Pag (grad): razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
|||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Grad |
{{Grad |
||
ime = Pag |
|ime = Pag |
||
|slika_panorama = Pag - promenade.jpg |
|||
| ⚫ | |||
|opis_slike = Gradska riva |
|||
| ⚫ | |||
| ⚫ | |||
| ⚫ | |||
| ⚫ | |||
| ⚫ | |||
| ⚫ | |||
| ⚫ | |||
| ⚫ | |||
| ⚫ | |||
| ⚫ | |||
| ⚫ | |||
|karta2 = Zadarska županija |
|||
|naziv karte2 = [[Zadarska županija|Zadarske županije]] |
|||
}} |
}} |
||
[[Datoteka:Grad Pag 1443.JPG|mini|270px|Izgradnja novog grada Paga započela je [[18. svibnja]] [[1443.]] godine. Obnovu grada i pojedine zgrade izveo je arhitekt i kipar [[Juraj Dalmatinac]]]] |
[[Datoteka:Grad Pag 1443.JPG|mini|270px|Izgradnja novog grada Paga započela je [[18. svibnja]] [[1443.]] godine. Obnovu grada i pojedine zgrade izveo je arhitekt i kipar [[Juraj Dalmatinac]]]] |
||
| Redak 93: | Redak 97: | ||
== Vanjske poveznice == |
== Vanjske poveznice == |
||
{{Mrva-grad-hrv}} |
{{Mrva-grad-hrv}} |
||
{{Naselja u sastavu Grada Paga}} |
|||
{{GiO ZdŽ}} |
{{GiO ZdŽ}} |
||
{{Portal Hrvatska}} |
|||
[[Kategorija:Pag]] |
|||
[[Kategorija:Gradovi u Zadarskoj županiji]] |
[[Kategorija:Gradovi u Zadarskoj županiji]] |
||
Inačica od 18. siječnja 2013. u 21:58
| Pag | |
|---|---|
| Država |  Hrvatska |
| Županija | Zadarska |
| Gradonačelnik | Ante Fabijanić – Njekulin |
| Površina | 132,8 km2 [1] |
| Površina središta | 65,1 km2 |
| Koordinate | 44°26′N 15°03′E / 44.44°N 15.05°E |
Stanovništvo (2021.) | |
| Ukupno | 3 175 [2] |
| – gustoća | 24 st./km2 |
| Urbano | 2 322 |
| – gustoća | 49 st./km2 |
| Poštanski broj | 23250 Pag |
  Pag Pag na zemljovidu Hrvatske | |
Pag je grad u Hrvatskoj, na otoku Pagu.
Gradska naselja
Grad Pag čini 11 naselja (stanje 2006), to su[3]: Bošana, Dinjiška, Gorica, Košljun, Miškovići, Pag, Smokvica, Stara Vasa, Šimuni, Vlašići i Vrčići.
Zemljopis
Povijest
Grad je nastao 1443. godine preseljenjem stanovništva iz Starog Paga koji je bio čestim poprištem bitaka Rabljana i Zadrana. Novi je grad napravljene po urbanističkom planu poznatog hrvatskog graditelja Jurja Dalmatinca. Novi je grad dobio pravilni raspored ulica i središnji trg. [4]
Stanovništvo
Popis 2001.
Prema popisu stanovništva iz 2001. 4 350, (procjena za 2005. 5 050 stanovnika).
Popis 1991.
Podrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991.: PagUprava
Gradonačelnik:
- Ante Fabijanić - Njekulin (HSP)
Gradsko vijeće:
- Predsjednik: Josip Tičić (SDP)
- Dopredsjednik: Davorin Fabijanić (HSP)
- Vjekoslav Šljivo (HDZ),
- Branimir Paro-Vidolin (HDZ),
- Silvano Kuković (HDZ),
- Borko Oguić (HNS),
- Eduard Maržić (HSS),
- Franči Palčić (HSP),
- Davorin Fabijanić (HSP),
- Ante Čemeljić (HSP),
- Josip Fabijanić (HSLS),
- Milan Mandičić (NLJM),
- Željko Maržić (PS),
- Zdenko Oštrić (PS),
- Igor Karavanić (PS),
- Josip Tičić (SDP),
- Zvjezdana Fabijanić (SDP).
Upravni odjel Ureda Gradskog vijeća i Gradskog poglavarstva
- Đurđa Dobrović - pročelnik
- Upravni odjel za proračun i financije
- Diogen Šuljić - pročelnik
Upravni odjel za komunalni sustav, prostorno planiranje, imovinsko-pravna pitanja i javne potrebe
- v.d. pročelnik: Sanja Bukša Kustić
Povijest
Gospodarstvo
Poznate osobe
- Bartol Kašić, prvi hrvatski gramatičar, rođen je u Pagu 1575.
Spomenici i znamenitosti
Grad Pag obiluje kulturno-povijesnim spomenicima. Najznačajnije građevine su Zborna crkva Marijinog Uznesenja, Knežev dvor i kula Skrivanat - jedina preostala od devet kula koje su, zajedno s bedemima, nekada okruživale grad. Osim navedenih građevina tu su i crkva sv. Jurja, crkva sv. Frane, samostan sv. Margarite te stari magazini soli. Kilometar udaljeno od gradske jezgre nalazi se arheološko područje Stari grad s crkvom sv. Marije i ostatcima akropole.
Obrazovanje
Kultura
Sport
- NK Pag
- Vaterpolo klub Pag nastupa u gradskoj luci Mandrač tijekom cijelog ljeta i organizira ligaške i revijalne utakmice, te vodi Školu vaterpola za najmlađe
Turizam
Turizam je najvažnija gospodarska grana u Pagu. Premda je prvi veći zamah paški turizam doživio početkom šezdesetih godina 20. stoljeća, ipak njegovi počeci sežu u dublju prošlost. Tako je već 1929. godine Pag imao svoj turistički prospekt, a odmah na početku 20. stoljeća, u Zvonimirovoj ulici otvoren je i hotel. Pag je imao i tri konačišta: najveće se nalazilo u ulici sv. Marije, a vodila ga je obitelj Paro.
Pag raspolaže s oko 10 000 turističkih kreveta, a tijekom ljetne sezone u Pagu boravi preko 100 000 gostiju koji ostvaruju više od 1 000 000 noćenja. Najveći broj turista boravi u privatnim apartmanima i sobama, dio u auto-kampovima, dok ostali popunjavaju hotelske kapacitete.
U prosjeku strani gosti čine 60 posto od ukupnog broja gostiju koji ljetuju u Pagu te ostvaruju oko 65% noćenja. Zbog naglog razvoja turizma šezdesetih i sedamdesetih godina 20. st., izgrađen je veliki broj kuća za odmor. U takvim objektima, "vikendaši" ostvaruju i do 100 000 noćenja. Razvoj turizma pridonio je i razvoju popratnih gospodarskih grana, trgovine i ugostiteljstva. Razvoj turizma potaknuo grad da poveća svoju brigu o plažama, uslužnim djelatnostima, prometnicama i vanjskom uređenju kuća. Na izravan ili neizravan način, u tu gospodarsku granu uključeno je oko 70% pučanstva.
Izvori
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ Zakon o područjima županija, gradova i oopćina u Republici Hrvatskoj: Zadarska županija
- ↑ Zadarska nadbiskupija Zborna crkva i Gospa od Staroga Grada u Pagu
Vanjske poveznice
Predložak:Naselja u sastavu Grada Paga
|
|
Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj. |