Antun Dubravko Jelčić

Antun Dubravko Jelčić (Požega, 6. studenoga 1930.) je hrvatski akademik, književnik, književni povjesničar, književni kritičar i političar.

Životopis

Dubravko Jelčić rodio se u Požegi 1930. godine. Maturirao je 1951. godine u Slavonskom Brodu. Završio je Filozofski fakultet u Zagrebu, 1956. godine, gdje je postigao i doktorat znanosti s područja književnosti, 1974. godine. Bio je profesor u srednjoj školi u Osijeku, zatim dramaturg u Hrvatskom narodnom kazalištu u Osijeku te ponovno kao profesor u srednjoj školi, u Travniku. Godine 1960. prelazi u Zagreb, na Institutu za književnost Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (JAZU), danas Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), gdje je napredovao od asistenta do znanstvenog savjetnika godine 1982.

Godine 1983. postaje članom suradnikom Razreda za suvremenu književnost JAZU, a od 1992. redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Od iste godine je tajnik Razreda za književnost akademije.

Znanstveni i stručni doprinos

Akademik Jelčić objelodanio je nekoliko stotina znanstvenih, stručnih i litereranih radova, od kojih su većina skupljeni u tridesetak samostalnih knjiga. Od 1966. sudjelovao na desetak znanstvenih i stručnih skupova diljem Hrvatske (o doprinosu Slavonije hrvatskoj književnosti; o hrvatskoj vojnoj granici; dvaput na znanstvenom saboru Slavonije i Baranje; o fra Kaji Agjiću; o fra Grguru Ćevapoviću; o Ivani Brlić Mažuranić; o A.G. Matošu; o Ivanu Dežmanu; o Evgeniju Kumičiću; dvaput na Krležinim danima; itd.). Voditelj je i glavni istraživač projekta Dokumentacija o hrvatskoj književnosti XX. stoljeća. Devesetih godina prošleg stoljeća predaje na kolegiju Hrvatski nacionalni identitet na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu.

Članstvo u uredništvima

• Suurednik časopisa Forum, mjesečnika Razreda za književnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 1987. godine.
• Bio je član Uredničkog odbora edicije Pet stoljeća hrvatske književnosti
• Glavni urednik je edicije Stoljeća hrvatske književnosti
• Član Uredništva edicije Svjedoci povijesti
• Priredio desetak svezaka u edicijama kritičkih izdanja Sabranih djela Tina Ujevića, A.G. Matoša i Vladimira Nazora, te više desetaka knjiga u edicijama djela hrvatskih pisaca XIX. i XX. stoljeća

Kulturno-politička aktivnost

Nakon demokratskih promjena 1990. i obnavljanje rada zabranjene Matice hrvatske, postaje njen potpredsjednik. Angažira se u Hrvatskoj demokratskoj zajednici i postaje članom Glavnog odbora. Dana 20. ožujka 1999. povodom osnivanja Akademske zajednice "Dr. Ante Starčević", zajednice HDZ-a koju okuplja akademske građane, postaje njen predsjednik. Od 2002. do 2006. član je zakladne uprave Zaklade hrvatskog državnog zavjeta.

U prigodi pete obljetnice smrti prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana objavljuje 2004. zajedno s Josipom Pečarićem knjigu eseja i članaka Tuđmanove tri sekunde.

Uključuje se u rad Hrvatskog rasta 2011. godine. Član je Savjeta Hrvatskog rasta.

Djela

Nepotpun popis djela:

• Poraz pobjednika, (lirika), 1962.
• August Šenoa njim samim, (monografija), 1966.
• Teme i mete, (studije, eseji i kritike), 1969.
• Za i protiv, (rasprave, feljtoni, polemike), 1971.
• Majstori realističkog pripovijedanja, (studija Stvarnost i sudbina Ivice Kičmanovića; u zajed. knjizi s Grčevićem, Šicelom i Pogačnikom), 1971.
• Suvremena hrvatska novela, knj. I. i II. (antologija), 1971.
• Literatura o A.G. Matošu, (deskriptivna bibliografija), 1976.
• Epigrami, (tiskano kao rukopis, samo za internu upotrebu, u 34 primjerka numerirana autorovom rukom i s njegovim vlastoručnim potpisom), 1976.
• Vallis aurea, (eseji i portreti), 1977.
• Hrvatski narodni i književni preporod, (monografija s hrestomatijom), 1978.
• Približavanje sfingi, (diptih o Ujeviću: eseji i drama), 1979.
• Šenoa, (monografija) 1984.
• Kranjčević, (monografija), 1984.
• Matoš, (monografija), 1984.
• Izabrana djela, (u knjižnici "Pet stoljeća hrvatske književnosti", zajed. knjiga sa Švelcem, Ivanišinom, Vaupotićem i Mihanovićem), 1984.
• Slavonske male stvari, (glose, elzeviri, konferanse), 1985.
• Strast avanture ili avantura strasti, (monografija), 1988.
• Riječ po riječ, (eseji), 1989.
• Dnevnik od rujna do rujna 1989.-1990., 1991.
• Preporod književnosti i književnost preporoda, (studije i eseji), 1993.
• Tri predavanja o hrvatskom pjesništvu, (studije i eseji), 1993.
• Šenoa-Kovačić-Gjalski, (studija Stvarnost i sudbina Ivice Kičmanovića, u zajedničkoj knjizi s Miroslavom Šicelom), 1993.
• Strah, (roman), 1994.
• Politika i sudbine, (eseji, varijacije i glose o hrvatskim političarima), 1995.
• Pozicije i (o)pozicije, (političko-publicistički spisi), 1995.
• Nove teme i mete (studije, eseji, rasprave), 1995.
• Građa o Ivi Vojnoviću, (Ljetopis života i Deskriptivna bibliografija radova o njemu od 1885. do 1981.), poseban otisak iz "Kronike" Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU br. 3-4-5/1996.
• Povijest hrvatske književnosti, 1997., (2. znat. proš. izd., 2004.)
• Županija Požeško-slavonska, 1997., (suautor Marin Topić)
• Književnost u čistilištu, (eseji i studije), 1999.
• Kalendar jedne parlamentarne diverzije, ili, Anatomija hrvatske politike 1998./1999., 1999.
• Pripravni na problem?, (politički eseji i članci), 1999.
• Hrvatski književni romantizam, 2002.
• Tuđmanove tri sekunde, (suautor Josip Pečarić), 2004., (2. proš. izd. 2007.)
• 100 krvavih godina: XX. stoljeće u hrvatskoj povijesti, 2004.
• Književnik Mile Budak sada i ovdje, (suautor Josip Pečarić), 2005.
• Povijesni prijepori, (suautor Josip Pečarić), 2006.
• Hrvatska književnost i pravaštvo, 2011.

Vanjske poveznice

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti - Akademik Antun Dubravko Jelčić - osobne stranice