Zaostrog

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Zaostrog
Zaostrog na karti Hrvatska
Zaostrog
Zaostrog
Zaostrog na zemljovidu Hrvatske
Županija Splitsko-dalmatinska županija
Općina/Grad Gradac
Najbliži (veći) grad Makarska, Ploče
Zemljopisne koordinate 43°08′35″N 17°16′55″E / 43.143°N 17.282°E / 43.143; 17.282Koordinate: 43°08′35″N 17°16′55″E / 43.143°N 17.282°E / 43.143; 17.282
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 372
Pošta 21334 Zaostrog
Pozivni broj +385 (0)21
Autooznaka MA
Zaostrog na karti Splitsko-dalmatinska županija
Zaostrog
Zaostrog
Zaostrog na zemljovidu Splitsko-dalmatinske županije
Zaostrog 03.jpg

Zaostrog, selo i pristanište u južnom dijelu Makarskog primorja. U sastavu je općine Gradac.

Naselje Zaostrog se razvuklo u prirodnoj i prostranoj zavali, okruženo visokim i strmim obroncima planinskog masiva Biokovo - Rilić. Južni obronci Rilića s vrhom Šapašnik, 920 m, okružuju ga i štite sa sjevera, Viter 770 m, s istoka, a blaga zelena Plana 260 m, sa zapada. Bijelo žalo zelene i široke zaostroške vale oplakuje Jadransko more, koje se kroz Velika Vrata razlilo duboko u Neretvanski kanal sve do stonskih bistrina.

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Mjestom s 372 stanovnika (2001.) i danas dominira, više od pola milenija stari franjevački samostan s visokim zvonikom. Posjetiteljima je u samostanu otvoren muzej, etnološka zbirka, galerija i velika knjižnica s preko 30.000 naslova, značajnim dijelom iz starije hrvatske književnosti.

Tu je dio svog stvaralačkog života proveo, možda najistaknutiji hrvatski pučki pjesnik, fra Andrija Kačić Miošić, poznat i omiljen u puku kao "Starac Milovan", kao i njegovo najveće djelo "Razgovor ugodni naroda slovinskog". U samostanu, iza samog praga glavnog ulaza župne crkve "Uznesenja Marijina", iznad kojeg stoji kamena ploča isklesana povjesnim pismom, bosančicom, nalazi se također i fra Andrijin grob s posvetom;

Pokoj tebi Starče Milovane,
koji rodu pismaricu dade,
s korabljicom da mu vida jade,
dok mu zora boljeg dana svane"...

Povijest[uredi VE | uredi]

Prema zapisima bizantskog cara Konstantina Porfirogeneta, tvrđa Ostrog pod Viterom po kojoj je Zaostrog kasnije dobio ime (za-Ostrog), bila je glavni grad i utvrda tadašnje hrvatske države Paganije, koju su osnovali Neretvani.

Na vrhuncu svoje moći (IX i X st.), Paganija se prostirala od rijeke Cetine sa zapada, do rijeke Neretve na istok. Sjeverna granica se protezala visovima Ljubuše, Vrana i Čvrsnice, a pripadali su joj još poluotok Pelješac, te otoci Brač, Hvar, Korčula i Mljet s juga. Postoji zanimljivost koja se prenosi generacijama, da je za lijepa dana tadašnji poglavar Paganije s Vitera nad Ostrogom, pogledom mogao obuhvatiti gotovo sve krajnije točke svog državnog posjeda, što je ujedno izazov planinarima i slobodnim penjačima.

U prvim godinama prošlog stoljeća, Austro-Ugarska Monarhija, čiji je sastavni dio tada bila i Dalmacija, izgradila je mul (pristanište) i regulirala seosku bujicu. Iako je za razliku od bujice, zaostroški mul teško stradao u potresu 1962. godine, oba objekta imaju povijesno-spomeničku vrijednost.

Zaostrog je 1935. imao 700 stanovnika dok je 200 bilo iseljeno u inozemstvo.[1]

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Žitelji Zaostroga danas uglavnom žive od iznajmljivanja soba i apartmana, za vrijeme kratkih turističkih sezona, kao i od malo poljodjelstva i ribarstva. Unatoč velikim turističkim gužvama za vrijeme ljetnih sezona, mjesto se ne može pohvaliti standardiziranom ponudom kao ni s visokom kvalitetom ugostiteljskih, te popratnih usluga i sadržaja, pa u budućnosti ima ogroman prostor za napredak.

Zaostrog bi, obzirom na gotovo idealan geografski položaj i bogato povijesno naslijeđe, s osmišljenim i uređenim javnim površinama, strogo urbaniziranom i ograničenom izgradnjom i razvojem imao perspektivu kao zvučnije turističko odredište. Tim više, jer je za razliku od nekih drugih priobalnih mjesta, prilično sačuvan od ružne betonizacije i mastodontskih apartmanskih građevina.

Bilješke[uredi VE | uredi]

  1. Politika, br. 9.747 od četvrtka 11. srpnja 1935., str. 8