Tuvalu

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Tuvalu. Za druga značenja, pogledajte Tuvalu (razdvojba).
Tuvalu
Tuvalu
Zastava Grb
Zastava Grb
Himna
Tuvalu mo te Atua
Položaj Tuvalua
Glavni grad Funafuti
Službeni jezik tuvaluanski i engleski
Državni vrh
 - Kraljica Elizabeta II.
generalni guverner Filoimea Telito
 - Predsjednik Vlade Apisai Ielemia
Neovisnost Od Ujedinjenog Kraljevstva 1. listopada 1978.
Površina 190. po veličini
 - ukupno 26 km2
 - % vode 0 %
Stanovništvo 193. po veličini
 - ukupno (2004) 11.468
 - gustoća 441/km2
Valuta australski dolar (i lokalni tuvaluški dolar) (100 centa)
Pozivni broj +688
Vremenska zona UTC +12
Internetski nastavak .tv

Tuvalu je otočna država u Tihom oceanu južno od Kiribatija i sjeverno od Fidžija.

Član je Commonwealtha, a britanska kraljica formalni je šef države. Po broju stanovnika je na pretposljednjem mjestu među državama svijeta, ispred Vatikana. Velik dio prihoda državnog proračuna dolazi od pristojbi za korištenje internetske domene Tuvalua, .tv.

Prirodna obilježja[uredi VE | uredi]

Tuvalu je smješten u jugozapadnom dijelu Tihog oceana. Sastoji se od 9 koraljnih otoka u nizu, od kojih je 5 atola. Na otocima nema izvora niti stalnih vodotoka. Vegetacija je skromna, tek kokosove palme.

Klima[uredi VE | uredi]

Klima je topla, tropsko-oceanska, s malo vremenskih promjena tijekom godine; prosječna temperatura je oko 30 stupnjeva; velika količina oborina s prosjekom oko 350 - (cm / m²) - i česte pojave uragana - teški cikloni su pogodili otoka 1894., 1972. i 1990. Najviše oborina ima u studenom i veljači.

Kratka povijest[uredi VE | uredi]

Prvi stanovnici Tuvalua dolaze u 14. stoljeću sa Samoe i Tonge. Prvi Europljani koji si prolazili pokraj nekih otoka bili su Španjolci. Sredinom 19. stoljeća na otoke dolaze protestantski misionari, a 1892. godine Velika Britanija proglašava protektorat. 1. listopada. 1978. Tuvalu postaje parlamentarna monarhija u okviru Commonwealtha.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Voćarstvo i ribarstvo su glavni gospodarski resursi na otocima. Oko 1.000 turista godišnje posjeti Tuvalu. Državni prihodi najviše dolaze od filatelije i davanja u zakup internet domene .tv. Oko 1.000 radnika radi na susjednom otoku Nauru. BDP po stanovniku iznosi oko 1.100 $.

Međunarodni odnosi[uredi VE | uredi]

Tuvalu održava bliske odnose sa Fidžijem i Australijom. Tuvalu također održava diplomatske odnose s Republikom Kinom (Tajvan), koja je i jedina nacija koja ima stalnu veleposlanstvo na otoku Tuvalu i jedan je od najvećih donatora financijske pomoći. Nijedno drugo veleposlanstvo ne postoji na otocima. SAD ima veleposlanstvo na otoku Fidžiju i tamošnji američki veleposlanik je akreditiran za diplomatske odnose i sa Tuvaluom.

Tuvalu u svijetu[uredi VE | uredi]

Tuvalu je članica nekoliko svjetskih organizacija: AsDB, Commonwealth, Ujedinjeni narodi, ESCAP, Intelsat, ITU , Sparteca, UNESCO, Svjetska trgovinska organizacija i druge.

Administrativne oblasti[uredi VE | uredi]

Stanovništvo Tuvalua je raštrkano na 9 otoka, od kojih su 5 atoli.

Plaža na atolu Funafuti

Lokalne oblasti koje se sastoje od više od jednog otoka:

  1. Funafuti
  2. Nanumea
  3. Nui
  4. Nukufetau
  5. Nikulele
  6. Vaitupu

Lokalne oblasti koje se sastoje od samo jednog otoka:

  1. Nanumaga
  2. Niulakita
  3. Niutao

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]