Suradnica:AmyMirka/Stranica za vježbanje/Bihać

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bihać
Grb općine Bihać
Bihac Municipality Location.png
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Županija Flag of Una-Sana Canton.gif Unsko-sanska
Sjedište Bihać
Načelnik Hamdija Lipovača
Površina 900 km²
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća

60.707
67,5/km²

Bihać je grad i središte istoimene općine u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine te upravni centar Unsko-sanske županije. Površina općine je oko 900 km². Do 1995. godine površina općine iznosila je 689 km² da bi, po zaključenju Dejtonskog sporazuma, dio prijeratne općine Drvar bio pripojen općini Bihać. Prema popisu iz 1991. godine, općina je brojala 70.732 stanovnika, a prema službenim podacima broj stanovnika 2003. godine iznosio je 60.707.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Bihać - novi Trg

Bihać je smješten u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine i privredno je, administrativno i kulturno središte Unsko-sanskoe županije. Na zapadu Bihać graniči sa općinama RH Hrvatske Donji Lapac i Plitvička Jezera-Korenica, na sjeveru sa općinom Cazin, na istoku sa općinama Bosanska Krupa i Bosanski Petrovac, a na jugu sa općinom Drvar.

Bihać je smješten u Bihaćkom polju, odno planina Plješevice i Grmeč i brda Debeljača, . Kroz njega protiču rijeka Una i njene pritoke Klokot i Privilica.

Reljef bihaćke općine većinom se sastoji od polja, brežuljaka i planina srednje visine. Velik dio bihaćke općine bogat je izvorima, potocima, rijekama i podzemnim vodama. Klima je uglavnom umjereno-kontinentalna i umjereno-planinska, uz male promjene zbog zračnih masa. Ljeta su vrlo topla i suha, uz rijetke kratke ili duge pljuskove, a zime hladne s puno padavina, većinom kišnih. Tokom kalendarske godine oko 80 dana ima temperaturu nižu od nule. Mraz se javlja od listopada do travnja, a snijeg od studenoga do travnja. [1]

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Bihać

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Bihać imala je 70.732 stanovnika, raspoređenih u 48 naselja.

Stanovništvo općine Bihać
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Muslimani 46.737 (66,07%) 40.041 (61,09%) 37.325 (64,14%)
Srbi 12.689 (17,93%) 11.093 (16,92%) 12.096 (20,78%)
Hrvati 5.580 (7,88%) 5.855 (8,93%) 6.824 (11,72%)
Jugoslaveni 4.356 (6,15%) 7.364 (11,23%) 1.133 (1,94%)
ostali i nepoznato 1.370 (1,93%) 1.191 (1,81%) 807 (1,38%)
ukupno 70.732 65.544 58.185

Bihać (naseljeno mjesto), nacionalni sastav[uredi VE | uredi]

Bihać
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Muslimani 27.418 (60,18%) 14.155 (47,38%) 13.752 (57,15%)
Srbi 8.218 (18,04%) 5.829 (19,51%) 5.222 (21,70%)
Hrvati 4.805 (10,54%) 2.872 (9,61%) 3.453 (14,35%)
Jugoslaveni 4.020 (8,82%) 6.616 (22,14%) 1.014 (4,21%)
ostali i nepoznato 1.092 (2,39%) 403 (1,34%) 619 (2,57%)
ukupno 45.553 29.875 24.060

Naseljena mjesta[uredi VE | uredi]

Bajrići, Baljevac, Bihać, Boboljusci, Bosanski Osredci, Brekovica, Bugar, Ćukovi, Doljani, Donja Gata, Dubovsko, Gorjevac, Gornji Tiškovac, Grabež, Grmuša, Hrgar, Izačić, Jankovac, Jezero, Kalati, Klisa, Klokot, Kula, Kulen Vakuf, Lipa, Lohovo, Lohovska Brda, Mala Peća, Mali Cvjetnić, Mali Skočaj, Malo Očijevo, Martin Brod, Međudražje, Muslići, Očigrije, Orašac, Ostrovica, Palučci, Papari, Praščijak, Pritoka, Prnjavor, Račić, Rajinovci, Ripač, Spahići, Srbljani, Teočak, Trubar, Turija, Velika Gata, Veliki Cvjetnić, Veliki Skočaj, Veliki Stjenjani, Veliko Očijevo, Vikići, Vrsta, Zavalje i Zlopoljac.

Poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma, općina Bihać je u cjelini ušla u sastav Federacije BiH, a zatim joj je pripojeno 11 naselja iz prijeratne općine Drvar.

Uprava[uredi VE | uredi]

Bihaćka kula
"Djevojka sa Une"

Povijest[uredi VE | uredi]

O imenu i podrijetlu grada Bihać[uredi VE | uredi]

Etimologija imena grada Bihaća je važan argument u rasvjetljavanju njegove davne prošlosti. Riječ bihać u različitim svojim oblicima: bišće, bijać, bihak, bihag označava kraljevsko dobro. Budući da se na području bihaćkog kraja susreće i isprepliće više starodrevnih hrvatskih župa na različitim razinama društvenog, političkog, vojnog, gospodarskog i crkvenog života (psetska, zagrebačka, unska, unačka, lapačka, nebljuška, humska, brinjska, drežnička) bihaćko područje zauzima središnje mjesto u Kraljevini Hrvatskoj. Kako je Kraljevina Hrvatska imala policentrični sustav stolnih gradova i Bihać je u više navrata bio stolnim gradom, a prije njega svakako Pset ili Psat po kome je i nazvana župa u čiji sastav je najvjerojatnije ulazilo kraljevsko dobro ili bišće iz kojega se razvio grad Bišće.

Bihać u srednjem vijeku[uredi VE | uredi]

Pečat i grb Bihaća iz XVI. stoljeća

U isto vrijeme je i rijeka Una koja tuda protječe "poglavita rijeka u Hrvatskoj" (principalissimo fiume di Croazia..-Theiner: Monum. Slavorum merid. Knj. II., str. 75.), ni Sava, ni Neretva, ni Dunav, ni Kupa, ni Krka, ni Vrbas, već Una jer prolazi kroz središte Kraljevine Hrvatske. Kako se za župu Pset zna da je bila središnja u svakom smislu župa u Hrvatskoj, onda je vrlo vjerojatno da je ondje stolujući hrvatski kralj imao svoje posjede ili bišća. Tradicija će se nastaviti jer će u Bihaću u srednjem vijeku više puta zasjedati hrvatski Sabor - poslije bitke na Krbavskom polju 1493. Sabor je zasjedao u Bihaću 1494. i poslao papi Aleksandru VI. molbu da utiče na kralja Vladislava.[2] I sam grad Bihać će tridesetak godina biti držan jednim od stolnih gradova. U njemu su se sustjecale čak tri hrvatske biskupije: Zagrebačka, Senjsko-modruška i Kninska te više dijeceza. Za područje oko Bihaća, koje je u srednjem vijeku pripadalo Hrvatskoj, uobičajio se naziv turska Hrvatska. Tek će se od 1878. za sjeverozapad Bosne i Hercegovine početi koristiti naziv Bosanska Krajina.[3]

Popis bihaćkih načelnika[uredi VE | uredi]

(ista titula pod raznim nazivima: sudac, vesnik, kadija, kajmakan, gradonačelnik, predsjednik općine, itd.)

Popis bihaćkih kapetana od 16. do 19. stoljeća[uredi VE | uredi]

  • Jakov Ravnikar
  • Erazmo Turn
  • Petar Keglević
  • Bartol Ravnikar
  • Martin Gal
  • Vilim Šnicenbaum
  • Juraj Zauer
  • Juraj od Zobelsberga
  • Mihajlo Špalatin
  • Juraj Kronšal
  • Adam Šramf
  • Danilo Lozer
  • Fridrik od Višnje Gore
  • Sebastijan Lamberg
  • Benko Krajner
  • Juraj Paner
  • Franjo Resel
  • Danilo Obričan
  • Ladislav More
  • Jakov Prank
  • Franjo Horner
  • Tomo Dornberg
  • Murad-aga
  • Derviš-aga Hadugarić
  • Duralija
  • Idriz-beg
  • Mustaj-beg Hasumović (Lipovača?)
  • Osman-aga Poprženović
  • Mustaj-beg Badnjević
  • Tatar Mustaj-beg Idris Kapitanović
  • Salih-paša Kulinović
  • Ahmet-beg
  • Idrasović
  • Afmet-beg Jusufbegović
  • Ibrahim-paša
  • Hasan-beg Ibrahimpašić
  • Mehmed-beg Bišćević
  • Jakub-beg
  • Hilmi
  • Husein ef. Karabegović

Bihać u razdoblju Austro-ugarske okupacije[uredi VE | uredi]

Bihać u Kraljevini Jugoslaviji[uredi VE | uredi]

Bihać u Drugom svjetskom ratu[uredi VE | uredi]

Bihać u FNRJ (SFRJ)[uredi VE | uredi]

Suvremeni Bihać[uredi VE | uredi]

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Poznati Bišćani[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Muzej i Turbe

Glavni bihaćki spomenici i znamenitosti:

  • Kapetanova kula
  • Bihaćka kula
  • Džamija Fethija
  • Bihaćki bedem
  • Turbe
  • neolitko groblje u Ripču

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Kultura[uredi VE | uredi]

Sport[uredi VE | uredi]

  • Nogometni klub Jedinstvo Bihać
  • Nogometni klub Radnički
  • Košarkaški klub Bihać
  • Rukometni klub Bihać
  • Odbojkaški klub Bihać
  • Nogometna škola Kolibri

Vidi[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Klima Bihaća
  2. Ludwig Steindorff: "Povijest Hrvatske" ISBN:953-222-228-6 str. 63
  3. Ludwig Steindorff: "Povijest Hrvatske" ISBN:953-222-228-6 str. 72

{{Commonscat|Bihać|Bihać}} {{Bihać}} {{BiH}} [[Kategorija:Gradovi u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Općine u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Unsko-sanska županija]] <!-- interwiki --> [[bs:Bihać]] [[ca:Bihać]] [[cs:Bihać]] [[da:Bihać]] [[de:Bihać]] [[en:Bihać]] [[es:Bihać]] [[fi:Bihać]] [[fr:Bihać]] [[gl:Bihać]] [[he:ביחאץ']] [[hu:Bihács]] [[id:Bihać]] [[it:Bihać]] [[ja:ビハチ]] [[jv:Bihać]] [[lt:Bichačas]] [[nl:Bihać]] [[pl:Bihać]] [[ru:Бихач]] [[sh:Bihać]] [[sr:Бихаћ]] [[sv:Bihać]] [[tr:Bihać]] [[vo:Bihać]] [[zh:比哈奇]]