Malavi
 "Malawi" preusmjerava ovamo. Za jezero, vidi Jezero Malawi. |
|
Republic of Malawi Dziko la Malaŵi |
|||||
|---|---|---|---|---|---|
|
|||||
| Geslo Unity and Freedom (engleski: Jedinstvo i sloboda) |
|||||
| Himna Mlungu dalitsani Malawi |
|||||
 |
|||||
| Glavni grad | Lilongwe | ||||
| Službeni jezik | engleski i chichewa | ||||
| Vlada | |||||
| - Predsjednik | Bingu wa Mutharika | ||||
| - Predsjednik Vlade | Bingu wa Mutharika | ||||
| Neovisnost | Od Ujedinjenog Kraljevstva 6. srpnja 1964. | ||||
| Površina | 98. po veličini | ||||
| - ukupno | 118.480 km² | ||||
| - % vode | 20,6 % | ||||
| Stanovništvo | 56. po veličini | ||||
| - ukupno (2000) | 10.385.849 | ||||
| - gustoća | 98/km² | ||||
| Valuta | kwacha (100 tambala) | ||||
| Pozivni broj | 265 | ||||
| Vremenska zona | UTC +2 | ||||
| Internetski nastavak | .mw | ||||
Malavi je država u južnoj Africi, bez izlaza na more. Graniči na sjeveru s Tanzanijom, na zapadu sa Zambijom te na jugozapadu i istoku s Mozambikom. Izdužena je oko 500 km u smjeru sjever-jug, a velik dio istočne granice čini jezero Malawi, dio Velikog tektonskog jarka.
Do 1964. Malavi je bio britanska kolonija pod imenom Nyasaland. U prvih trideset godina neovisnosti zemljom je vladao prozapadni i autoritarni Hastings Banda, a 1994. su održani višestranački izbori za predsjednika i parlament na kojima je izgubio vlast.
Malavi je siromašna, uglavnom poljoprivredna zemlja. Glavni izvozni proizvod je duhan. BDP je za 2004. procijenjen na 600 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u.
Najveći malawijski grada je Blantyre sa zračnom lukom Chileka.
[uredi] Povijest
Prvi bantu narodi naseljavali su područje današnjeg Malavija od 1.st do 4. st.; drugi val od 13.st do 15 st., a 1830.-60. onamo je stiglo još pripadnika skupine Zulu, naroda Ngonija i Jaoa; nakon njih su došli trgovci robljem. Robove su prodavali Arapima na istočnoafričkoj obali.
U periodu 1480.-1720. trajao je snažan plemenski savez Malavi. Sredinom 19.st. stigli su i europski misionari (među njima i mali škotski misionar David Livingston). Nakon postizanja sporazuma s Njemačkom (1890.) i Portugalom (1891.) Velika Britanija je utemeljila protektorat Nyansaland (Nyansaland Districs Protetorate), 1893. preimenovan je u Britanski Srednjoafrički Protektorat, a 1907. u Nyasu (Nyasaland).
Afrikanci su 1944. utemeljili Njaški afrički nacionalni kongres (NANC). U koji su se udružile sve protokolonijalističke snage. Velika Britanija je 1953. utemeljila Federaciju Velika Rodezija i Nyasa, premda su joj se Afrikanci protivili. Kada je NANC 1959. zabranjen i kada je zatvoren njegov vođa Hastings Kamuzu Banda, utemeljena je Malavijska kongresna stranka (MCP). Godine 1963. Nyasa je dobila unutrašnju autonomiju s pravom istupanja iz federacije, premda su je članice sporazumno ukinule 31. prosinca 1963.
|
||||||||||||||
Nedovršeni članak Malavi koji govori o državi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
