Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Nova zgrada Muzičke akademije u Zagrebu

Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu najveća je i najstarija glazbena ustanova u Republici Hrvatskoj.

Nakon Drugog svjetskog rata akademija postaje visokoškolska ustanova, a od 1979. godine postaje članica zagrebačkog Sveučilišta. Polaznici akademije studiraju u dva stupnja, prvi kao preddiplomski (za Bakalaureat), koji traje četiri godine te diplomski (za magisterij) u trajanju od jedne godine[1]. Akademija je danas središnje glazbeno učilište visokih umjetničkih vrijednosti i vrhunskog nastavničkog kadra.

Povijest Muzičke akademije[uredi VE | uredi]

Povijest ove ustanove počinje 1829. godine kad je osnovana trogodišnja glazbena škola u okviru tadašnjeg Musikvereina (Tonschule des Agramer Musikvereines), a polaznici su mogli učiti pjevanje i puhačke instrumente[2]. U Konzervatorij Hrvatskog zemaljskog glazbenog zavoda (Hrvatski konzervatorij), prerasta 1916. godine. Tijekom proteklog razdoblja uvedene su nove nastavne discipline, povećan je kapacitet te se dosta radilo na usavršavanju i proširivanju studija. Nekoliko puta mijenja svoje ime, a 1921. godine postaje "Kraljevski konzervatorij", da bi već 1922. godine promijenio ime u "Kraljevska muzička akademija". U samom početku nastanka Akademije, nastava se sastojala od niže, srednje i visoke škole, a dužina studija razlikovala se ovisno o glavnom predmetu.

Do 1922. godine nastavnici na visokoj školi bili su podijeljeni na redovite, pomoćne i izvanredne učitelje, a sljedeće godine po prvi put dobiti će status profesora. Muzička akademija statutom iz 1923. godine dijeli se na pet odsjeka:

  • I. za klavir i orgulje
  • II. za orkestralne instrumente
  • III. za solo pjevanje
  • IV. za kompoziciju
  • V. pedagoški, namijenjen učiteljima glazbe i zborovođama

Uredbom o glazbenim školama i kazališne umjetnosti 1940. godine Akademija dobiva status fakulteta. Time definitivno biva riješen status profesora Akademije, a nastavno osoblje podijeljeno je na redovne i izvanredne profesore.

Nakon što je završio 2. svjetski rat 1951. godine izdvaja se niža i srednja glazbena škola iz Državnog konzervatorija, te nastaje današnja Glazbena škola Vatroslava Lisinskog. Iste godine visoka škola dobiva službeni naziv "Muzička akademija u Zagrebu". Sastojala se od sedam odsjeka, a oni su bili za kompoziciju i dirigiranje, solo pjevanje, klavir i orgulje, gudačke instrumente, puhačke instrumente i harfu, historijsko-teoretski odsjek i 7. pedagoški odsjek. Osim što su se studenti na 7. odsjeku školovali za teoretsko-pedagošku struku, također su bili školovani i za nastavnike glavnih predmeta; pjevanja, klavira, orgulja i gudačkih instrumenata.

U narednom vremenu struktura akademije se s vremenom mijenjala, pa je tako u okviru Muzičke akademije 1967. godine osnovan "Muzikološki zavod", koji će postati temeljem katedre za muzikologiju. Cilj zavoda je bio prikupljanje materijala za istraživanje povijesti hrvatske glazbe, osposobljavanje novog znanstvenog kadra, te pokretanje muzikološkog zbornika. U razdoblju od 1968. do 1970. godine otvoreno je nekoliko područnih odjeljenja Muzičke akademije i to u Dubrovniku, Osijeku, Rijeci i Splitu. Suradnjom katedre za muzikologiju i Filozofskim fakultetom zagrebačkog sveučilišta 1970. godine osnovan je interfakultetski studij.

Kao četverogodišnji studij 1974. godine osniva se studij gitare, a tri godine kasnije (1977.) Odjel za nastavnike glazbenog odgoja, također kao četverogodišnji studij. Iste godine dolazi do reorganizacije odjela na Akademiji i kao takva zadržala se sve do danas, gdje je nastava na akademiji organizirana u osam odjela. Jedina značajnija promjena desila se 1979. godine, kada je akademija ušla okvir zagrebačkog Sveučilišta, i time otvorila nove mogućnosti suradnje s visokim učilištima diljem Europe.

Muzičku akademiju danas sačinjava sedam odsjeka:

  • I. odsjek za kompoziciju i teoriju glazbe
  • II. odsjek za muzikologiju
  • III. odsjek za dirigiranje, udaraljke i harfu
  • IV. odsjek za pjevanje
  • V. odsjek za klavir, čembalo i orgulje
  • VI. odsjek za gudačke instrumente i gitaru
  • VII. odsjek za duhačke instrumente
  • VIII. odsjek za glazbenu pedagogiju
  • P.O. Rijeka - na kojem djeluju IV., V., i VI. odsjek (studij pjevanja, klavira i gitare)

Međunarodna suradnja[uredi VE | uredi]

Zgrada HGZ-a u kojoj su profesori Muzičke akademije do 2014. održavali dio predavanja

Dne 1. listopada 2007. godine dekan donosi odluku da se na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu osnuje "Ured za međunarodnu suradnju", te za njegovu voditeljicu imenuje prof. Rosandu Zimmermann. Time je ispoštovana odredba Deklaracije o poticanju uključivanja u međunarodne programe razmjene Sveučilišta u Zagrebu.

Ured za međunarodnu suradnju potiče, organizira i provodi sve aktivnosti koje se tiču provedbe međunarodne suradnje pa između ostalog:

  • Revidira i upotpunjava postojeće bilateralne ugovore.
  • Analizira mogućnost i potiče sklapanje novih ugovora sa srodnim visokoškolskim ustanovama u inozemstvu.
  • Informira studente i profesore o mogućnostima suradnje i razmjene.
  • Administrativno, organizacijski i logistički prati provedbu ugovorene suradnje razmjene profesora, studenata, glazbenih projekata, seminara, natjecanja i slično.

Na snazi su ugovori o razmjeni i suradnji sa sljedećim visokoškolskim ustanovama:

  • Universität für Musik und darstellende Kunst Graz (www.kug.ac.at)
  • Universität für Musik und darstellende Kunst Wien ( www.mdw.ac.at)
  • Akademija za glasbo Ljubljana (www.ag.uni-lj.si)
  • Muzička akademija Univerziteta u Sarajevu (www.mas.unsa.ba)
  • Akademija Franz Liszt u Budimpešti (http://www.lisztakademia.hu/)
  • Hochschule für Musik Franz Liszt Weimar (http://www.hfm-weimar.de/)
  • College of Fine Arts – Indiana University of Pennsylvania

Muzička akademija Sveučilšta u Zagrebu također je aktivan član jedine udruge koja okuplja visokoškolske glazbene ustanove u Europi, međunarodne asocijacije AEC (Association Européenne des Conservatoires)[3].

Uprava[uredi VE | uredi]

Dekan
  • red. prof. Mladen Janjanin
Prodekanica za nastavu
  • red. prof. Marina Novak
Prodekan za umjetnost i upravljanje
  • red. prof. Dragan Sremec
Prodekan za međunarodnu i međuinstitucionalnu suradnju
  • red. prof. Dalibor Cikojević

Nova zgrada Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu[uredi VE | uredi]

Potpisivanjem ugovora 16. lipnja 2009. godine, vrijednim 100 milijuna kuna, započeta je prva faza izgradnje nove zgrade Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu. Grad Zagreb je Muzičkoj akademiji na stogodišnje korištenje dodijelio zgradu Ferimporta: očekivalo se da će radovi biti završeni 2011. godine, ali su oni ipak potrajali tri godine duže. Projekt izgradnje napravio je arhitekt Milan Šosterić. Zgrada ima dvije etaže, podrum, prizemlje i sedam katova, a u njoj su smješteni svi odsjeci Akademije, Dekanat, knjižnica, vježbaonice, kabineti, te dvije koncertne dvorane. Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović i gradonačelnik Zagreba Milan Bandić svečano su 30. rujna 2014. u Zagrebu otvorili novu zgradu Muzičke akademije.[4]

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Koordinate: 45°48′44″N 15°58′19″E / 45.8123423572581°N 15.9719485044479°E / 45.8123423572581; 15.9719485044479