Gradišćanskohrvatski jezik

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Gradišćanskohrvatski jezik
Speech balloon.svg

Države
govorenja:
Mađarska, Austrija
Regije
govorenja:
Europa
Etnicitet {{{etnicitet}}}
Broj govornika: oko 70 tisuća
Rang: ?
Razredba: indoeuropski
baltoslavenski
slavenski
južnoslavenski
hrvatski
gradišćanskohrvatski
Jezični kôd
ISO 639-1:
ISO 639-2:
ISO 639-3: [[iso639-3:|]]
Vidi također: Jezik | Jezične porodice i jezici | Popis jezika po kodnim nazivima |Dodatak: Popis jezika
Grob sa gradišćanskohrvatskim natpisom u koljnofskom groblju.

Gradišćanskohrvatski jezik (njemački: Burgenlandkroatische Sprache, mađarski: Gradistyei nyelv, Gradiscsei nyelv) je narječje hrvatskoga jezika.

Gradišćanskohrvatski mikrojezik[uredi VE | uredi]

Gradišćanskohrvatski kao i općehrvatski standardni jezik ravnomjernije objedinjuje gradišćanskohrvatske čakavske, štokavske i kajkavske govore, za razliku od općehrvatskoga standardnog jezika koji se većim dijelom temelji na najrasprostranjenijoj hrvatskoj štokavštini, a manjim dijelima na čakavštini i kajkavštini. Gradišćanskohrvatskom književnom mikrojeziku temelj je najrasprostranjenija u Gradišću hrvatska čakavština. Zanimljivo je kako su sva tri hrvatska narječja u Gradišću znatnije ujednačenija o onih u domovini i to prvenstveno poradi toga što ih nije razdvajala višestoljetna vladavina različitih carstava te nisu bili podložni različitim jezičnim utjecajima nego su bili pod istim jezičnim utjecajem što je rezultiralo jedinstvenim hrvatskim mikrojezikom Hrvata iz Gradišća.

Nijemci i Mađari su ga nekoć imenovali Wassercroate Sprache ili Fehérhorvát nyelv (Bjelohrvatski). Unatoč okruženju drugim mnogobrojnijim jezicima Gradišćanski Hrvati uspjeli su očuvati hrvatski jezik do dana današnjega, gradišćanskohrvatski danas govori približno 70 tisuća Hrvata u Gradišću (Austriji, Mađarskoj, Slovačkoj i u Češkoj).

Rasprostranjenost hrvatskih narječja u Gradišću[uredi VE | uredi]

U Gradišću se rasprostiru sva tri hrvatska narječja, samo su ona za razliku od onih u domovini znatnije ujednačenija i izuzmemo li upitnu zamjenicu te još nekoliko sitnica gotovo bi se mogla sva tri svrstati u jedno jedinstveno gradišćanskohrvatsko narječje.

  • štojsko narječje: govor govore Štoji u okolici Pinkovaca (Güttenbach), Stinca (Stinatz), Nove Gore (Neuberg), Sabari (Zuberbach), Starem Hodašu (Althodis), Čembi (Schandorf), Vincjetu (Dürnbach), Ključarevcu (Allersdorf), itd; štokavsko-čakavsko miješano narječje
  • vlaško narječje: govor govore Vlahi (štokavski govor) u Bandolu (Weiden bei Rechnitz), itd.
  • dolinsko narječje: govor govore Dolinci u okolici Dolnje Pulje (Unterpullendorf), Frakanave (Frankenau), Pernava (Kleinmutschen), itd. Dolinski je čakavski govor
  • poljansko narječje: govor govore Poljanci u okolici Neusiedlerskega (Nežiderskog jezera), isto onako čakavski govor (kajkavski govor?)
  • hacko narječje: čakavski govor govore Haci u okolici Nežiderska jezera
  • nekoji Hrvati u okolici Nežiderskog jezera govore kajkavski govor
  • grobski govor govori pučanstvo naselja Hrvatski Grob, pripada kajkavskom narječju

Porijeklo hrvatskih narječja u Gradišću[uredi VE | uredi]

Gradišćanskohrvatska narjačja potječju većinom iz Pounja te Pounju susjednih krajeva, iako ima i mješanja. Npr. za Vlaško narječje se misli da je riječ o doseljenicima u Pounje iz Dalmacije, koji su nakon toga prebjegli u Gradišće. Štojsko narječje je južni (ikavski) čakavski, koji posjeduje prijelazne elemente prema štokavskom. Vlaško narječje je šćakavski ikavski, danas bi se svrstalo u Slavonski dijalekt Ostala narječja su ikavsko-ekavska čakavska, srednječakavska (s pojedinim kajkavskim oazama).

Govori Gradišća po J. Liscu

Povijest gradišćanskih Hrvata[uredi VE | uredi]

Hrvati su doselili na ozemlje Gradišća u granicama povijesnog hrvatsko-ugarskog kraljevstva, to jest na tlu nekoč zapadne Ugarske u 16. stoljeću. Taj prostor obuhvaća današnji teritorij istočne Austrije, zapadne Mađarske, jugozapadne Slovačke i jugoistočne Češke. Pridošli Hrvati većinom su bili iz krajeva najžešće ugroženih turskom navalom, to jest iz nekoč povijesne južne Hrvatske, a to su današnji krajevi Like, unutarnje Dalmacije, Korduna te prostor čitave zapadne Bosne. Glede očuvanog narodnoga predanja i crkvenih isprava pučanstvo je podrijetlom iz okolice; Knina, Klisa, Jajca, Udbine, Vrbasa, Sane i Pounja, a njihov broj se procjenjivao na oko 200 tisuća duša.

Današnja rasprostranjenost Gradišćanskih Hrvata[uredi VE | uredi]

  1. Austrija:
  • Bijelo Selo (Pama)
  • Novo Selo (Neudorf)
  • Pandrof (Parndorf)
  • Uzlop (Oslip)
  • Trajštof (Trausdorf)
  • Cindrof (Siegendorf)
  • Klimpuh (Klingenbach)
  • Cogrštof (Zagersdorf)
  • Vorištan (Hornstein)
  • Štikapron (Steinbrunn)
  • Celindof (Zillingtal)
  • Vulkapodrštof (Wulkaprodersdorf)
  • Otava (Antau)
  • Rasporak (Draßburg)
  • Pajngrt (Baumgarten)
  • Filež (Nikitsch)
  • Veliki Borištof (Großwarasdorf)
  • Frakanava - Dolnja Pulja (Frankenau - Unterpullendorf)
  • Kalištrof (Kaisersdorf)
  • Bajngrob (Weingraben)
  • Bandol (Weiden bei Rechnitz)
  • Stinjaki (Stinatz)
  • Čajta (Schachendorf)
  • Čemba (Schandorf)
  • Pinkovac (Güttenbach)
  • Nova Gora (Neuberg)
  • Veršvar (Rotenturm)
  • Beč (Wien, Vienna)
  1. Mađarska:
  • Prisiki (Peresznye)
  • Koljnof (Kópháza)
  • Gornji Čatar (Felsöcsatár)
  • Hrvatske Šice (Horvátlövö)
  • Hrvatski Židan (Horvátzsidany)
  • Narda
  • Plajgora (Olmond)
  1. Slovačka:
  • Čunovo
  • Devinsko Novo Selo ( Devinska Nova Ves)
  • Hrvatski Grob (Chorvátsky Grob)
  • Hrvatski Jandrof (Jarovce)
  • Rosvar (Rusovce)
  1. Češka:
  • Frelištof (Jevišovka)
  • Dobro Polje (Dobré Pole)
  • Nova Prerava (Novy Prerov)

Gradišćanskohrvatska himna[uredi VE | uredi]

Hrvat mi je otac, Hrvatica mati
Hrvat sam i sam!
Za Hrvatsku svoju živjet, umirati,
Moram vijek da znam.
Da sam Hrvat, junak, vazda smion, bodar,
To nek znade svijet!
Stijeg, visoko dižem: crven, bijel i modar,
Za nj` ću živjet, mrijet!

Napisao je Mate Meršić Miloradić

Molitva "Oče naš" na gradišćanskohrvatskom i standardnom hrvatskom jeziku[uredi VE | uredi]

Standardni hrvatski Hrvata iz Gradišća Standardni hrvatski (domovinski) Prekomurski Standardni hrvatski prema kajkavskoj osnovici
Oče naš, ki si na nebesi,

sveti se ime tvoje,
pridi kraljevstvo tvoje,
budi volja tvoja,
kako na nebu tako i na zemlji.
Kruh naš svakidanji daj nam danas,
i otpusti nam duge naše,
kako i mi otpušćamo dužnikom našim,
i ne zapeljaj nas u skušavanje,
nego oslobodi nas od zla. Amen.

Oče naš, koji jesi na nebesima,

sveti se ime tvoje,
dođi kraljevstvo tvoje,
budi volja tvoja,
kako na nebu tako i na zemlji.
Kruh naš svagdanji daj nam danas,
i otpusti nam duge naše,
kako i mi otpuštamo dužnicima našim,
i ne uvedi nas u napast,
nego izbavi nas od zla. Amen.

Oče naš, ki si v nebésaj,

svéti se imé tvoje,
prídi králestvo tvoje,
bojdi voula tvoja,
kak na nébi tako i na zemli.
Krűha našega vsakdanéšnjega dáj nám ga dnes,
i odpüstí nám dugé naše,
kak i mi odpűščamo dužníkom našim,
i ne vpelaj nás v sküšávanje,
nego osloboudi nás od hűdoga. Amen.

Otec naš, ki si na nebéseh,

sveti se Ime tvoje,
pridi kraljestvo tvoje,
budi volya tvoja,
kak na nebu, tak i na zemlji,
Kruha našega vsakdašnjega daj nam denes,
i odpusti nam duge naše,
kak i mi odpuščamo dužnikom našem,
i ne vpelaj nas vu skušavanje,
neg oslobodi nas od zla. Amen.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]