Martin Špegelj

Martin Špegelj
2. ministar obrane Republike Hrvatske
u službi 24. kolovoza 1990. – 2. srpnja 1991.
Prethodnik	Petar Kriste
Nasljednik	Šime Đodan
Rođenje	11. studenog 1927.

Martin Špegelj (Stari Gradac, 11. studenog 1927.) bio je drugi ministar obrane Republike Hrvatske, kasnije zapovjednik osoblja Hrvatske vojske i general-inspektor. Zalagao se za naoružanje novostvorene Hrvatske vojske i obranu mlade hrvatske države. Dao je ostavku zbog neslaganja s tadašnjim predsjednikom Franjom Tuđmanom 1992., a potpuno je napustio politiku završetkom rata.

Rani život

Martin Špegelj rođen je 11. studenog 1927. u Starom Gradcu kod Pitomače. Njegovi roditelji i obitelj bili su pristaše HSS-a. Bio je partizan u vrijeme Drugog svjetskog rata. S vremenom će postati general i zapovjednik 5. jugoslavenske armije čiji se stožer nalazio u Zagrebu.

Nakon prvih izbora u Hrvatskoj, postao je drugi ministar obrane. Špegelj je bio jedan od rijetkih koji su predvidjeli rat. Zajedno sa slovenskim zapovjedništvom sastavio je obrambeni plan za obje države ako budu napadnute od strane JNA.

Špegeljove vrpce

Pred rat, pobunjeni Srbi u Hrvatskoj započeli su nerede poznate pod nazivom Balvan-revolucija, neredi su nastali zbog neprihvaćanja hrvatske vlasti među Srbima. Kako su bili podržani od strane JNA, Hrvatska je bila bespomoćna, pa je Špegelj pokrenuo kampanju kupovanja oružja po crnome tržištu, uvozeći oružje iz bivših zemalja Varšavskog pakta, kao što su Mađarska i Rumunjska.

Uhvaćen je 1991. u razgovoru s prekrivenim agentima KOS-a, kontra-obavještajnom komunističkom jugoslavenskom organizacijom. Kazete su objavljene u javnosti i Beogradu su služile kako bi se napadala stvorena hrvatska država. Njegova obrana je bila da su kazete krivotvorina. Bivši hrvatski predsjednik Stipe Mesić kasnije je priznao da su Špegeljove vrpce autentične.

Beograd je tražio suđenje za Špegelja. Kao rezultat afere, Tuđman je otpustio Špegelja s mjesta ministra. U strahu za život, Špegelj bježi u Austriju, gdje ostaje nekoliko mjeseci.

Povratak u Hrvatsku

Zabrinut zbog povećanih tenzija i prvih pogibija u ratu, Špegelj se vraća u Hrvatsku da preuzme dužnosti zapovjednika osoblja Hrvatske vojske koja je tek stvorena.

Kada se dogodio Desetodnevni rat u Sloveniji u lipnju 1991. Špegelj je zagovarao zajednički obrambeni plan, po kojemu bi Hrvatska ušla u rat i napala vojne baze JNA po Hrvatskoj (Špegeljov plan). Međutim, Tuđman se bojao konfrontacije i nije prihvatio plan.

Špegelj je tada postao general-inspektor zbog neslaganja s Tuđmanom.

Nekoliko mjeseci kasnije dogodio se pravi rat, pa je pokrenut Špegeljov plan. Taj događaj bit će poznat pod nazivom Bitka za vojarne, a Hrvatskoj vojsci donijet će mnogo teškoga oružja.

Bitka za vojarne okončana je primirjem 1992., a nakon toga Špegelj odlazi u mirovinu.

Poslijeratne kritike

Nakon rata, Špegelj je žestoko kritizirao Tuđmanovu politiku, optužujući ga za ratno profiterstvo. 2001. objavio je autobiografiju u kojoj kritizira Tuđmana i HDZ, te njegove političke poteze. Također ga optužuje za podržavanje Hrvata u Bosni i Hercegovini i njihovog "separatizma", koji je, po Špegelju, doveo samo do sukoba s Bošnjacima.

Špegelja je zauzvrat iskritizirala vojska, koja je simpatizirala Tuđmana, posebice Davor Domazet koji smatra da je rat u Sloveniji bio samo izlika ulaska Hrvatske u rat. Smatra kako je Špegeljov plan bio zamka za Hrvatsku, što se doima smiješnim jer je u Bitci za vojarne Hrvatska dobila 10% naoružanja JNA, uključujući i stotine tenkova, oklopnih transportera i teških topova, od kojih je Hrvatska u obrani imala veliku korist.

Izvori

• Špegelj, Martin: Sjećanje Vojnika, 2001.