Razlika između inačica stranice »Marija Bistrica«

Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Dodana 383 bajta ,  prije 6 godina
bez sažetka
 
[[Datoteka:Marija Bistrica bazilika.jpg|mini|desno|300px|Bazilika Majke Božje Bistričke]]
 
[[Datoteka:Blessed Virgin Mary and Jesus, Marija Bistrica.JPG|mini|desno|150px|Kip Majke Božje Bistričke]]
 
 
Kip Majke Božje Bistričke potječe iz [[15. stoljeće|15. stoljeća]] i bio je u [[crkva|crkvi]] na Vinskom Vrhu. Zbog opasnosti od [[Osmanlije|Turaka]], Gospin kip premješten je u župnu crkvu u Mariji Bistrici, a [[1650]]. zazidan u jedan prozor. Nastojanjem [[zagrebačka biskupija|zagrebačkog biskupa]] [[Martin Borković|Martina Borkovića]] kip je pronađen [[1684]]. i stavljen na počasno mjesto. Od tada počinju brojna [[hodočašće|hodočašća]].
[[File:Reljef u bazilici Majke Božje Bistričke, Svjetlo istine -.JPG|thumb|lijevo|220px|
 
Reljef u bazilici Majke Božje Bistričke, Svjetlo istine - umjetnik [[Ladislav Gradečak]]]]
Hrvatski je [[Hrvatski sabor|sabor]] [[1715]]. darovao glavni [[oltar]] na čast Bistričke Gospe, [[1715]]. [[Papa]] [[Benedikt XIV.]] podijelio je oproste hodočasnicima koji se [[ispovijed]]e i [[Euharistija|pričeste]]. Požar je [[1880]]. oštetio čitavu crkvu osim glavnog oltara s kipom Majke Božje Bistričke koji je ostao posve neoštećen. Arhitekt [[Hermann Bolle]] obnovio je i proširio crkvu te izgradio [[cintor]] oko svetišta. Papa [[Pio XI.]] proglasio je crkvu Majke Božje Bistričke manjom [[bazilika|bazilikom]] (basilica minor). Zagrebački nadbiskup dr. [[Antun Bauer]] okrunio je [[1935]]. čudotvorni kip Marije i Malog [[Isus]]a zlatnim krunama i proglasio Mariju kraljicom [[Hrvati|Hrvata]]. Govornik je tada bio nadbiskup [[koadjutor]] dr. [[Alojzije Stepinac]]. [[Biskupska konferencija]] proglasila je [[1971]]. bistričko svetište Nacionalnim [[proštenište]]m čitavog hrvatskog naroda. Godine [[1984]]. u Mariji Bistrici je održan Nacionalni euharistijski kongres.
 
 
Slike u cintoru naslikao je [[Ferdo Quiqerez]], a obnovio ih akademski slikar [[Vladimir Pavlek]] od [[1982]]. do 1984. Papa [[Ivan Pavao II.]] proglasio je [[kardinal]]a [[Alojzije Stepinac|Alojzija Stepinca]] blaženim [[3. listopada]] [[1998]]. u Mariji Bistrici, kada je svetište za tu prigodu posebno uređeno i dograđeno.
 
Reljefnu sliku, "Svjetlo istine", koja je izložena na štovanje u samoj unutrašnjosti crkve Majke Božje Bistričke, bliže oltaru, izradio je 1997g. varaždinski umjetnik [[Ladislav Gradečak]]. Slike u cintoru naslikao je [[Ferdo Quiqerez]], a obnovio ih akademski slikar [[Vladimir Pavlek]] od [[1982]]. do 1984. Papa [[Ivan Pavao II.]] proglasio je [[kardinal]]a [[Alojzije Stepinac|Alojzija Stepinca]] blaženim [[3. listopada]] [[1998]]. u Mariji Bistrici, kada je svetište za tu prigodu posebno uređeno i dograđeno.
 
Zagrebački nadbiskup [[Josip Bozanić]] otvorio je Karmel Majke Božje Bistričke i bl. Alojzija Stepinca te posvetio [[samostan]]sku crkvu [[12. veljače]] [[2000]]. U godini [[Veliki jubilej|Velikog jubileja]] 2000. odlukom Josipa Bozanića bazilika Majke Božje Bistričke postala je jedna od četiri [[oprostna crkva|oprostne crkve]]. Podignut je spomenik papi Ivanu Pavlu II. podno Kalvarije [[18. svibnja]] [[2003]].
131

uređivanje

Navigacijski izbornik