Razgovor sa suradnikom:Mattatron
Dobrodošlica[uredi kôd]
Mattatron, dobro došli na Wikipediju na hrvatskome jeziku, započetu 16. veljače 2003. godine – slobodnu enciklopediju!
Pozivamo vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije na hrvatskome standardnom jeziku.
Ovdje su neke od stranica koje bi vam mogle pomoći:
- Wikipedija − što je Wikipedija, povijest i organizacija projekta,
- izvori − kako uspješno činiti Wikipediju boljom, te
- slike − obvezno pročitati prije postavljanja bilo kakvih slika.
Ako želite vježbati možete to raditi na stranici za vježbanje, u slučaju da vam zatreba pomoć učinite sljedeće:
- postavite pitanje u Kafiću, odgovor će brzo stići,
- spojite se na IRC (chat): #wikipedia-hr.
Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, dok komentare na pripadajućim stranicama za razgovor, suradničkim stranicama i Kafiću molimo potpisujte tako što ćete pritisnuti gumbić 
ili 
na alatnoj vrpci ili napisati 4 tilde (tilda = 4x istovremeno tipke AltGr + tipka s brojem 1), što kod uređivanja izgleda ovako ~~~~.
Vlastitu suradničku stranicu (onu koja se zove "Suradnik:Mattatron") možete uređivati po svojoj želji u skladu s pravilima uređivanja suradničke stranice (npr. asketski ili šminkerski).
Molimo Vas, ne stavljajte zaštićene radove bez dopuštenja! Nemojte izravno kopirati sadržaje s drugih internetskih stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili jednostavno dodajte ovdje. No, obvezno to napravite prije nego započnete s pisanjem preuzetog teksta. Molimo uočite da se svi doprinosi Wikipediji smatraju dvojno licencirani, pod Creative Commons Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima 3.0 i GFDL licencijom. Ako ne želite da se vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete ono što ćete napisati sami napisati, ili ćete to prepisati iz nečeg što je u javnom vlasništvu ili pod sličnom slobodnom licencijom.
If you don't speak Croatian: This is the welcome message sent to new users of hr.wikipedia.
Još jednom, dobro došli! -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 15,54; 8. ožujka 2017. (SEV)
Gomilanje već postojećeg sadržaja u članku Mile Budak[uredi kôd]
Ovo, što se unosi u vrh članka je itekako nepotrebno, posebice uz referenciju koja nije ni oblikovana sukladno navođenju izvora.
Pritom mislim na ovo unošenje:
potpisnik rasnih zakona usmjerenih protiv Srba, Židova i Roma<ref>To Kill a Nation: The Attack on Yugoslavia by Michael Parenti, Verso, 2002 p. 45<br/>The full text of the racist law was published in Narodne novine from 4. june 1941. with and titled as "Zakonske odredbe o zaštiti narodne i arijske kulture hrvatskog naroda"</ref>
Takvo pretumbavanje sadržaja da se oteža pregled onoga što je unošeno, takvo se pretumbavanje nikako ne može obrazložiti. Nepotrebno je i suvišno.
Treba unositi umjerene ocjene, sukladno enciklopedijskoj praksi u enciklopedijskim djelima na hrvatskome jeziku. Činjenice su već sve poznate i već se nalaze u članku, te je nepotrebno u vrhu članaka naznačivati tko je što potpisao, bilo po dužnosti, bilo kao supotpisnik ili kao ideolog onoga što je napisano.
Vrlo je ružno ciljano ubacivanje epiteta i manje značajnih podataka u neke životopise, odmah "u glavu", tj. u prve rečenice u zaglavlju članaka. To je nepotrebno gomilanje sadržaja koji su već drugdje objašnjeni i zapisani. Takvu neenciklopedijsku praksu ne odobrava niti jedan projekt. Osim onih propagandističkih, koji imaju uređivačke politike po kojima nije dopušteno napisati narodnost u člancima. Wikipedija na hrvatskome jeziku nema uređivačku politiku, ali ima enciklopedijske uzore na hrvatskome jeziku, kao i enciklopedijsku praksu protiv gomilanja suvišnih epiteta i suvišnih podataka koji su već drugdje kontekstualno objašnjeni i stavljeni u odgovarajući kontekst.
Ubacivanje podataka bez njihova konteksta u sam vrh članka, to se ne može opravdati nikakvim enciklopedizmom, pače protivno je enciklopedizmu. Hvala na razumijevanju. Lijepi pozdrav, -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 16,06; 8. ožujka 2017. (SEV)
Gdje je primjereno navesti da je bio ratni zločinac?
Gospodine Nesmir Kudilovič molim vas da mi kažete gdje je, ako ne u zaglavlju (vrlo brzo informiranje bez pretrage po tekstu) dopušteno unijeti inače osnovni podatak a taj je da je Budak ratni zločinac?
Znate što mi smeta u svemu, u tekstu je navedeno kako je Budaka kao ratnog zločinca osudio Titov režim i time se umanjuje činjenica da on zaista jest bio zločinac a ne žrtva komunističkog progona kako se to očigledno sugerira. Korektno sam dao strane izvore koji sasvim neovisno o komunističkoj osudi izvrsno dokazuju da je Budak bio ratni zločinac, zar to zaista spada u "manje značajni podatak" ili barem zaslužuje jednak tretman kao i informacija da su ga formalno gledano za ratni zločin osudile iste one komunističke vlasti koje jesu vodile i montirane procee kao što je onaj protiv pravednika Stepinca? Ispričavam vam se što vam tu objavljujem odgovor ali vašu stranicu je nemoguće editirati, nemam pojma o čemu je riječ. Mattatron (razgovor) 19:24, 8. ožujka 2017. (CET)
Re: Štitite li ratne zločince ili istinu?[uredi kôd]
Štitim istinu. Prema vašemu svatko tko je sudjelovao u ratu je ratni zločinac... Vaše uređivanje u članku Rafael Boban glasi "" i ratni zločinac."", osoba koja nije bila prisutna na suđenju i ""kao" osuđena od strane diktatorskog zločinačkog režima, onda prema tome možemo i Jimmya Lyggetta smatrati ratnim zločincem, jer je bio izbornik boksačke reprezentacije Nezavisne Države Hrvatske? Spectorwarman (razgovor) 19:52, 8. ožujka 2017. (CET)
Tko je činio zločine, taj jest zločinac, osuđen ili neosuđen
Prema vašoj logici gledanja na stvari ni Slobodan Milošević nije ratni zločinac jer nikada za iste nije osuđen, ali ono što čini razliku između bilo kojeg građanina Srbije iz recimo nekog sela u Šumadiji i Miloševića jest to što za istoga postoji nebrojeno mnogo dokaza da je ratni zločinac, postoje znanstveni radovi, svjedočenja, studije, istraživanja i sl, ista je stvar i u slučaju Luburića i Bobana, za koje sam naveo znanstvene članke koji jasno govore da je riječ o zločincima a to govore na temelju svjedočenja i znanstvenog postupka dokazivanja točnije materijalnih i drugih nalaza. Dakle ipak štitite zločince a ne istinu. Mattatron (razgovor) 19:58, 8. ožujka 2017. (CET)
Tko je svjedočio? Spectorwarman (razgovor) 20:05, 8. ožujka 2017. (CET)
Pročitajte ozbiljne znanstvene radove o zločincima Luburiću i Bobanu
Naveo sam citate ozbiljnih znanstvenih radova, jedina je mogućnost da ili pročitate iste radove ili sami diplomirate na nekom fakultetu povijesti i započnete vlastita istraživanja kao znanstveni novak, postoje brojni izvori koji o njima govore kao odgovornima za zločine, ne znam zašto ste se odlučili za ignoriranje takvih spoznaja - izvolite čitati. Mattatron (razgovor) 20:08, 8. ožujka 2017. (CET)
Ono što je prethodno upisano u članku ne možete mijenjati samo tako, ukoliko je potkrijepljeno referencijom. [1]
To je već drugi put danas, današnjega dana, 8. ožujka 2017. da mijenjate izričaje koji su potkrijepljeni referencijama [2] — a sve bez unošenja vlastite referencije u članak o komunizmu.
Dobro došli na Wikipediju! Drago nam je što doprinosite Wikipediji, no skrećemo pozornost da je potrebno doprinose potkrijepiti izvorima, što niste napravili u članku Komunizam. Više na Wikipedija:Literatura i Wikipedija:Navođenje izvora. Hvala na razumijevanju.-- Nesmir Kudilovič (razgovor) 20,27; 8. ožujka 2017. (SEV)
P točka[uredi kôd]
Pozdrav, zahvaljujemo na vašim doprinosima! Kako bi članak P točka bio u potpunosti u skladu s osnovnim zahtjevima Wikipedije potrebno je obratiti pozornost na stilsko oblikovanje članka, pravopisnu normu hrvatskoga standardnog jezika i dodati izvore, wikipoveznice, kategoriju, međuwikipoveznice te članak uskladiti s wikistandardom. Više o svemu tome možete pročitati u kratkom uvodnom tečaju, a opširno o Wikipediji ovdje. Hvala na razumijevanju. --Ivi104 (razgovor) 16:04, 9. ožujka 2017. (CET)
Preusmjeravanja[uredi kôd]
Ovako se ne radi! Molim pročitajte Wikipedija:Preusmjeravanje, gdje je opisan pravilan postupak. Hvala na razumijevanju. --Ivi104 (razgovor) 16:10, 9. ožujka 2017. (CET)
Napadačko ponašanje u razgovorima[uredi kôd]
| Crveni karton. Blokirani ste! |
|---|
[3] Ovakva komunikacija sa sugovornicima nedopustiva je. Napadačko ponašanje i nepretpostavljanje dobre namjere. Već u petom uređivanju takva poruka. Ponadasmo se da ćete na SZR porazgovarati i pokušati naći konsenzus, no Vi ste opet išli oštro. Zašto ne pokušavate uvidjeti da Vaš sugovornik pokušava se približiti Vama i ukazati Vam na manjkavosti u Vašem uređivanju? Vi umjesto toga - napisaste onakvu optužujuću poruku.
Iz Vaših uređivanja ne vidim da ste pokušali na stranici za razgovor članka dogovoriti se s neistomišljenicima. Suradniku na njegovoj SZR napisali ste pretešku napadačku poruku i to ne prolazi.
Po obrascu pisanja sve ukazuje da ste Vi onaj Echer11. I dalje ste nastavili sa zlonamjernim naslovima poruka čime zloporabljate sažetke.
Cijenimo Vaša referencirana uređivanja. Volio bih da ste se potrudili naći hrvatske tekstove. Tomasevich je preveden na hrvatski, zašto niste taj izvor rabili? Isto tako, ako ste htjeli naći članke koji govore u pravcu onoga što ste htjeli reći na onim osjetljivim temama, zašto niste našli članke hrvatskih autora objavljenih u uglednim glasilima zapadnog demokratskog svijeta (znači, ne glasila ekstremističkih skupina!)? Ipak su oni upućeniji (recimo HSS-ovi, zatim n.pr. Kroatische Berichte ili Nova Hrvatska [4]; preko tih časopisa su uspostavljeni prvi bitni kontakti s europskim parlamentima, a na nekim je njemačkim sveučilištima služio kao izvor informacija i gradivo!). Na nekim ste mjestima naveli neke inozemne autore, no imajte na umu da je bila mana mnogih inozemnih autora da su slijepo prepisivali (osobito ocrnjivanja Hrvata) ono što im je plasirala jugoslavenska diplomacija (a koju je Zapad tolerirao dok im je trebala, kao i diktature nekih zemalja Trećeg svijeta i Bliskog istoka); od brojnih zlonamjernih ocrnjivanja hrvatskog naroda, najbolji je primjer kardinala Stepinca, čije blaćenje još uvijek mnogi inozemni "akademski" i publicistički krugovi slijepo prenose, ne provjeravajući podvale ili zlonamjerno šireći dalje crne mitove.
No, nastavak onakve komunikacije sa suradnicima kakvu ste imali nedopustiv je. Umjesto "hodimo se usuglasiti" i "nađimo najbolju riječ/rečenicu koja će zadovoljiti obije strane", "pokušat ću uvažiti ono što mi je sugovornik predložio/prigovorio", a da se ne ugrožava točnost, Vi ste nastavili s napadačkom retorikom, što se ne smije. Kubura (razgovor) 04:09, 10. ožujka 2017. (CET)