Obala Hrvatskog narodnog preporoda

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Splitska riva)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Obala Hrvatskog narodnog preporoda nakon obnove 2008. godine

Obala Hrvatskog narodnog preporoda, Splitska riva ili Riva je splitska pješačka ulica posvećena Hrvatskom narodnom preporodu iz 18. i 19. stoljeća. Današnji je oblik počela dobivati zahvaljući vladavini Francuskog Carstva, odnosno zbog naredbe maršala Marmonta iz 1807. godine. Nastala je iz obrambene strategije tadašnje Francuske, koji u strahu od preuzimanja grada s mora od UK-a i Ruskog Carstva, maršal Marmont naredio je rušenje južnog dijela mletačkog kaštela na Obali, zapadnog polubastiona San Antonio i kortina između tog polubastiona i bastiona Priuli. Do 1990.-ih bila je prometna ulica od kad je prevorena u pješačku zonu.[1]

Povijest[uredi | uredi kôd]

Vegetacija[uredi | uredi kôd]

U Splitu se od 1910. počelo raspravljati o sadnjama palmi duž Francuske obale te uklanjanju postojećeg drvoreda murvi. Tako su se prve palme na splitskoj Rivi počele saditi u razdoblju od 1920. do 1922. zbog ugođaja Mediterana iz turističkih razloga.[2]

Posljednja, koja je ujedno bila i najstarija palma iz razdoblja od 1927. godine,[2] bila je posađena 1928. godine na splitskoj Rivi, posječena je zbog bolesti 2003. godine. Visoka je bila oko 18 metara. Na njenom je mjestu je posađena nova palma vrste Kanarske datulje.[3]

Manifestacije[uredi | uredi kôd]

Na Obali Hrvatskog narodnog preporoda redovno se održavajaju novogodišnji koncerti, obilježavaju koncert na Dan grada Splita, dočekuju se uspjesi sportaša poput Gorana Ivaniševića, proslave nekog novog naslova splitskog Hajduka, KK Splita, olimpijaca i ostalih sportaša. Na rivi se nekoliko desetljeća održavaju i politički forumi gdje se oslikavaju političke prilike u kojima se nalazi Split.[4]

Sportski dočeci[uredi | uredi kôd]

Tenisača Gorana Ivaniševića nakon pobjede u finalu Wimbledona 2001. nad Patrickom Rafterom na Rivi ga je dočekalo više od 100 tisuća ljudi.[5]

Politički forumi[uredi | uredi kôd]

Koncerti i festivali[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Borčić, Goran. Vijenac 213: Kratka povijest splitske rive. www.matica.hr. Matica Hrvatska. Pristupljeno 12. listopada 2021.
  2. a b Šarac, Damir. 14. prosinca 2020. Egzot s toplog juga. Gledajući kako se na Rivi vade murve i sade palme stari su Splićani očekivali da po njihovim granama proskakuću mandrili! Bilo je to prije sto godina. Slobodna Dalmacija. Pristupljeno 12. listopada 2021.
  3. Posječena najstarija i najveća palma na splitskoj rivi. www.index.hr. Index.hr. 19. veljače 2003. Pristupljeno 12. listopada 2021.
  4. Riva. visitsplit.com. Turistička zajednica grada Splita. Pristupljeno 12. listopada 2021.
  5. Nema tko se nije pojavio tog dana na splitskoj Rivi. sport.hrt.hr. HRT. 10. srpnja 2020. Pristupljeno 15. listopada 2021.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]