Josip Predavec
| Josip Predavec | |
|---|---|
| 3. Predsjednik Hrvatske seljačke stranke | |
| u službi 30. travnja 1933. – 14. srpnja 1933. |
|
| Rođenje | 2. srpnja 1884. |
| Smrt | 14. srpnja 1933. |
| Politička stranka | HSS |
| Zanimanje | političar, povjesničar |
Josip Predavec (Rugvica, 2. srpnja 1884. - Dugo Selo, 14. srpnja 1933.), povjesničar, prosvjetljitelj hrvatskog seljaštva, političar.
Sadržaj |
[uredi] Životopis
Josip Predavec rodio se u Rugvici 1884. godine.[1] Školovao se iz zaklade za školovanje nadarenih koju je osnovao veleposjednik Eduard Jelačić.[2] Završivši klasičnu gimnaziju odlazi u češki grad Tabor u gdje završava Gospodarsku akademiju.[1]
Ubijen je 14. srpnja 1933. godine u zasjedi kod Dugog Sela[3] a pokopan je u Arkadama na Mirogoju zajedno s Stjepanom Radićem, Pavlom Radićem i Đurom Basaričekom.[4]
[uredi] Politička djelatnost
Jedan je od suutemeljitelja HRSS-a te kasnije i potpredsjednik stranke.[5] Nakon Prvog svjetskog rata aktivno surađuje s braćom Radić te sudjeluje u osnivanju i vođenju seljačkih gospodarskih organizacija (Hrvatski seljački dom, Glavna zadruga hrvatskih seljačkih gospodarskih zadruga, Hrvatska seljačka zadružna banka, Osiguravajuća zadruga "Providnost").[1]
Godine 1925., 2. siječnja, uhićen je zajedno s članovima vodstva HRSS-a Vladkom Mačekom, Jurjem Krnjevićem, Augustom Košutićem i Stjepanom Košutićem nakon što je 1. siječnja kralj Aleksandar potvrdio odluku o "Obznani" protiv HRSS.[3] Iz zatvora su pušteni 18. srpnja iste godine nakon sporazuma HSS-a i NRS-a te sastavljanja Radikalsko-radićevske vlade.[4]
Uhićen je 10. prosinca 1929. pod optužbom da je kriv zbog stečaja Seljačke zadružne banke, a 7. lipnja 1930. na montiranom sudskom procesu je osuđen na dvije i pol godine zatvora.[4] Tijekom sudskog procesa brantelj mu je odvjetnik Mile Budak.[6]
Nakon što je 29. travnja 1933. godine dr. Vladko Maček osuđen po Sudu za zaštitu države u Beogradu na kaznu zatvora u trajanju od 3 godine, vođenje HSS-a preuzima Josip Predavec, u čemu mu pomaže, po preporuci dr. Mačeka, dr. Ante Trumbić.[4]
[uredi] Djela
- Gospodarstvo, prosvjeta, politika, Zagreb, 1907. (Suautori Franjo Novljan i Stjepan Radić)
- Pučka prosvjeta u Danskoj, Zagreb, 1909.
- O narodnom gospodarstvu, Zagreb, 1909.
- Federalizam naše carevine i narodno oslobodjenje, Zagreb, 1910. (Suautori Stjepan Radić i Ante Radić)
- Agrarizam kao svjetski pokret i glavne seljačke gospodarske potrebe u Hrvatskoj, Zagreb, 1912.
- Prevara i politika, Zagreb, 1929.
[uredi] Posmrtno
- Selo i seljaci, Zagreb, 1934. (Suautor i izdavač Božidar Murgić)
[uredi] Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Mira Kolar-Dimitrijević: Stjepan Radić i gospodarstvo Preuzeto 22. listopada 2011.
- ↑ Rugvica.hr: Općenito o općini Preuzeto 22. listopada 2011.
- ↑ 3,0 3,1 HSS GO Novska: Povijest HSS-a Preuzeto 22. listopada 2011.
- ↑ 4,0 4,1 4,2 4,3 Povijest HSS-a Preuzeto 22. listopada 2011.
- ↑ Jutarnji: Stanovnici Rugvice: IKEA. Super. Ali i bez nje živimo dobro Preuzeto 22. listopada 2011.
- ↑ Tomislav Jonjić: Akademikova neuspjela maturalna radnja Preuzeto 22. listopada 2011.
