Lihtenštajn

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Kneževina Lihtenštajn
Fürstentum Liechtenstein
Zastava Grb
Zastava Grb
Geslo
Für Gott, Fürst und Vaterland
(njem.: "Za Boga, Kneza i domovinu")
Himna
Oben am jungen Rhein
Položaj Lihtenštajna
Glavni grad Vaduz
Službeni jezik njemački
Državni vrh
 - Knez Hans-Adam II. 1
 - Predsjednik Vlade Adrian Hasler
Neovisnost 1806.
Površina 215. po veličini
 - ukupno 160 km2
Stanovništvo 187. po veličini
 - ukupno (2013.) 37 132[1]
 - gustoća 232/km2
BDP (PKM) procjena 2001.
 - ukupno 1.786 milijardi $ (185.)
 - po stanovniku 25.000 $ (nije rangiran)
Valuta švicarski franak (100 rappen)
Pozivni broj +423
Vremenska zona UTC +1
UTC +2 ljeti
Internetski nastavak .li
1 stvarnu vlast vrši princ regent Alois od 15. kolovoza 2004.

Kneževina Lihtenštajn (njem. Fürstentum Liechtenstein) malena je država u srednjoj Europi, bez izlaza na more. Graniči sa Švicarskom na zapadu i Austrijom na istoku. Reljef je planinski, što je pogodovalo razvoju planinskog (skijaškog) turizma. Poznata je i kao porezni raj. Glavni grad je Vaduz. Unatoč svojoj maloj površini, Lihtenštajn nije jako urbaniziran (kao što je to npr. Kneževina Monako). Službeni jezik u Lihtenštajnu je Njemački.

Povijest[uredi VE | uredi]

Prostor današnjeg teritorija Lihtenštajna nekoć je pripadao rimskoj provinciji Raetia. Ovaj prostor je stoljećima izlazio iz europskih strateških interesa i u prošlosti je imao jako mali utjecaj na razvoj povijesti.

Dinastija Lihtenštajn po kojoj je kneževina dobila svoje ime dolazi iz dalekog Dvorca Lihtenštajn u Donjoj Austriji (Niederösterreich) koji je bio u posjedu Dinastije Lihtenštajn od 1140. godine do 13. stoljeća kad su izgubili vlasništvo nad njime. Od 1807. pa sve do danas dvorac je ponovno u njihovom vlasništvu. Dinastija Lihtenštajn je tijekom povijesti dobila mnoge posjede u Moravskoj, Šleskoj, Donjoj Austriji i Štajerskoj. No, većina ovih je bila pod feudalnom vlašću ostalih plemićkih obitelji "viših" titula, a pogotovo pod vlašću raznih obiteljskih grana obitelji Habsburg. Zbog toga što nije imala niti jedan posjed koji je držala izravno pod svojom vlašću dinastija Lihtenštajn nije imala svoje mjesto u Kraljevskom parlamentu Svetog Rimskog Carstva (Reichstag).

Obitelj Lihtenštajn je željela svoj posjed na kojem bi imala izravnu vlast uz Cara Svetog rimskog Carstva na čijem bi se teritoriju nalazio taj posjed. Nakon nekog vremena je obitelj Lihtenštajn kupila gospodstvo Schellenberg (1699.) i grofoviju Vaduz 1712. Ti posjedi su bili jedino pod vlašću vladajućih grofova i pod vlašću Svetog Rimskog Carstva.

Dne 23. siječnja 1719. je njemačko-rimski car Karlo VI. proglasio Kneževinu (Fürstentum) Lihtenštajn. Dao joj je ime u čast Antona Floriana od Lihtenštajna. Tog dana je Lihtenštajn također postao zemlja - članica Svetog Rimskog Carstva.

Godine 1806. je Napoleon I. napao Sveto Rimsko Carstvo. U Svetom Rimskom Carstvu su se srušili svi politički i upravni sustavi. Njemačko-rimski car Franjo II. je abdicirao i raspustio Sveto Rimsko Carstvo. Iz tog razloga Lihtenštajn nije imao više nikakvih obaveza prema vladarima izvan svojih granica. Od 25. srpnja 1806., kad je osnovana Rajnska Konfederacija (čiji je član bio princ od Lihtenštajna) zemlja je bila pod neizravnom zaštitom, odnosno vladavinom Napoleona I., što je trajalo sve do 19. listopada 1813. kad je raspuštena Rajnska Konfederacija.

Godine 1818. na vlast je došao Johann I..

Na Bečkom kongresu je stvorena Njemačka konfederacija, čijim je članom postao Lihtenštajn.

Lihtenštajn je jedna od malobrojnih svjetskih zemalja koja je neutralna te je imala vrlo mirnu povijest.

Politika[uredi VE | uredi]

Lihtenštajn je višestranačka parlamentarna demokratska monarhija.

Trenutačni lihtenštajnski ustav je usvojen još 1921. godine. Po usvajanju tog ustava, Lihtenštajn je postao ustavna monarhija s parlamentarnim sustavom, iako je vladajući princ iz obitelji Liechtenstein ipak zadržao najveću moć i vlast.

Vladajući princ je na čelu države i predstavlja zemlju na međunarodnom planu (iako je Švicarska najvećim dijelom preuzela odgovornost o vanjskim poslovima i vojnoj obrani Lihtenštajna). Princ može uložiti veto na zakone koje je izglasao parlament. Princ može proglasiti referendum, predlagati zakone te raspustiti parlament. U slučaju potrebe za raspuštanjem parlamenta, građane se poziva na referendum.

Administrativna podjela[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Općine Lihtenštajna

Lihtenštajn je podjeljen na 11 općina (Gemeinden). Jedna općina u Lihtenštajnu obuhvaća samo jedno mjesto. Pet od 11 općina nalazi se u dolini Rajne (njem. Unterland), a ostale u višim predjelima (njem. Oberland).

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Karta Lihtenštajna

Lihtenštajn se nalazi u dolini rijeke Rajne, u Alpama. Cijela zapadna granica Lihtenštajna je određena rijekom Rajnom. Mjerena od sjevera prema jugu, ova zemlja je duga samo 24 kilometra. Istočni dio se uzdiže u više predjele, gdje se nalazi najviši vrh Lihtenštajna - Vorder Grauspitz (2599 metara). Unatoč alpskom okruženju klima Lihtenštajna je umjereno blaga planinska. Zimi su planinske padine izvrsno mjesto za zimske sportove.

Ukupna površina Lihtenštajna iznosi 160,475 kilometara kvadratnih, a ukupna duljina svih granica 77,9 kilometara. Nova istraživanja su pokazala kako su u prijašnjim istraživanjima statističari pogriješili zbog nepristupačnog reljefa. Lihtenštajn je iz tog razloga tek 2006. u novim, modernim istraživanjima saznao da su njegove granice zapravo 1,9 kilometara dulje. Najniža točka kneževine je Bangserfeld (429 m) pokraj Ruggella.


Satelitska snimka Lihtenštajna

Lihtenštajn je (uz Uzbekistan) jedna od dvije zemlje u svijetu čije susjedne zemlje nemaju izlaz na otvoreno more. Jedina je zemlja s dominantnim govornicima njemačkog jezika, a da nema granice s Njemačkom.

Lihtenštajn je šesta najmanja neovisna država u svijetu. Veća je samo od: Vatikana, Monaka, Naurua, Tuvalua i San Marina.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Središte glavnog grada Vaduza

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Gospodarstvo Lihtenštajna

Untaoč svom malom teritoriju i ograničenim prirodnim resursima, Lihtenštajn je danas jedna od tek nekoliko zemalja u svijetu koje imaju veći broj registriranih poduzeća od broja stanovnika. Lihtenštajn danas ima prosperitetnu, jaku, visoko - industrijaliziranu ekonomiju. To je positgnuto izuzetno malom poreznom stopom (najveća stopa je 18%) i lakim, ne kompliciranim pravilima udruživanja. Lihtenštajn uvozi više od 90% energetskih potreba. Kneževina je u carinskoj i monetarnoj uniji sa Švicarskom, pa je švicarski franak službena valuta u kneževini. Kneževina Lihtenštajn je članica EFTA-e (Europskog udruženja za slobodnu trgovinu).

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Prosječna očekivana životna dob u Lihtenštajnu je 79,68 godina (76,1 godina za muškarce i 83,28 godina za žene). Smrtnost novorođenčadi je u prosjeku 4,64 na 1000 novorođenih. Svi stanovnici stariji od 10 godina znaju čitati i pisati.

Etničke grupe[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Etničke grupe Lihtenštajna

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Basisdaten zu Liechtenstein, pristupljeno 24. rujna 2014. (njem)

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Ostali projekti[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Lihtenštajn
Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Lihtenštajn
Gnome-globe.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se atlas Lihtenštajna