UEFA Liga prvaka

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg "Kup prvaka" preusmjerava ovamo. Za trofej, pogledajte Kup prvaka (trofej).
UEFA Liga prvaka
UEFA Liga Prvaka logo.svg
Izvorno ime Kup prvaka
Osnovan 1955. (od 1992. u novom formatu)
Regija Europa (UEFA)
Broj ekipa 32 (po grupama)
76 ili 77 (ukupno)
Trenutačni prvak Flag of Spain.svg Real Madrid (10. titula)
Najuspješnija ekipa Flag of Spain.svg Real Madrid (10 titula)
Soccerball current event.svg Trenutačna sezona

UEFA Liga prvaka (ili jednostavno Liga prvaka; prije službeno, ali često i danas zvana Kup prvaka) godišnje je nogometno natjecanje koje organizira UEFA za najbolje europske klubove. Jedan je od najprestižnijih športskih turnira u Europi, ali i u svijetu zajedno s južnoameričkim Copa Libertadoresom.[1] Finale ovog natjecanja je najgledaniji godišnji športski događaj, kojeg gleda više od 300 milijuna televizijskih gledatelja.[2]

Turnir je osnovan 1955., na prijedlog francuskog novinara i urednika L'Équipea Gabriela Hanota,[3] kao kontinentalno natjecanje za klubove pobjednike liga iz kojih dolaze nazvano Europski kup klubova prvaka. U sezoni 1992./93. naziv turnira promijenjen je u UEFA Liga prvaka, i od tada se na turniru natječu samo najbolje momčadi europskih nogometnih liga, iako neke od njih nikad nisu bili prvaci u svojoj ligi. Liga prvaka ne bi trebala biti poistovijećena s UEFA Europskom ligom, Kupom UEFA-e ili s već ukinutim Kupom pobjednika kupova i Kupom velesajamskih gradova.

Real Madrid je najuspješniji klub u povijesti natjecanja, osvojivši naslov deset puta, uključujući i prvih pet sezona zaredom.[4] Uz to, španjolski su klubovi osvojili najviše naslova Europskih prvaka, čak 13.[4] Natjecanje su osvojila 22 različita kluba, od kojih je 12 osvojilo više od jednog naslova.[4] Otkad je natjecanje promijenilo ime i strukturu 1992., nijedan klub nije obranio naslov, s Milanom kao zadnjim klubom koji je obranio naslov 1990.[5]

Trenutačni europski prvak je Real Madrid, koji je nakon produžetaka porazio Atletico Madrid s 4:1 u finalu na Estádio da Luzu u Lisabonu, 24. svibnja 2014. godine.

Povijest[uredi VE | uredi]

Izvorno nazvan Europski kup klubova prvaka, ili skraćeno Europski kup (u Hrvatskoj zvan Kup prvaka), turnir je započeo 1955./56., a koristio je dvokružni sustav izbacivanja gdje bi momčadi igrale dvije utakmice jedna protiv druge, jednu kod kuće, a jednu u gostima, a momčad kojoj je ukupni rezultat u obije utakmice donio pobjedu išla bi u idući krug natjecanja. Ulaz u natjecanje bio je ograničen samo na pobjednike domaćih liga i prošlogodišnjeg osvajača kupa. Ovakav kvalifikacijski sistem bio je sve do 1997. godine. Od sezone 1997./98., pravila su promijenjena kako bi turnir dobio veću napetost (i dodatni novac sponzora), i kako bi trebao biti „zanimljiviji“. Momčadi koje nisu bili prvaci u državi mogle su se natjecati, bazirane naravno na relativnoj snazi njihove lige – sa UEFA-inog gledišta, drugoplasirana momčad iz španjolske La Lige je bila vrjednija automatske kvalifikacije u Ligu prvaka, nego na primjer, prva momčad iz poljske Orange Ekstraklase. Kao rezultat toga, sustav je promijenjen tako da „slabiji“ državni prvaci moraju na kvalifikacije za Ligu prvaka, dok drugoplasirani iz „jačih“ liga mogu direktno. Taj sustav se koristi i danas.

Sustav natjecanja[uredi VE | uredi]

Kvalifikacije[uredi VE | uredi]

Karta članica UEFA-e podjeljena po nastupima u natjecanju po skupinama Lige prvaka

██ Članice UEFA-e koje su imale predstavnika u natjecanju po skupinama

██ Članice UEFA-e koje nisu imale predstavnika u natjecanju po skupinama

██ Nisu članice UEFA-e

Liga prvaka dostupna je svim državnim prvacima iz država koje pripadaju UEFA-i (osim Lihtenštajnu, koji nema vlastitu ligu), te drugoplasiranim, trećeplasiranim i četvrtoplasiranim iz jačih liga. Od siječnja 2007. dvije najniže rangirane lige igraju kvalifikacije i predstavljaju svoju državu u natjecanju. Te dvije države su trenutno Andora i San Marino.

Broj klubova u Ligi prvaka koji ima jedan savez ovisi o njezinom rankingu na UEFA-inoj listi koeficijenata:

  • savezi koji zauzimaju 1., 2. i 3. mjesto imaju 4 predstavnika
  • savezi koji zauzimaju 4., 5. i 6. mjesto imaju 3 predstavnika
  • savezi rangirani od 7. do 15. mjesta imaju 2 predstavnika
  • savezi koji su rangirani ispod 16. mjesta imaju jednog predstavnika

Pozicija saveza također određuje u koju fazu natjecanja idu njezini predstavnici. Na primjer, tri najbolje rangirana saveza imaju dvije momčadi u fazi po skupinama (to su prvaci i drugoplasirani) i dvije momčadi u trećem pretkolu (za treće i četvrtoplasirane momčadi) gdje recimo najniže rangirani savezi imaju samo jednog predstavnika i to u 1. pretkolu. Devet najbolje plasiranih saveza imaju bar jednog predstavnika koji direktno ide u fazu po skupinama.

Za razdoblje od 2009. do 2012. godine UEFA je pripremila novi sustav kvalifikacija po kojem će 22 ekipe imat izravan nastup u natjecanju po skupinama umjesto dosadašnjih 16 (6 novih kvalifikanata će biti trećeplasirane momčadi iz tri prvorangirane lige + prvaci liga rangiranih od 10. do 12. mjesta), dok će se preostalih 10 mjesta tražit kroz dvije različite kvalifikacijske putanje. Jedna će bit rezervirana za neprvake saveza rangiranih od 1 do 15, tj. ekipe su koje su u nacionalnom prvenstvu zauzele mjesta odmah ispod izravnih sudionika po skupinama. Druga će biti rezervirana za prvake saveza rangiranih od 13. mjesta naniže. Obje kvalifikacijske putanje igrat će se neovisno jedna od druge i svaka će kao konačne pobjednike izdvojit po 5 momčadi koji će biti posljednji sudionici natjecanja po skupinama. Svrha ove ideje je da se prvacima slabijih liga omogući lakši pristup do Lige prvaka kroz njihove međusobne dvoboje, nego protiv klubova iz jakih europskih liga koji to nisu učinili kroz domaće prvenstvo.

Dodatno mjesto u fazi po skupinama rezervirano je za prošlogodišnje prvake, u slučaju da se oni ne kvalificiraju u Ligu prvaka. No, jedan savez je limitiran na slanje najviše četiri momčadi po sezoni. To znači da prošlogodišnji prvak, ukoliko se na plasira kao jedna od četiri (ili manje, ovisi o ligi) momčadi, zauzima mjesto četvrtoplasirane momčadi, a nju smješta na 5. mjesto, koje tu momčad vodi u Kup UEFA.

Također, gledajući sportske kriterije, svaki klub mora biti licenciran od strane saveza iz kojeg dolazi kako bi sudjelovao u Ligi prvaka. Kako bi dobio licencu, klub mora zadovoljiti određene stadionske, infrastrukturne i financijske uvjete.

Kontroverza se dogodila kada se Liverpool, koji je osvojio Ligu prvaka 2004/05., nije uspio kvalificirati među ćetiri najbolje momčadi u Premiershipu. FA je odlučila da će Everton FC (koji je bio četvrti) zauzeti zadnje mjesto. No, UEFA je donijela odluku da oba kluba mogu nastupiti u Ligi prvaka, no Liverpool je startao od 1. pretkola, a Everton od 3. pretkola. Liverpool je te sezone postao prvi klub, uz slovačku Artmediu, koji se iz 1. pretkola kvalificirao u fazu po skupinama. Liverpool je te sezone postao i prva momčad koja je iz 1. pretkola došla do faze ispadanja Lige prvaka.

FC Barcelona, Manchester United i FC Porto momčadi su koje su najviše puta nastupile u fazi po skupinama, svaka po 12 puta. No, svaka od momčadi je Ligu prvaka osvojila samo jednom otkad je uspostavljena faza po skupinama.

Format[uredi VE | uredi]

Zastava Lige Prvaka rasprostire se na sredini igrališta prije početka svake utakmice (slika s utakmice Arsenal FC - Sevilla FC).

Turnir se satoji od više faza natjecanja, a počinje s tri kvalifikacijska pretkola. Različite momčadi startaju u različitim pretkolima ovisno o njihovoj poziciji u domaćoj ligi i mjestu njihove lige prema UEFA-inim koeficijentima, dok se šesnaest najbolje plasiranih momčadi iz najbolje plasiranih europskih liga direktno kvalificira za prvu fazu Lige Prvaka.

U pretkolima, momčadi igraju jedna protiv druge na principu izbacivanja (knockout sustav) i to u dvije utakmice (kod kuće i u gostima). Momčad koja je ukupnim rezultatom iz obije utakmice ostvarila pobjedu ide u sljedeće pretkolo i igra protiv sljedeće momčadi s kojom se križa. Pretkola se igraju od sredine srpnja pa do kolovoza. Poraženi iz trećeg pretkola idu u Kup UEFA, dok se šesnaest momčadi koje su ostvarile pobjede u 3. pretkolu pridružuje šesnaest momčadi koje su se kvalificirale direktno u prvu fazu po grupama.

Momčadi su podijenjene u osam skupina po četiri momčadi u kojoj svaka momčad igra protiv svake dva puta (kod kuće i u gostima). Faza po skupinama igra se od sredine rujna pa do prosinca. Trećeplasirane momčadi iz svake skupine idu u Kup UEFA, dok prve dvije idu u osminu finala Lige Prvaka. Tih šesnaest momčadi igraju dalje u fazi izbacivanja i to od veljače pa do svibnja.

Sve daljnje faze natjecanja poslije skupina igraju se dvokružno, tj. svaka momčad je domaćin jedne od dvije utakmice. Momčad koja rezultatima iz obje utakmice ostvari ukupnu pobjedu ide u iduću fazu. U ovim fazama vrijedi pravilo gola u gostima. Ako je potrebno, produžetci i jedanaesterci se igraju da bi se dobio pobjednik. Jedina iznimka za sva ova pravila (osim zadnjeg) je finale, koje se igra jednokružno na neutralnom terenu, no zna se dogoditi da jedan od finalista ipak igra na svom terenu, na što UEFA ne može utjecati jer se stadion finala za tu sezonu bira pri kraju prošle sezone.

Ždrijebanje je danas oblikovano tako da dvije momčadi iz iste lige ne mogu igrati jedna protiv druge prije četvrtine finala. Nadalje, koriste se i UEFA-ini koeficijenti. Sustav natjecanja je bio žrtva promjena od sezone 1991/92.. Trenutni sustav adaptiran je 2009.

Finale[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Finale UEFA Lige prvaka

Finale Lige prvaka najvažnija je utakmica od svih europskim klupskim natjecanjima. Stadion domaćin finala bira se dvije godine prije same utakmice.

Zadnje finale održano je na Estádio da Luzu u Lisabonu između Real Madrida i Atletico Madrida, a završilo je 4:1 za Real Madrid nakon produžetaka..


Real Madrid je natjecanje osvojio 10 puta. Sljedeće najuspješnije momčadi su A.C. Milan (7), Liverpool F.C. (5), FC Bayern München (5), i Ajax Amsterdam (4).

Pobjednički klub dobije trofej Lige prvaka, no UEFA-i ga mora vratiti 2 mjeseca prije sljedećeg finala. UEFA pobjednicima daje umanjenu verziju pokala za stalno čuvanje, i pobjednički klubovi su slobodni u izrađivanju replika dok god su one propisno označene kao replike i nisu veće od 80% prave veličine pokala. No, trenutna pravila nalažu da će se pravi pokal dati na čuvanje samo momčadima koje osvoje tri finala za redom ili momčadima koje su ukupno osvojile pet ili više finala.[6]

Pet momčadi su dobile pokal na stalno čuvanje:

  • Real Madrid, koji je osvojio prvih pet Liga prvaka, a 10 ukupno
  • Ajax Amsterdam, koji je osvojio uzastopno od 1971. do 1973., a ukupno 4
  • Bayern München, koji je osvojio uzastopno od 1974. do 1976., a ukupno 5
  • A.C. Milan, koji je 5. puta osvojio 1994., a ukupno 7
  • Liverpool, koji je svoje 5. finale osvojio 2005..

Prvo finale Lige prvaka u kojem su igrale dvije momčadi iz iste države je ono iz 2000., kada su jedno protiv drugog igrali španjolski velikani Real Madrid i Valencia CF. Ovo je ponovljeno 2003., kada su igrali AC Milan i Juventus, 2008. između Manchester Uniteda i Chelsea, 2013. između Bayern Münchena i Borussie Dortmund i to je bilo posljednje finale gdje su igrale dvije momčadi iz iste države. 2014. godine prvi su puta finale igrali klubovi iz istoga grada, Real Madrid i Atletico Madrid

Rekordi i statistike[uredi VE | uredi]

Po državi[uredi VE | uredi]

Država iz koje dolaze klubovi Pobjednici Drugo mjesto Pobjednički klubovi Drugoplasirani klubovi
Flag of Spain.svg Španjolska 14 11 Real Madrid (10), Barcelona (4) Real Madrid (3), Barcelona (4), Valencia (2), Atlético de Madrid (2)
Flag of Italy.svg Italija 12 14 AC Milan (6), Internazionale (3), Juventus (3), Juventus (5), A.C. Milan (4), Inter Milan FC (2), Fiorentina (1), Roma (1), Sampdoria (1)
Flag of England.svg Engleska 12 6 Liverpool (5), Man United (3), Nottingham Forest (2), Aston Villa (1),Chelsea FC (1) Liverpool (2), Leeds United (1), Arsenal (1), Chelsea (1), Man United (1)
Flag of Germany.svg Njemačka 7 10 Bayern München (5), Borussia Dortmund (1), Hamburg (1) Bayern München (5), Bayer Leverkusen (1), Borussia Mönchengladbach (1), Eintracht Frankfurt (1), Hamburg (1), Borussia Dortmund (1)
Flag of the Netherlands.svg Nizozemska 6 2 Ajax Amsterdam (4), PSV Eindhoven (1), Feyenoord Rotterdam (1) Ajax Amsterdam(2)
Flag of Portugal.svg Portugal 4 5 Benfica (2), FC Porto (2) Benfica (5)
Flag of France.svg Francuska 1 5 Marseille (1) Reims (2), Marseille (1), Monaco (1)[7], St-Étienne (1)
Flag of Scotland.svg Škotska 1 1 Celtic (1) Celtic (1)
Flag of Romania.svg Rumunjska 1 1 Steaua Bukurešt (1) Steaua Bukurešt (1)
Flag of SFR Yugoslavia.svg Jugoslavija 1 1 Crvena zvezda (1) FK Partizan (1)
Flag of Greece.svg Grčka 1 - Panathinaikos (1)
Flag of Belgium (civil).svg Belgija 1 - Club Brugge (1)
Flag of Sweden.svg Švedska 1 - Malmö FF (1)

Po klubu[uredi VE | uredi]

Momčad Pob. Fin. Sezone koje su osvojili Sezone koje su bili drugi
Flag of Spain.svg Real Madrid 10 3 (1956., 1957., 1958., 1959., 1960., 1966., 1998., 2000., 2002., 2014.) (1962., 1964., 1981.)
Flag of Italy.svg Milan 6 4 (1963., 1969., 1989., 1990., 1994., 2007.) (1958., 1993., 1995., 2005.)
Flag of Germany.svg Bayern München 5 5 (1974., 1975., 1976., 2001., 2013.) (1982., 1987., 1999., 2010., 2012.)
Flag of England.svg Liverpool 5 2 (1977., 1978., 1981., 1984., 2005.) (1985., 2007.)
Flag of Spain.svg Barcelona 4 4 (1992., 2006., 2009., 2011.) (1961., 1986., 1994.)
Flag of the Netherlands.svg Ajax Amsterdam 4 2 (1971., 1972., 1973., 1995.) (1969., 1996.)
Flag of Italy.svg Internazionale 3 2 (1964., 1965., 2010.) (1967., 1972.)
Flag of England.svg Manchester United 3 2 (1968., 1999., 2008.) (2009., 2011.)
iFlag of Italy.svg Juventus 3 5 (1985., 1996.,2003) (1973., 1983,, 1997., 1998., 1990.)
Flag of Portugal.svg Benfica 2 5 (1961., 1962.) (1963., 1965., 1968., 1988.)
Flag of England.svg Nottingham Forest 2 0 (1979., 1980.) -
Flag of Portugal.svg Porto 2 0 (1987., 2004.) -
Flag of Scotland.svg Celtic 1 1 (1967.) (1970.)
Flag of Germany.svg Hamburger SV 1 1 (1983.) (1980.)
Flag of Romania.svg Steaua Bukurešt 1 1 (1986.) (1989.)
Flag of France.svg Olympique de Marseille 1 1 (1993.) (1991.)
Flag of England.svg Chelsea 1 1 (2012.) (2008.)
Flag of Germany.svg Borussia Dortmund 1 1 (1997.) (2013.)
Flag of the Netherlands.svg Feyenoord 1 0 (1970.) -
Flag of England.svg Aston Villa 1 0 (1982.) -
Flag of the Netherlands.svg PSV Eindhoven 1 0 (1988.) -
align="center" align="center"
Flag of Spain.svg Atlético Madrid 0 2 - (1974., 2014.)
Flag of France.svg Stade Reims 0 2 - (1956., 1959.)
Flag of Spain.svg Valencia 0 2 - (2000., 2001.)
Flag of Italy.svg Fiorentina 0 1 - (1957.)
Flag of Germany.svg Eintracht Frankfurt 0 1 - (1960.)
Flag of Serbia.svg Partizan 0 1 - (1966.)
Flag of Greece.svg Panathinaikos 0 1 - (1971.)
Flag of England.svg Leeds United 0 1 - (1975.)
Flag of France.svg Saint-Étienne 0 1 - (1976.)
Flag of Germany.svg Borussia Mönchengladbach 0 1 - (1977.)
Flag of Belgium (civil).svg Club Brugge 0 1 - (1978.)
Flag of Sweden.svg Malmö 0 1 - (1979.)
Flag of Italy.svg Roma 0 1 - (1984.)
Flag of Italy.svg Sampdoria 0 1 - (1992.)
Flag of Germany.svg Bayer Leverkusen 0 1 - (2002.)
Flag of France.svg Monaco 0 1 - (2004.)
Flag of England.svg Arsenal 0 1 - (2006.)

(Ako se tablica sportira po godinama koje je klub bio prvi ili drugi, sortira se po godini prvog osvajanja)

Himna[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Himna UEFA Lige prvaka

Himna UEFA-ine Lige prvaka, koja nosi ime "Liga Prvaka" ("Champions League"), je aranžman Tonya Brittena prema Händelovom "Zadoku". UEFA je 1992. zamolila Brittena da aranžira njenu službenu himnu, koji je iskoristio početak Zadoka, proroka kao polazište njegova aranžmana. Himna je premijerno izvedena od strane britanskog Royal Philharmonic Orchestra (Kraljevski filharmonijski orkestar) i pjevana od strane zbora iz akademije St. Martin in the Fields na 3 službena UEFA-ina jezika: engleskom, njemačkom i francuskom. Pripjev (refren) himne izvođen je prije prije početka svake službene UEFA-ine utakmice, te prije i poslije svakog televizijskog prijenosa. Cijela himna traje oko 3 minute. Himna nije nikad izdana za prodaju u svojoj originalnoj verziji.

Financije[uredi VE | uredi]

Liga prvaka je iznimno profitabilno natjecanje za klubove koji dođu u fazu po skupinama. UEFA dio novca koji su dobili od TV kuća za prava snimanja podijeli momčadima. Na primjer, novac podijeljen u sezoni 2004./05. iznosio je od €3,800,000 (Sparta Prag) do €30,600,000 (Liverpool).[8] UEFA pretpostavlja da je iznos novca koji je u sezoni 2005./06. podijeljen momčadima u skupinama oko €430,000,000.[9] Klubovi zarađuju dodatni novac od prodaje karata, dražbi, prodaje opreme, itd.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. "Najvažnije klupsko nogometno natjecanje", UEFA.com, Union of European Football Associations, 31. siječnja 2010., pristupljeno 23 May 2010
  2. Ford produžio 20-godišnje partnerstvo sa UEFA Ligom prvaka, europskim najprestižnijim klupskim nogometnim natjecanjem. Ford.
  3. "Kapa dolje Hanotu", UEFA.com, Union of European Football Associations (engl.)
  4. 4,0 4,1 4,2 "Kup euopskih prvaka", RSSSF, 31. siječnja 2010., pristupljeno 23 May 2010
  5. "Kup prvaka 1989./90.", UEFA.com, Union of European Football Associations, 31. siječnja 2010., pristupljeno 23 May 2010
  6. Pravila za Ligu prvaka 2006./07.
  7. Monacov stadion je zapravo u gradu Fontvieille u maloj državi Monako, i samo je stavljen pod francusku jer Monegaška nogometna reprezentacija nema svoju vlastitu ligu.
  8. UEFA Liga prvaka – podjela novca 2003./04.
  9. Veća plaća u Ligi prvaka

Unutarnje poveznice[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: UEFA Liga prvaka