]], [[Posejdon]]ova i [[Zeus]]ova majka, vlada sa suprugom [[Kron]]om.
* [[Teja|Thea]] - [[Kej|Coeos]]ova supruga, tražila je za svoju diecu dio vladavine Titana, nakon toga su ubijeni [[Hiperion (mitologija)|Hyperion]] i [[Helije|Helios]], a [[Selena]] je počinila samoubojstvo.
* [[Teja]] - [[Kej]]ova supruga, tražila je za svoju djecu dio vladavine Titana, nakon toga su ubijeni [[Hiperion (mitologija)|Hiperion]] i [[Helije]], a [[Selena]] je počinila samoubojstvo.
* [[Temida|Themis]] - boginja pravednosti i reda, druga [[Zeus]]ova supruga (nakon [[Metida (mitologija)|Metis]]), poznaje budućnost i omogućila je [[Deukalijon|Deucalion]]u i [[Pira|Pyrrhi]] da prežive veliku [[poplava|poplavu]] da bi mogli ponovno nastaniti zemlju.
* [[Temida]] - boginja pravednosti i reda, druga [[Zeus]]ova supruga (nakon [[Metida (mitologija)|Metide]]), poznaje budućnost i omogućila je [[Deukalijon]]u i [[Pira|Piri]] da prežive veliku [[poplava|poplavu]] da bi mogli ponovno nastaniti zemlju.
* [[Tetija (mitologija)|Tethys]] - boginja mora, [[Okean (mitologija)|Oceanosova]] supruga, kao [[Hera|Herina]] dadilja proklela je zviezde da viečno šeću po nebu.
* [[Tetija (mitologija)|Tetija]] - boginja mora, [[Okean (mitologija)|Okeanova]] supruga, kao [[Hera|Herina]] dadilja proklela je zvijezde da vječno šeću po nebu.


== Theogonija ==
== Teogonija ==


Unutar grčke mythologije vidljiva su dva načina za dolazak u život:
Unutar grčke mitologije vidljiva su dva načina za dolazak u život:
# dieljenje ([[Geja (mitologija)|Gaea]], [[Nikta|Nyx]])
# dijeljenje ([[Geja (mitologija)|Geja]], [[Nikta]])
# parenje ([[Hiperion (mitologija)|Hyperion]], [[Zeus]])
# parenje ([[Hiperion (mitologija)|Hiperion]], [[Zeus]])




Prvotna božanstva nastaju dieljenjem od [[Kaos (mitologija)|Chaosa]], no poslie [[Geja (mitologija)|Gaeë]] gotovo sva božanstva koja su nastala dieljenjem imaju negativan predznak ([[smrt]], prievara, itd...) i u većini slučajeva potieču od [[Nikta|Nyxe]] (tamne noći). Takodjer božanstva nastala dieljenjem gotovo nikada se ne udružuju s božanstvima nastalim parenjem.
Prvotna božanstva nastaju dijeljenjem od [[Kaos (mitologija)|Kaosa]], no poslije [[Geja (mitologija)|Geje]] gotovo sva božanstva koja su nastala dijeljenjem imaju negativan predznak ([[smrt]], prijevara, itd...) i u većini slučajeva potječu od [[Nikta|Nikte]] (tamne noći). Također božanstva nastala dijeljenjem gotovo nikada se ne udružuju s božanstvima nastalim parenjem.


Primiećuje se model reprodukcije, iz dielovanja dvaju bića, muškog i ženskog, u božanskom, a i u ljudskom društvu. Prvi odgovor mytha na pitanje: ''Koji je uzrok ovome?'' postaje: ''Ovo je njegov otac i ovo je njegova majka''.
Primjećuje se model reprodukcije, iz djelovanja dvaju bića, muškog i ženskog, u božanskom, a i u ljudskom društvu. Prvi odgovor mita na pitanje: ''Koji je uzrok ovome?'' postaje: ''Ovo je njegov otac i ovo je njegova majka''.


Nakon [[Kaos (mitologija)|Chaosa]] pojavljuje se [[Geja (mitologija)|Gaea]], viečna osnova bogova s Olimpa. Dieljenjem ona stvara [[Uran (mitologija)|Uranosa]] (zviezdano nebo), svog sina i muža, njoj jednakog da je prekriva, te [[Pont (mitologija)|Pontos]]a (dubine mora i planinske vrhunce).
Nakon [[Kaos (mitologija)|Kaosa]] pojavljuje se [[Geja (mitologija)|Geja]], vječna osnova bogova s Olimpa. Dijeljenjem ona stvara [[Uran (mitologija)|Urana]] (zvjezdano nebo), svog sina i muža, njoj jednakog da je prekriva, te [[Pont (mitologija)|Pont]]a (dubine mora i planinske vrhunce).


Parenjem s [[Uran (mitologija)|Uranom]] nastaju [[Okean (mitologija)|Oceanos]] (svietski [[ocean]]) i [[Krije]], te navedeni prvi naraštaj [[Titan (mitologija)|Titana]], a s njima i posliednji, najmoćniji i najstrašniji Titan, [[Kron]].
Parenjem s [[Uran (mitologija)|Uranom]] nastaju [[Okean (mitologija)|Okean]] (svjetski [[ocean]]) i [[Krije]], te navedeni prvi naraštaj [[Titan (mitologija)|Titana]], a s njima i posljednji, najmoćniji i najstrašniji Titan, [[Kron]].


Njezini kasniji potomci s Uranom divovski su jednooki [[Kiklop|Cyclopi]]i, graditelji zidova. Poslie dobivaju individualna imena:
Njezini kasniji potomci s Uranom divovski su jednooki [[Kiklop]]i, graditelji zidova. Poslije dobivaju individualna imena:
* [[Bront|Brontes]] – grmljavina.
* [[Bront]] – grmljavina.
* [[Sterop|Steropes]] – grom.
* [[Sterop]] – grom.
* [[Arger|Arges]] (sjajni) – snaga i moć svih zanata.
* [[Arger]] (sjajni) – snaga i moć svih zanata.


Takodjer, tu su i tri strašna sina Gaeë i Urana, storuki i pedesetoglavi [[Hekatonhiri|Hecatonchires]]:
Također, tu su i tri strašna sina Geje i Urana, storuki i pedesetoglavi [[Hekatonhiri]]:
* [[Kot|Cottos]]
* [[Kot]]
* [[Briorej|Briareos]]
* [[Briorej]]
* [[Gige|Gyges]].
* [[Gige]].


=== [[Olimpski bogovi|Olympiski bogovi]] ===
=== [[Olimpski bogovi]] ===


[[Slika:Giovanni Battista Tiepolo 081.jpg|thumb|[[Giovanni Battista Tiepolo]]: [[Olimp]]<small>, [[18. stoljeće]]</small>]]
[[Slika:Giovanni Battista Tiepolo 081.jpg|thumb|[[Giovanni Battista Tiepolo]]: [[Olimp]]<small>, [[18. stoljeće]]</small>]]


Zeus je s bogovima živio na [[Olimp|Olymp]]u, bio je otac mnogih bogova i heroja. Iz veza bogova sa smrtnicima rodjeni su polubogovi i heroji. Grčki bogovi imali su sve ljudske mane i vrline: oni vole, mrze, grieše u izvanbračnim vezama, opijaju se [[med]]ovinom. Na njih kao i na ljude dieluju [[Mojre|Moerae]] ('''Fata''').
Zeus je s bogovima živio na [[Olimp]]u, bio je otac mnogih bogova i heroja. Iz veza bogova sa smrtnicima rođeni su polubogovi i heroji. Grčki bogovi imali su sve ljudske mane i vrline: oni vole, mrze, griješe u izvanbračnim vezama, opijaju se [[med]]ovinom. Na njih kao i na ljude djeluju [[Mojre]] ([[Srde]]).


* [[Zeus]] - otac mnogih bogova i junaka, gospodar [[nebo|neba]] i [[zemlja|zemlje]], bog [[grom]]a, [[munja|munje]] i oluje.
* [[Zeus]] - otac mnogih bogova i junaka, gospodar [[nebo|neba]] i [[zemlja|zemlje]], bog [[grom]]a, [[munja|munje]] i oluje.
* [[Afrodita|Aphrodita]] - božica je [[ljubav]]i, liepote, požude i spolnosti.
* [[Afrodita]] - božica je [[ljubav]]i, ljepote, požude i spolnosti.
* [[Apolon|Apollon]], Feb - bog je [[medicina|medicine]], proroštva, [[streličarstvo|strieličarstva]], [[glazba|glasbe]], sunca i colonisatije te muške liepote.
* [[Apolon]], Feb - bog je [[medicina|medicine]], proroštva, [[streličarstvo|streličarstva]], [[glazba|glazbe]], sunca i kolonizacije te muške ljepote.
* [[Ares]] - bog [[rat]]a i bojne vreve; symbol hrabrosti, silovitosti i junačke snage.
* [[Ares]] - bog [[rat]]a i bojne vreve; simbol hrabrosti, silovitosti i junačke snage.
* [[Artemida|Artemis]] - božica je [[Mjesec|Miesec]]a, zvieri i lova, zaštitnica dievojaka, božica svadbe i poroda.
* [[Artemida]] - božica je [[Mjesec]]a, zvijeri i lova, zaštitnica djevojaka, božica svadbe i poroda.
* [[Atena (mitologija)|Athena]] - božica je civilisatije, mudrosti, snage, pravednog rata, tkanja, [[metalurgija|metalurgije]] i obrta.
* [[Atena (mitologija)|Atena]] - božica je civilizacije, mudrosti, snage, pravednog rata, tkanja, [[metalurgija|metalurgije]] i obrta.
* [[Demetra]] - božica zemlje, ratarstva, plodnosti, a u prvom redu [[žito|žita]].
* [[Demetra]] - božica zemlje, ratarstva, plodnosti, a u prvom redu [[žito|žita]].
* [[Dioniz|Dionysos]] - bog plodnosti zemlje, bog vegetatije, [[vino|vina]], žena.
* [[Dioniz]] - bog plodnosti zemlje, bog vegetacije, [[vino|vina]], žena.
* [[Had (bog)|Hades]] - bog [[Had (podzemni svijet)|podzemnog svieta]].
* [[Had (bog)|Had]] - bog [[Had (podzemni svijet)|podzemnog svijeta]].
* [[Heba (mitologija)|Hebe]] - božica mladosti; vrčonoša bogovima na Olympu.
* [[Heba (mitologija)|Heba]] - božica mladosti; vrčonoša bogovima na Olimpu.
* [[Hefest|Hephaestos]] - bog kovač, zaštitnik obrtnika, [[kiparstvo|kipara]], metalurga i [[vatra|vatre]].
* [[Hefest]] - bog kovač, zaštitnik obrtnika, [[kiparstvo|kipara]], metalurga i [[vatra|vatre]].
* [[Helije|Helios]] - bog [[Sunce|Sunca]].
* [[Helije]] - bog [[Sunce|Sunca]].
* [[Hera]] - vrhovna je starogrčka božica, Zeusova žena i sestra; božica [[brak]]a.
* [[Hera]] - vrhovna je starogrčka božica, Zeusova žena i sestra; božica [[brak]]a.
* [[Hermes]] - glasnik bogova, zaštitnik putnika i lopova, pastira, piesnika, [[atletika|athletičara]] i [[trgovina|trgovaca]].
* [[Hermes]] - glasnik bogova, zaštitnik putnika i lopova, pastira, pjesnika, [[atletika|atletičara]] i [[trgovina|trgovaca]].
* [[Perzefona|Persephone]] - Demetrina hći, Hadova žena.
* [[Perzefona]] - Demetrina kći, Hadova žena.
* [[Posejdon|Posidon]] - bog [[more|mora]], [[voda|vode]], vladar [[potres]]a.
* [[Posejdon]] - bog [[more|mora]], [[voda|vode]], vladar [[potres]]a.


=== Ostala božanstva ===
=== Ostala božanstva ===


[[Slika:IngresJupiterAndThetis.jpg|thumb|[[Jean Auguste Dominique Ingres]]: [[Zeus]] i [[Tetida (mitologija)|Thetis]]<small>, [[1811.]]</small>]]
[[Slika:IngresJupiterAndThetis.jpg|thumb|[[Jean Auguste Dominique Ingres]]: [[Zeus]] i [[Tetida (mitologija)|Tetida]]<small>, [[1811.]]</small>]]
[[Slika:Virgil Solis - Gods council.jpg|thumb|[[Virgils Solis]]: Vieće bogova<small>, ilustratija [[Ovidije|Ovidiuso]]vih ''[[Metamorfoze|Metamorphosa]]''</small>]]
[[Slika:Virgil Solis - Gods council.jpg|thumb|[[Virgils Solis]]: Vijeće bogova<small>, ilustracija [[Ovidije]]vih ''[[Metamorfoze|Metamorfoza]]''</small>]]


* [[Kron|Chronos]] - otac [[olimp|olymp]]skih bogova, bog žetve.
* [[Kron]] - otac [[olimp]]skih bogova, bog žetve.
* [[Adonis]] - bog žita, [[smrt]]i i ponovnog rođenja.
* [[Adonis]] - bog žita, [[smrt]]i i ponovnog rođenja.
* [[Asklepije|Asclepios]] - bog liečništva.
* [[Asklepije]] - bog liječništva.
* [[Eol|Aeolos]] - bog [[vjetar|vietra]].
* [[Eol]] - bog [[vjetar|vjetra]].
* [[Eros]] - bog ljubavi.
* [[Eros]] - bog ljubavi.
* [[Erinije|Eumenides]] - boginje osvete i prokletstva.
* [[Erinije]] - boginje osvete i prokletstva.
* [[Heraklo|Heracles]] - sin Zeusa i kraljice [[Alkmena|Alcmene]], polubog i junak.
* [[Heraklo]] - sin Zeusa i kraljice [[Alkmena|Alkmene]], polubog i junak.
* [[Hestija]] - božica je [[srce|srca]], ognjišta i doma.
* [[Hestija]] - božica je [[srce|srca]], ognjišta i doma.
* [[Leta|Leto]] - božica [[ratarstvo|ratara]] i [[stočarstvo|stočara]].
* [[Leta]] - božica [[ratarstvo|ratara]] i [[stočarstvo|stočara]].
* [[Mojre|Moerae]] - božice životne sudbine.
* [[Mojre]] - božice životne sudbine.
* [[Morfej|Morpheus]] - bog [[san|sna]].
* [[Morfej]] - bog [[san|sna]].


* [[Muze|Muse]] - Zeusove i Mnemosynine hćeri, pokroviteljice [[znanost]]i i [[umjetnost|umietnosti]]i:
* [[Muze]] - Zeusove i Mnemozinine kćeri, pokroviteljice [[znanost]]i i [[umjetnost]]i:
** [[Euterpa|Euterpe]] - zaštitnica [[glazba|glasbe]] i [[lirika|lyrske poësije]]
** [[Euterpa]] - zaštitnica [[glazba|glazbe]] i [[lirika|lirske poezije]]
** [[Erato]] - zaštitnica ljubavnog i [[himan|hymničkog]] piesništva
** [[Erato]] - zaštitnica ljubavnog i [[himan|himničkog]] pjesništva
** [[Kaliopa|Calliope]] - zaštitnica [[epika|epske poësije]] i [[retorika|govorništva]]
** [[Kaliopa]] - zaštitnica [[epika|epske poezije]] i [[retorika|govorništva]]
** [[Klio|Clio]] - zaštitnica [[povijest]]i i junačkog piesništva
** [[Klio]] - zaštitnica [[povijest]]i i junačkog pjesništva
** [[Melpomena|Melpomene]] - zaštitnica [[tragedija|tragoedije]]
** [[Melpomena]] - zaštitnica [[tragedija|tragedije]]
** [[Polihimnija|Polyhymnija]] - zaštitnica svete piesme i hymni, a takodjer i [[agrikultura|agroculture]] i [[pantomima|pantomime]]
** [[Polihimnija]] - zaštitnica svete pjesme i himni, a također i [[agrikultura|agrikulture]] i [[pantomima|pantomime]]
** [[Talija|Thalija]] - zaštitnica [[komedija|comoedije]] i [[bukolika|bukolike]]
** [[Talija]] - zaštitnica [[komedija|komedije]] i [[bukolika|bukolike]]
** [[Terpsihora|Terpsichore]] - zaštitnica korske lyrike i [[ples]]a
** [[Terpsihora]] - zaštitnica korske lirike i [[ples]]a
** [[Uranija|Uranija]] - zaštitnica [[astronomija|astronomije]].
** [[Uranija]] - zaštitnica [[astronomija|astronomije]].


* [[Nimfa|Nymphe]] - snage prirode utielovljene u polubožanskim mladim ženama.
* [[Nimfa|Nimfe]] - snage prirode utjelovljene u polubožanskim mladim ženama.
* [[Pan (mitologija)|Pan]] - bog [[šuma]], njiva, zaštitnik stada i pastira.
* [[Pan (mitologija)|Pan]] - bog [[šuma]], njiva, zaštitnik stada i pastira.
* [[Tanatos|Thanatos]] - bog smrti.
* [[Tanatos]] - bog smrti.
* [[Zefir|Zephyros]] - bog zapadnog vietra.
* [[Zefir]] - bog zapadnog vjetra.




[[Slika:Old Centaur Eros Louvre Ma 562.jpg|thumb|150px|[[Kentaur]]<small>, [[rim]]ska copija [[Stara Grčka|grčkog]] originala iz [[2. stoljeće pr. Kr.|2. st. p.n.e.]]</small>]]
[[Slika:Old Centaur Eros Louvre Ma 562.jpg|thumb|150px|[[Kentaur]]<small>, [[rim]]ska kopija [[Stara Grčka|grčkog]] originala iz [[2. stoljeće pr. Kr.|2. st. p.n.e.]]</small>]]


=== Mitološka stvorenja ===
=== Mitološka stvorenja ===
Redak 221: Redak 221:
<TR><TH style="background:#efefef;">Grčko ime</TH><TH style="background:#efefef;">Latinsko ime</TH></TR>
<TR><TH style="background:#efefef;">Grčko ime</TH><TH style="background:#efefef;">Latinsko ime</TH></TR>
<TR>
<TR>
<TD>[[Afrodita|Aphrodita]]</TD>
<TD>[[Afrodita]]</TD>
<TD>[[Venera (mitologija)|Venera]]</TD>
<TD>[[Venera (mitologija)|Venera]]</TD>
</TR>
</TR>
Redak 229: Redak 229:
</TR>
</TR>
<TR>
<TR>
<TD>[[Artemida|Artemis]]</TD>
<TD>[[Artemida]]</TD>
<TD>[[Dijana (mitologija)|Diana]]</TD>
<TD>[[Dijana (mitologija)|Dijana]]</TD>
</TR>
</TR>
<TR>
<TR>
<TD>[[Atena (mitologija)|Athena]]</TD>
<TD>[[Atena (mitologija)|Atena]]</TD>
<TD>[[Minerva (mitologija)|Minerva]]</TD>
<TD>[[Minerva (mitologija)|Minerva]]</TD>
</TR>
</TR>
<TR>
<TR>
<TD>[[Demetra]]</TD>
<TD>[[Demetra]]</TD>
<TD>[[Cerera (mitologija)|Ceres]]</TD>
<TD>[[Cerera (mitologija)|Cerera]]</TD>
</TR>
<TR>
<TD>[[Erinije]]</TD>
<TD>[[Furije]]</TD>
</TR>
</TR>
<TR>
<TR>
<TD>[[Eros (mitologija)|Eros]]</TD>
<TD>[[Eros (mitologija)|Eros]]</TD>
<TD>[[Kupid|Cupid]]</TD>
<TD>[[Kupid]]</TD>
</TR>
</TR>
<TR>
<TR>
<TD>[[Had (bog)|Hades]]</TD>
<TD>[[Had (bog)|Had]]</TD>
<TD>[[Pluton (mitologija)|Pluton]]</TD>
<TD>[[Pluton (mitologija)|Pluton]]</TD>
</TR>
</TR>
<TR>
<TR>
<TD>[[Hefest|Hephest]]</TD>
<TD>[[Hefest]]</TD>
<TD>[[Vulkan (mitologija)|Vulcan]]</TD>
<TD>[[Vulkan (mitologija)|Vulkan]]</TD>
</TR>
</TR>
<TR>
<TR>
<TD>[[Hera]]</TD>
<TD>[[Hera]]</TD>
<TD>[[Junona|Juno]]</TD>
<TD>[[Junona]]</TD>
</TR>
</TR>
<TR>
<TR>
<TD>[[Heraklo|Heracles]]</TD>
<TD>[[Heraklo]]</TD>
<TD>[[Herkul (mitologija)|Hercules]]</TD>
<TD>[[Herkul (mitologija)|Herkul]]</TD>
</TR>
</TR>
<TR>
<TR>
<TD>[[Hermes (mitologija)|Hermes]]</TD>
<TD>[[Hermes (mitologija)|Hermes]]</TD>
<TD>[[Merkur (mitologija)|Mercur]]</TD>
<TD>[[Merkur (mitologija)|Merkur]]</TD>
</TR>
</TR>
<TR>
<TR>
<TD>[[Kron|Cronos]]</TD>
<TD>[[Kron]]</TD>
<TD>[[Saturn (mitologija)|Saturn]]</TD>
<TD>[[Saturn (mitologija)|Saturn]]</TD>
</TR>
</TR>
Redak 277: Redak 281:
</TR>
</TR>
<TR>
<TR>
<TD>[[Perzefona|Persephone]]</TD>
<TD>[[Perzefona]]</TD>
<TD>[[Prozerpina|Prosepina]]</TD>
<TD>[[Prozerpina]]</TD>
</TR>
</TR>
<TR>
<TR>
<TD>[[Posejdon|Posidon]]</TD>
<TD>[[Posejdon]]</TD>
<TD>[[Neptun (mitologija)|Neptun]]</TD>
<TD>[[Neptun (mitologija)|Neptun]]</TD>
</TR>
</TR>
Redak 291: Redak 295:
<TD>[[Cel]]</TD>
<TD>[[Cel]]</TD>
</TR>
</TR>
<TD>[[Geja|Gea]]</TD>
<TD>[[Geja]]</TD>
<TD>[[Tellus Mater|Terra]]</TD>
<TD>[[Tellus Mater|Terra]]</TD>
</TR>
</TR>

Inačica od 17. siječnja 2013. u 03:19

Monsiau: Olimpski bogovi

Grčka mitologija sastoji se od legendi (mitova) o bogovima i herojima, a korijen joj je u vjerovanju starih Grka. Grčki bogovi izgledali su kao ljudi, imali vrline i mane kao ljudi, razlikovali su se po tome što su bili besmrtni, više-manje neranjivi te sposobni postati nevidljivi i putovati brzinom svjetlosti, a živjeli su na Olimpu. Ova izvješća su prvobitno širena usmenom pjesničkom tradicijom; danas grčki mitovi su poznati prije svega iz starogrčke književnosti.


Izvori

Gustave Moreau: Heziod i Muza

Osim navedenih pisaca, izvor su bila i djela drugih tragičara, pjesnika, filozofa i pisaca.

Osim dvaju najpoznatijih antičkih epova, postojali su i drugi epski ciklusi i manji epovi iz kojih se može doznati više o grčkoj mitologiji. Osim epova, u to ulaze i pjesme te druge lirske vrste poput Homerskih himni. U Ilijadi Homer govori o Trojanskome ratu i brojnim grčkim junacima, ali i o olimpskim bogovima. U Odiseji je težište na junaku Odiseju, ali se pojavljuju i bogovi, ali još više razna mitološka bića koja su dodatan začin u grčkoj mitologiji. Homerske himne spjevane su u čast zasebnim božanstvima te iz njih doznajemo više o pojedinim atributima i događajima iz života pojedinih slavljenih bogova.

Heziodova je Teogonija, zajedno s dijelom Poslova i dana doista kronološki pregled od postanka svemira do piščeva vremena. Pisac opisuje stvaranje svemira, prvih primordijalnih božanstava, njihova rodoslovlja, ljubavi i sukobe. Njegova su djela vrijedan spomenik i izvor za proučavanje grčke mitologije.

Vergilijev rukopis

Djela triju najpoznatijih antičkih tragičara donose razne inačice mitova te su također vrijedan izvor, kako sačuvana djela, tako i fragmenti. Njima uz bok stoji i komediograf Aristofan koji donosi neke događaje, ali su za proučavanje grčke mitologije tragedije ipak važnije.

Rimski pisac Ovidije u svojim Metamorfozama donosi brojne crtice iz grčke mitologije te u tom djelu obuhvaća sve bitno za nju. Bogovi imaju rimska imena, ali mitologija je grčka. Isto vrijedi i za Eneidu koja donosi brojne crtice iz grčke mitologije, tako da junak Eneja postaje i rimskim nacionalnim junakom, bez obzira na to što je Grk.


Komparativna mitologija

Datoteka:Kerenyi karoly.jpg
Károly Kerényi, osnivač modernih studija o grčkoj mitologiji

Godine 1871. Edward Burnett Tylor objavio je svoje djelo Primitivna kultura u kojoj se koristio metodom komparacije te pokušao objasniti porijeklo i evoluciju religije. Max Müller učinio je to isto na području mitova te se stoga smatra osnivačem komparativne mitologije svojim istoimenim djelom. Mitom su se bavili i psiholozi poput Sigmunda Freuda i Carla Gustava Junga. Károly Kerényi piše da je mitologija, odnosno - mitologem - priča koja je dobro poznata i ispričana o bogovima i junacima, ali već ju je postalo nemoguće nanovo oblikovati i mijenjati. Poslije se i Kerény priklonio nekim Jungovim zaključcima.

Max Müller etimološki je povezao imena grčkih božanstava s ostalim indoeuropskim bogovima.

Postoje brojne teorije o izvornom porijeklu mitova, a s time i same grčke mitologije. Prema skripturalnoj teoriji, sve su mitološke legende izvedene iz različitih pričanja religijskih tekstova. Prema povijesnoj teoriji, sve su osobe u mitologiji nekoć bile ljudska bića, a legende i fantastična obilježja dodaci su kasnijeg vremena. Primjerice, priča o Eolu izvedena je iz priče o vladaru na nekom otoku u Tirenskome moru. Alegorijska teorija govori da su svi mitovi simbolički i da je svaka priča zapravo alegorija. Fizikalna teorija govori da su elementi - zrak, vatra, voda i zemlja - bili predmet vjerskog štovanja i obožavanja, a božanstva su rođena kao personifikacija tih elemenata.

Max Müller povezivao je većinu europskih mitologija s arijskom mitologijom koju je smatrao izvornom. Godine 1891. rekao je da je najvažnije otkriće 19. stoljeća ova jednostavna jednakost: sanskrtski Dyauš pítā = grčki Zeus = rimski Jupiter = staronordijski Tyr. Podršku toj teoriji daje i etimologija, posebice indoeuropeistika. Naime, Zeusovo grčko ime povezano je s ie. korijenom *dey- = svijetliti, odnosno *dyēws = danje nebo. U nominativu je njegov oblik Ζεύς πατερ, a u genitivu se Zeús mijenja u Διός. To možemo povezati s glavnim bogom Indoeuropljana - *dyēws ph2tēr = božanski otac. Usp. u sanskrtu dyauš pítā. Iz istog korijena dolazi i lat. ime Zeusova pandana u rimskoj mitologiji, Jupitera: Iupiter, Iovis < stlat. Diovis, od genitiva u ie. - *dyeu-ph2tēr. Na rimsku je mitologiju mnogo utjecala grčka i etruščanska mitologija.

U arheologiji i mitografiji došlo je do novih otkrića. Grci su bili inspirirani nekim civilizacijama u Maloj Aziji i na Bliskom Istoku. Primjerice, Adonis je pandan bliskoistočnog "umirućeg boga", a Afroditin je pandan anatolijske Kibele.

Kozmogonija

Teogoniju ili postanak bogova opisivali su mnogi izvori, a najpoznatije je Heziodovo djelo Teogonija.

Primordijali

Eros, 5. stoljeće pr. Kr.

Kaos je početno ništavilo i praznina koja je ispunjavala svemir prije postanka bogova. Iz njega su nastali prvi bogovi:

  • Ereb - vječna tama, nastaje iz Kaosa.
  • Nikta – tamna noć (prema drugim izvorima nastala je iz spajanja Kaosa s Erebom).
  • Eter - vječno svjetlo (prema drugim izvorima čisti zrak gornjeg neba koji dišu bogovi).
  • Hemera - svijetli dan; kći Ereba i Nikte.
  • Eros - spajatelj, prema Heziodu on je prvi koji je nastao jer je morala postajati moć, snaga koja će garantirati spajanje svemira. Bog odgovoran za požudu, ljubav i seks, također je štovan kao očinsko božanstvo. Jedan od koncepata Erosa u grčkoj misli jest taj da je Eros prastaro božanstvo koje utjelovljuje ne samo snagu erotske ljubavi nego također i kreativni poriv uvijek stvarajuće prirode, prvorođeno svjetlo koje je došlo u postojanje i uređenje svih stvari u svemiru. U eluzijanskim misterijama slavljen je kao Protagonus – prvorođeni.
  • Geja – Zemlja, nastala iz Kaosa. Geja je po nekim tumačenjima Majka (božica). Zemlje - kasniji oblik praindoeuropske Velike Majke koja potječe iz razdoblja neolitika.
  • Tartar – istodobno i božanstvo i mjesto u podzemlju (još dublje od Hada). U drevnim orfičkim misterijama Tartar je također i neograničena prvopostojeća "stvar" iz koje nastaju svjetlost i svemir.
  • Uran - zvjezdano nebo, rođen od Geje bez začeća.
  • Pont - more.

Prema orfičkim misterijama iz Kaosa prvo proizlazi Nikta.

Titani

Giorgio Vasari: Kastriranje Urana

Titani su loza Urana i Geje. Titani – prvorođeni, prva božanstva nastala parenjem, bogovi s Olimpa nastaju parenjem Titana. Prvi naraštaj:

Teogonija

Unutar grčke mitologije vidljiva su dva načina za dolazak u život:

  1. dijeljenje (Geja, Nikta)
  2. parenje (Hiperion, Zeus)


Prvotna božanstva nastaju dijeljenjem od Kaosa, no poslije Geje gotovo sva božanstva koja su nastala dijeljenjem imaju negativan predznak (smrt, prijevara, itd...) i u većini slučajeva potječu od Nikte (tamne noći). Također božanstva nastala dijeljenjem gotovo nikada se ne udružuju s božanstvima nastalim parenjem.

Primjećuje se model reprodukcije, iz djelovanja dvaju bića, muškog i ženskog, u božanskom, a i u ljudskom društvu. Prvi odgovor mita na pitanje: Koji je uzrok ovome? postaje: Ovo je njegov otac i ovo je njegova majka.

Nakon Kaosa pojavljuje se Geja, vječna osnova bogova s Olimpa. Dijeljenjem ona stvara Urana (zvjezdano nebo), svog sina i muža, njoj jednakog da je prekriva, te Ponta (dubine mora i planinske vrhunce).

Parenjem s Uranom nastaju Okean (svjetski ocean) i Krije, te navedeni prvi naraštaj Titana, a s njima i posljednji, najmoćniji i najstrašniji Titan, Kron.

Njezini kasniji potomci s Uranom divovski su jednooki Kiklopi, graditelji zidova. Poslije dobivaju individualna imena:

  • Bront – grmljavina.
  • Sterop – grom.
  • Arger (sjajni) – snaga i moć svih zanata.

Također, tu su i tri strašna sina Geje i Urana, storuki i pedesetoglavi Hekatonhiri:

Olimpski bogovi

Giovanni Battista Tiepolo: Olimp, 18. stoljeće

Zeus je s bogovima živio na Olimpu, bio je otac mnogih bogova i heroja. Iz veza bogova sa smrtnicima rođeni su polubogovi i heroji. Grčki bogovi imali su sve ljudske mane i vrline: oni vole, mrze, griješe u izvanbračnim vezama, opijaju se medovinom. Na njih kao i na ljude djeluju Mojre (Srde).

Ostala božanstva

Jean Auguste Dominique Ingres: Zeus i Tetida, 1811.
Virgils Solis: Vijeće bogova, ilustracija Ovidijevih Metamorfoza
  • Nimfe - snage prirode utjelovljene u polubožanskim mladim ženama.
  • Pan - bog šuma, njiva, zaštitnik stada i pastira.
  • Tanatos - bog smrti.
  • Zefir - bog zapadnog vjetra.


Kentaur, rimska kopija grčkog originala iz 2. st. p.n.e.

Mitološka stvorenja

Junaci

Heraklo; rimska skulptura iz 2. stoljeća p.n.e.

Ostali ljudi

Titanomahija

U ratu između Titana i bogova Titani su izgubili. U tome ratu Titani su bili predvođeni Kronom, a uključivali su: Keja, Krija, Hiperiona, Japeta, Atlanta i Menetija.

Olimp je bio predvođen Zeusom (Kronovim i Rejinim sinom) i uključivao je: Hestiju, Demetru, Heru, Hada, Posejdona, Hekatonhire, Gigante i Kiklope (Zeus ih oslobađa iz Tartara da mu pomognu u ratu, poslije ih ponovno zatvara).

Cornelis van Haarlem: Pad Titana, 1588.

Nakon deset godina rata Olimp pobjeđuje i razdjeljuje svijet među sobom:

  • Zeus - zrak i nebo
  • Posejdon – sva mora i sve vode
  • Had – podzemni svijet
  • Zemlja je ostavljena svim ostalim božanstvima.

Poraženi Titani zarobljeni su u Tartar. No nisu svi Titani sudjelovali u ratu, Okean i ženski titani (Teja, Reja, Temida, Mnemozina, Feba, Tetija) ostaju neutralni. Zbog toga ih Zeus nije kaznio. Hekatonhiri ostaju čuvari poraženih Titana, dok ih s vremenom Zeus nije sve ne oslobodio (osim Atlanta).

Grci klasičnog razdoblja znali su nekoliko pjesama o ratu između bogova s Olimpa i Titana. Dominantna i jedina koja je uspjela preživjeti jest Teogonija pjesnika Hezioda. Izgubljeni ep jest Titanomahija slijepog tračkog barda Tomrisa. On sam kao legendarna figura spominje se u jednom dijelu eseja O muzici koji se nekada pripisivao Plerhtu.

Grčki i latinski nazivi

Rimljani su religiju preuzeli od Grka i imali su iste bogove i božice, s tim što su ih nazivali drugačije:

Grčko imeLatinsko ime
Afrodita Venera
Ares Mars
Artemida Dijana
Atena Minerva
Demetra Cerera
Erinije Furije
Eros Kupid
Had Pluton
Hefest Vulkan
Hera Junona
Heraklo Herkul
Hermes Merkur
Kron Saturn
Odisej Uliks
Pan Faun
Perzefona Prozerpina
Posejdon Neptun
Zeus Jupiter
Uran Cel
Geja Terra

Poveznice

Literatura

  • Graves, Robert: Grčki mitovi, CID, Zagreb, 2003.

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Grčka mitologija


Predložak:Link FA Predložak:Link FA Predložak:Link FA

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Grčka_mitologija&oldid=3841739"