Gana

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Gana. Za druga značenja, pogledajte Gana (razdvojba).
Republika Gana
Republic of Ghana
Zastava Grb
Zastava Grb
Geslo
Freedom and Justice (engleski: Sloboda i pravda)
Himna
Hail the Name of Ghana
Položaj Gane
Glavni grad Accra
Službeni jezik engleski
Državni vrh
 - Predsjednik John Dramani Mahama
Neovisnost Od Ujedinjenog Kraljevstva
6. ožujka 1957.
Površina 77. po veličini
 - ukupno 238.540 km2
 - % vode 3,5 %
Stanovništvo 50. po veličini
 - ukupno (2008) 23.382.848[1]
 - gustoća 82/km2
Valuta cedi (100 pesewa1)
Pozivni broj 233
Vremenska zona UTC +0
Internetski nastavak .gh
1 izvan upotrebe

Gana je država u zapadnoj Africi. Na jugu izlazi na Gvinejski zaljev, dio Atlantskog oceana, a graniči na zapadu s Bjelokosnom Obalom, na sjeveru s Burkinom Faso te na istoku s Togom.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Prirodna obilježja Gane[uredi VE | uredi]

Reljef Gane uglavnom obilježavaju nizine, visoravni i blagi brežuljci. Uzvisine se nalaze samo na zapadu i krajnjem istoku zemlje, uz granicu s Togom (najviši vrh Mount Adjafato, 880 m). Na jugozapadu zemlje se nalazi gorje starog postanka izrazito bogato rudama. Središnji dio zauzima bazen rijeke Volte koja je oblikovala prostranu zavalu. Rijeka Volta je glavna rijeka Gane i ima veliko značenje u gospodarstvu osobito nakon što je na njoj sagrađena Akosombo brana. Nakon gradnje brane nastalo je veliko akumulacijsko jezero - jezero Volta, koje je jedno od najvećih umjetnih jezera na svijetu. Akumulacijsko jezero Volta ima površinu od 8500km2, a važno je kako za opskrbu Gane vodom tako i za opskrbu električnom energijom (ne samo Gane nego i susjednih država). Jezero Bosumtwi jedino je prirodno jezero u Gani.

Klimatska - vegetacijska obilježja Gane[uredi VE | uredi]

Gana je smještena u žarkom ili tropskom toplinskom pojasu što se između ostalog odražava i na njezinu klimu. Klima Gane se zbog izduženosti zemlje mjenja od juga prema sjeveru. Na sjeveru postoji jedno dugotrajno kišno razdoblje, dok se na jugu zemlje (bliže ekvatoru) javljaju dva kišna razdoblja, ali koja kraće traju. Središnja Gana pokrivena je gustom šumom čija se površina posljednih desetljeća smanjuje zbog sječe, a sjeverne dvije trećine zemlje i uski obalni pojas prekriva savana. Šume prekrivaju 28% površine, a obradiva tla samo oko 1/4 površine Gane.U Gani ima i tvrdog tropskog drveća mahagonija i ebanovine za koje se često navodi da su to plemenite vrste drveta. Zbog velikih količina padalina tijekom godine krajevi na samom jugu zemlje uz Gvinejski zaljev su pogodni za rast mangrove šume.

Povijest[uredi VE | uredi]

Iako je moderna Gana preuzela ime srednjovjekovnoga trgovačkog carstva u zapadnoj Africi, nema povijesnih dokaza o povezanosti dviju država. Stara je Gana obuhvaćala područje današnje Mauritanije i Malija. Prije dolaska Europljana današnja je Gana bila periferno područje velikih carstava koja su imala središta na južnom rubu Sahare. Europljani su se od prvih kontakata krajem 15. stoljeća do sredine 19. stoljeća ograničili na osnivanje obalnih trgovačkih postaja u kojima se trgovalo uglavnom robovima i zlatom (otuda potječe i kolonijalni naziv Gane, Zlatna obala).

Britanci su u drugoj polovici 19. stoljeća istisnuli ostale kolonijalne sile i zauzeli unutrašnjost zemlje. Ulogu trgovine robljem i zlatom u gospodarstvu preuzeo je plantažni uzgoj kakaovca i proizvodnja kakaa koji su donijeli Gani značajne prihode. Pokret za samoupravu i neovisnost koji je ojačao poslije drugog svjetskog rata doveo je zemlju do osamostaljenja 1957. kao prvu neovisnu državu "crne" Afrike, pod vodstvom karizmatičnog Kwame Nkrumaha.

Vladavina Nkrumaha trajala je do 1966. kada je svrgnut u vojnom udaru. Njegova politika pan-afričkog socijalizma imala je pogubne posljedice po gospodarstvo; zemlja je nagomilala veliki vanjski dug, a nestašice hrane postale su redovita pojava. Od 1966. do 1981. trajalo je razdoblje političke nestabilnosti s čestim vojnim udarima i smjenama vlada. Do sada je Gana imala pet izabranih predsjednika i pet vojnih režima. Tada vlast preuzima poručnik ratnog zrakoplovstva Jerry Rawlings koji je uspio poboljšati stanje u zemlji i dva puta, 1992. i 1996. pobijediti na relativno slobodnim predsjedničkim izborima. Rawlingsa je nakon izbora 2000. zamijenio oporbeni vođa John Kufuor. Nemiri u Bjelokosnoj Obali na početku 2000-ih pogodovali su Gani zbog rasta cijene kakaoa, njenog najvažnijeg izvoznog proizvoda, iako ni Gana nije bila pošteđena plemenskih sukoba na sjeveru zemlje.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Kao i mnogim drugim afričkim državama gansko je stanovništvo jezično heterogeno, tako da je engleski, jezik bivših kolonizatora, zadržan kao službeni i jezik međusobne komunikacije. Najbrojnije jezično-etničke skupine su Akan (44%), Moshi-Dagomba (16%), Ewe (13%) i Ga (8%). Među religijama najviše vjernika ima Kršćanstvo, nešto manje od dvije trećine stanovništva. Slijedi Islam s oko 12%, a ostatak čine uglavnom tradicionalne plemenske religije čiji elementi prožimaju i mnoge kršćanske i islamske obrede.

Najpoznatiji Ganac današnjice je Kofi Annan, bivši glavni tajnik Ujedinjenih naroda od 1997. do 2006. godine.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Gana ima sve prirodne preduvjete da postane gospodarski razvijena zemlja. Prirodna bogatstva Gane su plodno tlo te nalazišta zlata, dijamanata, nafte, zemnog plina i boksita. Glavno prirodno bogatstvo Gane je plodno tlo, a glavno rudno bogatstvo je zlato. Upravo iz tih razloga gospodarstvo Gane, kao i većine afričkih država, se temelji na poljoprivredi i rudarstvu. Zbog velikog bogatstva zlatom Europljani su obalu Gane još u 19. stoljeću prozvali Zlatna obala. Zbog proizvodnje kakaa iskrčene su velike šumske površine što je prouzročilo ekološke probleme - prvenstveno pojačanu dezertifikaciju.U vrijeme kad je cijena kakaa na svjetskom tržištu niska, gana nedostatke u prihodima nadomješta sječom i izvozom drveta. Glavni izvozni proizvodi su zlato, kakao i drvo. Gana je među vodećim svjetskim proizvođaćima i izvoznicima kakaa,a prema proizvodnji zlata je tek na 11 mjestu. Izvoz zlata za Ganu ipak ima vrlo veliko značenje. Najvažnija izvozna luka je Tema. Izvozi se i električna energija proizvedena u hidroelektrani Akosombo na rijeci Volti. Razlog zašto Gana unatoč povoljnim prirodnim preduvjetima ipak nije postigla zadovljavajući gospodarski razvoj prvenstveno leži u dugoj kolonijalnoj prošlosti. Zbog nestabilnih političkih prilika Gana je i tijekom 1970-ih godina imala velikih gospodarskih problema, ali od 1990. do 2002. gospodarstvo je zabilježilo pozitivne promjene. BDP je u 2004. bio oko 2.300 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u.

Književnost[uredi VE | uredi]

Tradicija literature u Gani nije stara. Jedan od prvih je bio autor i filozof Anton Wilhelm Amo (1703-1753), koji je živio dugo u Njemačkoj i tamo studirao filozofiju. Poslije oslobođenja, Ayi Kwei Armah (*1939) je pisao važne novele. Ama Ata Aidoo (*1942) i Amma Darko (*1956) su najpoznatije sadašne spisateljice.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]