Brela

Ovo je članak o općini Brela. Za naselje u sastavu općine, pogledajte Brela (naselje).

Brela
Brela Brela na karti Hrvatske
Županija	Splitsko-dalmatinska
Načelnik općine	Ivica Carević (HDZ)
Naselja u sastavu općine	Brela, Gornja Brela
Površina	27,00 km2
Stanovništvo (2001.)	1.771
Poštanski broj	21322
Prirodni fenomen Kamen Brela, prepoznatljivi simbol mjesta
Brela Brela na karti Splitsko-dalmatinske županije

Brela su općina u Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Poznato su ime u svjetskim turističkim krugovima, zahvaljujući svojim prirodnim ljepotama i gotovo stogodišnjoj turističkoj tradiciji.

Općinska naselja

U sastavu općine su dva naselja, Brela i Gornja Brela.

Zemljopis

Općina Brela nalazi se na krajnjem zapadu Makarskog primorja. Od Splita je udaljena 45 km, a od Makarske 15 km.

Naselje Brela, ranije poznato kao Donja Brela, smjestilo se podno planine Biokovo, u duljini od 7 km uzduž državne ceste D8 - Jadranske magistrale, od Vrulje u općini Zadvarje na zapadu do općine Baška Voda na jugoistoku. Sastoji se od nekoliko zaselaka s obje strane magistrale, od kojih su najveći Soline i Donje selo.

Naselje Gornja Brela (Brela Gornja) nalazi se u Zabiokovlju, na putu od mora prema Zadvarju i Šestanovcu. Naselje obuhvaća 20 km² zabiokovskog prostora u sastavu Parka prirode Biokovo, s obiljem krških fenomena, biljnim endemima i bogatom florom i faunom te sakralnim i ruralnim graditeljstvom. Od općinskog su središta Gornja Brela udaljena 7 km, koliko i od ulaza na Autocestu A1 u općini Šestanovac.

Tri plaže u Brelima nositelji su prestižnog međunarodnog priznanja Plava zastava: plaža Dugi rat (Punta Rata) od 1999. godine te plaže Berulia i Stomarica od 2004. godine. Breljanske su plaže 2004. svrstane među najljepše plaže svijeta u izboru časopisa Forbes.

Povijest

Hrvatska se Brela prvi put spominju pod nazivom "Beroyllia" oko 950. godine i to na grčkom jeziku, u djelu bizantskog cara Konstantina Porfirogeneta "O upravljanju carstvom", kao jedan od četiri utvrđena grada stare neretvanske kneževine Paganije.

Stanovnici Brela, u latiniziranom obliku "Brolanenses", spominju se 1315. u povelji, kojom hrvatski knez Juraj Šubić iz grada Klisa priznaje Breljanima, Rogožđanima, Svinišćanima i Kučićanima iste povlastice kao i ostalim pripadnicima tadašnje omiške komune.

U izvorima iz 15.-17. stoljeća, pisanim latinskim, talijanskim i turskim jezikom, naziv nam je predan u ovim oblicima: Bercla, Brehle, Breglie, Brehlia, Brechlia, Brechglia te Brehgli. Do 16. stoljeća u izvorima se Brela smatraju jedinstvenim selom. Godine 1571. razlikuju se "Breglie piccolo" i "Breglie grande", i to u odluci mletačkog dužda Alojzija I. Moceniga. Koncem 16. stoljeća strani izvori jasno razlikuju "Brehlia superior et inferior", a koncem 17. stoljeća javljaju se oblici "Brehgli Dolgni" i "Brehgli Gorgni", tj. Gornja Brela iza brda u zagorju i Donja Brela u primorju.

Don Nikola Ursić 1694. razlikuje Brela i Podbrejalje (Podbrehalje). Na temelju skematizma Splitsko-makarske biskupije iz 1862. godine, koji je pisan talijanskim jezikom, razlikuju se Gornje i Donje Brele.

Brela su samostalna općina od 1993. godine. Dotad su bila u sastavu općine Makarska.

Stanovništvo

Pogled na lučicu u predjelu Soline

Gornja Brela, predio Subotišće

Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine općina Brela imala je 1.771 stanovnika, raspoređenih u dva naselja:

• Brela - 1.618
• Gornja Brela - 153

Nacionalni sastav 2001.

• Hrvati - 1.721 (97,18%)
• Srbi - 9 (0,51%)
• Nijemci - 6 (0,34%)
• Bošnjaci - 5 (0,28%)
• Slovenci - 3
• Crnogorci - 2
• Česi - 2
• Austrijanci - 1
• Mađari - 1
• Makedonci - 1
• Talijani - 1
• ostali - 9 (0,51%)
• neopredijeljeni - 8 (0,45%)
• nepoznato - 2

Uprava

Općinski načelnik je Ivica Carević iz redova Hrvatske demokratske zajednice, koja ujedno ima i većinu u devetoročlanom Općinskom vijeću. Predsjednica Općinskog vijeća je Vanja Sokol (HDZ).

Predsjednik peteročlanog Mjesnog odbora Gornja Brela je Toni Škrabić iz redova Nezavisne liste mladih.

Gospodarstvo

Breljanski ribari

Turizam je osnovna djelatnost većine Breljana. Mjesto ima veliki broj turističkih ležaja u privatnom i hotelskom smještaju. Stanovništvo se još bavi i ribarstvom, uzgojem vinove loze, maslina, a nekoć i višanja (Sokoluša - sorta breljanske višnje maraske).

Poznate osobe

• biskup Nikola Bijanković, makarski biskup i prosvjetitelj
• fra Aleksandar Ribičić, književnik, filozof i humanist
• don Ante Soljanić, breljanski župnik i prosvjetitelj
• Marina Sumić, hrvatska taekwondašica

Vanjske poveznice

• Službena stranica općine
• Turistička zajednica općine Brela
• Društvo "Brolanenses"
• Limena glazba Brela