Ante Trumbić
| Ante Trubmić | |
|---|---|
 |
|
| 20. gradonačelnik Splita | |
| u službi 1906. – 1907. |
|
| Rođenje | 15. svibnja 1864. |
| Smrt | 17. studenoga 1938. |
| Politička stranka | Stranka prava (-1905.) Hrvatska stranka (1905.-1918.) Hrvatska zajednica (1924.-1926.) Hrvatska federalistička seljačka stranka (1926.-1929.) Hrvatska seljačka stranka (1931.-1938.) |
Ante Trumbić (Split, 15. svibnja 1864. - Zagreb, 17. studenog 1938.), hrvatski političar i pravnik. Bio je pravaš pa jugoslavenski orijentiran političar koji se kasnije vratio ideji hrvatske državnosti[1].
Sadržaj |
Životopis [uredi]
Ante Trumbić rodio se u Splitu 1864. godine. Gimnaziju je završio u Splitu. Pravo je studirao u Zagrebu, Beču i Grazu gdje je i doktorirao 1890. godine.[2]
Politička djelatnost [uredi]
Austro-Ugarska [uredi]
Trumbić se u politiku aktivno uključuje od 1891. godine i zastupao je pravaške ideje u Dalmaciji. S Ivom Prodanom i Franom Supilom osnovao je Stranku prava u Dalmaciji 1894. godine.[2] Bio je zastupnikom u Dalmatinskom saboru više puta između 1895. i 1914. godine a 1897. godine i predstavnik u Kraljevinskom vijeću u Beču.
Prvi svjetski rat [uredi]
Na početku Prvog svjetskog rata rata, seli se u Firenzu, gdje je jedan od osnivača Jugoslavenskog odbora, zajedno sa Ivanom Meštrovićem i Franom Supilom. Tijekom Prvoga svjetskog rata angažirao se u političkoj emigraciji i to kao predsjednik Jugoslavenskog odbora. Nastojao je kod sila Antante i srpske vlade postići priznanje i uvažavanje Jugoslavenskog odbora kao predstavničkog tijela Hrvata, Srba i Slovenaca iz Habsburške monarhije i kao njihovog saveznika, i priznanje jugoslavenskih dobrovoljačkih trupa kao savezničkih vojnih jedinica.
Zalagao se za federativno državno uređenje, u okviru buduće kraljevine SHS. Takvo uređenje predložio je i Stojan Protić,[nedostaje izvor] prvi predsjednik vlade SHS, ali njihovo mišljenje nije bilo prihvaćeno.
Kraljevina Jugoslavija [uredi]
Nakon uspostave južnoslavenske države Kraljevstva SHS u prosincu 1918. godine i kad je formirana prva zajednička vlada, pod predsjedništvom radikala Stojana Protića, izabran je za ministra vanjskih poslova.[2] Sudjelovao je na mirovnoj konferenciji u Versaillesu zastupajući interese Kraljevine SHS nasuprot talijanskim presezanjima prema istočnoj obali Jadrana. Godine 1920. dao je ostavku na ministarski položaj. Protivio se kao i svi ostali hrvatski predstavnici, Vidovdanskom ustavu. Godine 1924. ušao je u Hrvatski blok.[2] Na izborima iz 1925. godine izabran je na listi HRSS-a ali oštro zamjera Radiću njegov ulazak u vladu.[3] Radićev čin ulaska u vladu označio je kao kapitulaciju pred hegemonizmom te istupa iz stranke i osniva Hrvatsku federalističku seljačku stranku.[3] Stranka je svoj program temeljila na nepriznavanju Vidovdanskog ustava i centralističkog uređenja države.[4] Godine 1931. pristupa Hrvatskoj seljačkoj stranci.[2] Godine 1932. zajedno s Vladkom Mačekom i SDK, sudjeluje u stvaranju rezolucije nazvane Zagrebačke punktacije. Trumbić je sastavio tekst rezolucije a potpisao ju je i Mile Budak.[5] U toj se rezoluciji osuđuje srpski hegemonizam, naglašava hrvatska individualnost i traži složena država.[5]
Umro je u Zagrebu 1938. godine. Sahranjen je u Splitu a nadgrobni mu je spomenik, djelo Ivana Meštrovića, postavljen na godišnjicu smrti, u studenom 1939. godine.[6]
Izvori [uredi]
- ↑ Ivan Strižić, Hrvatski portreti, DoNeHa, Zagreb, 1993., ISBN 953-96050-0-8 str. 91.: Shvativši da Srbi i Srbija nikad nisu doživljavali Kraljevinu SHS kao zajedničku državu ravnopravnih naroda, već isključivo kao proširenu Srbiju koja će držati u pokornosti ostale narode u državi, vratio se svojim političkim korijenima: pravaštvu i do kraja života radio na uspostavi hrvatske države.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 Proleksis enciklopedija:Trumbić, Ante, preuzeto 10. kolovoza 2012.
- ↑ 3,0 3,1 Ivan Strižić, Hrvatski portreti, DoNeHa, Zagreb, 1993., ISBN 953-96050-0-8 str. 107.
- ↑ Hrvoje Matković, Povijest Jugoslavije, 2. dop. izd., Naklada P.I.P. Pavičić, Zagreb, 2003., ISBN 953-6308-46-0 str. 111.
- ↑ 5,0 5,1 Ivan Mužić, Hrvatska politika i jugoslavenska ideja, vl. naklada, Split, 1969., str. 213.
- ↑ Perislav Petrić: Dom dostojan splitskih veslača. Počast Trumbiću, Slobodna Dalmacija, srijeda, 1. prosinca 2004., preuzeto 10. kolovoza 2012.
Vanjske poveznice [uredi]
Nedovršeni članak Ante Trumbić koji govori o hrvatskom političaru treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
