Gradac

Koordinate: 43°06′N 17°20′E / 43.10°N 17.34°E / 43.10; 17.34
Izvor: Wikipedija
Ovo je glavno značenje pojma Gradac. Za druga značenja pogledajte Gradac (razdvojba).
Gradac

grb
Država Hrvatska
Županija Splitsko-dalmatinska

NačelnikMatko Burić (SDP)
NaseljaBrist, Drvenik, Gradac, Podaca, Zaostrog

Površina[1]72,1 km2
Površina središta12,6 km2
Koordinate43°06′N 17°20′E / 43.10°N 17.34°E / 43.10; 17.34

Stanovništvo[2] (2021.)
Ukupno2 401
– gustoća33 st./km2
Urbano989
– gustoća191 st./km2

Poštanski broj21330

Zemljovid

Gradac na zemljovidu Hrvatske
Gradac
Gradac

Gradac na zemljovidu Hrvatske

Gradac je općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Općinska naselja[uredi | uredi kôd]

U sastavu općine je 5 naselja (stanje 2006.), to su: Brist, Drvenik, Gradac, Podaca i Zaostrog.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Općina Gradac je smještena 42 km od Makarske i 13 km od Ploča. Najjužnija je to općina i naselje u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Ime i imenjaci[uredi | uredi kôd]

Gradac je čest toponim u hrvatskom i slavenskom svijetu: Kraljičin Gradac, Štajerski Gradac i dr.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Po posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine, općina Gradac imala je 3.261 stanovnika, raspoređenih u 5 naselja[3]:

Općina Gradac: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
2432
2689
2772
3162
3339
3453
3366
3002
2202
2079
2015
2271
2317
2567
3615
3261
2401
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz starih općina Ploče i Makarska. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Gradac: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
537
640
705
867
926
1037
1010
886
696
629
681
920
1069
1196
1574
1308
989
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.


Uprava[uredi | uredi kôd]

Općini Gradac administrativno pripadaju sljedeća naselja Gradac, Brist, Podaca, Zaostrog, Drvenik.
Nakon lokalnih izbora 2017. godine, načelnik postaje Matko Burić(SDP), preuzevši poziciju koju je posljednjih 16 godina držao Ivo Kosović(HDZ).

Povijest[uredi | uredi kôd]

Čista iznad Gradca

Nalazi iz prapovijesti govore da je u to vrijeme područje današnje općine Gradac bilo naseljeno, čega su svjedok kamene gromade iz brončanog i starijeg željeznog doba. U starom vijeku ovdje je bio rimski Civitas Biston. Prema Konstantinu Porfirogenetu grad Lapčan (Labinac), Slavineca (Labineca) se nalazio na području Gradca. Prvo spominjanje imena Gradac vezano je uz 1649. godinu. Ime Gradca u svezi je s utvrdi na uzvisini iznad današnje crkve sv. Mihovila. Vjerojatno datira iz vremena Kandijskog rata. Prvi poznati povijesni prikaz gradačke utvrde je crtež mletačkoga vojnog inženjera i kartografa Giuseppea Santinia, na kojem je prikazana bitka kod Gradca između mletačkih i osmanskih snaga 1666. godine, na kojoj kulu proždire oganj. Sjedište Fragostinove nahije bilo je u danas napuštenom zaselku Čistoj iznad Gradca. U Čistoj su ostatci stare kule iz 16. stoljeća, a oko nje ostatci niza napuštenih kuća, građene svojstvenim graditeljstvom ovoga kraja. Na brdu Plani je kapela sv. Paškvala koja je jedna od najstarijih postojećih građevina na području Gradca. Stara gradačka župna crkva je crkva sv. Ante uz koju je mjesno groblje. Nova župna crkva je iz 1852. i u samom je gradcu, a podignuta je na predjelu Gradina, kasnoantičkom lokalitetu.[4]

Stara hrvatska obitelj Kačić stoljećima je vladala u Gradcu i u dijelu Makarskog primorja. Potomci te obitelji u Gradcu danas nose prezimena Viskić, Peko, Stipić i Mirko.[5]

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Gradac

Razvijeni su tradicionalne grane: poljodjelstvo, ribarstvo i maslinarstvo. Turizam i ugostiteljstvo je vrlo razvijeno i turistička zajednica Gradca okuplja na stotine malih iznajmljivača, pretežno orijentiranih tržištu susjedne BiH, koji tradicionalno posjećuju ovaj dio jadranske obale.

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Pogled na Gradac s vidikovca Vrisje na Biokovu.
  • kasnobarokna crkva sv. Mihovila
  • kamena kula iz 17. stoljeća

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

  • OŠ Gradac

Kultura[uredi | uredi kôd]

  • Općinska knjižnica Hrvatska sloga Gradac-(www.okhsg.hr)

Prvi put osnovana 1899.g.Ponovno otvaranje bilo je uoči stogodišnjice od prvog osnutka,1999.g., na inicijativu članova društva “Gornjoprimorska općine Gradac i prijatelji” iz Zagreba, a uz potporu Općine Gradac i Ministarstva kulture RH. Danas (2020.g.) zbirka građe obuhvaća više od 20.000 jedinica što je, prema Standardima za narodne knjižnice u RH svrstava među bogatije knjižnice. Osim knjiga u slobodnom fondu knjižnica posjeduje i dvije posebne zbirke: zavičajnu i zbirku rara. Uz redovnudjelatnosti, knjižnica je i živo kulturno, informacijsko središte koja sadržajima kontinuirano potiče čitalačke aktivnosti.

Bogati etnografski materijal možete vidjeti u muzeju Gradac predstavlja plod dugogodišnjeg sakupljanja. Predmeti potječu iz 19. i 20. stoljeća. Etnografska zbirka podijeljena je na pet cjelina: ribarski pribor, dalmatinska kuhinja, radna soba staroga kapetana, zbirka dalmatinskih i svjetskih tradicionalnih instrumenata i stolarska radionica.

Šport[uredi | uredi kôd]

  • vaterpolski klub "Gradac"
  • pikado klub "Drvenik"

Od 2011. održava se Streetball Gradac.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.
  4. Gradac - administrativni i turistički centar rivijere s najljepšim i najdužim plažama..., Gradac.hr. Pristupljeno 9. travnja 2019.
  5. Milko Peko: Grački boj Općinska knjižnica Hrvatska sloga Gradac. str. 5. (predgovor) . Pristupljeno 24. rujna 2020.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Gradac
Nedovršeni članak Gradac koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.