Brela

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je članak o općini Brela. Za naselje u sastavu općine pogledajte Brela (naselje).
Brela
Brela (grb).gif
Brela na karti Hrvatska
Brela
Brela
Brela na karti Hrvatske
Koordinate: 43°22′N 16°56′E / 43.37°N 16.93°E / 43.37; 16.93
Županija Zastava splitsko dalmatinske zupanije.gif Splitsko-dalmatinska
Načelnik općine Stipe Ursić (HDZ)
Naselja u sastavu općine Brela, Gornja Brela
Površina 27,00 km2
Stanovništvo (2011.) 1.703
Poštanski broj 21322
Kamen Brela 03.jpg
Prirodni fenomen Kamen Brela, prepoznatljivi simbol mjesta
Brela na karti Splitsko-dalmatinska županija
Brela
Brela
Brela na karti Splitsko-dalmatinske županije
Koordinate: 43°22′N 16°56′E / 43.37°N 16.93°E / 43.37; 16.93

Brela su općina u Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Poznato su ime u svjetskim turističkim krugovima, zahvaljujući svojim prirodnim ljepotama i gotovo stogodišnjoj turističkoj tradiciji.

Općinska naselja[uredi VE | uredi]

U sastavu općine su dva naselja, Brela i Gornja Brela.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Općina Brela nalazi se na krajnjem zapadu Makarskog primorja. Od Splita je udaljena 45 km, a od Makarske 15 km.

Naselje Brela, ranije poznato kao Donja Brela, smjestilo se podno planine Biokovo, u duljini od 7 km uzduž državne ceste D8 - Jadranske magistrale, od Vrulje u općini Zadvarje na zapadu do općine Baška Voda na jugoistoku. Sastoji se od nekoliko zaselaka s obje strane magistrale, od kojih su najveći Soline i Donje selo.

Naselje Gornja Brela (Brela Gornja) nalazi se u Zabiokovlju, na putu od mora prema Zadvarju i Šestanovcu. Naselje obuhvaća 20 km2 zabiokovskog prostora u sastavu Parka prirode Biokovo, s obiljem krških fenomena, biljnim endemima i bogatom florom i faunom te sakralnim i ruralnim graditeljstvom. Od općinskog su središta Gornja Brela udaljena 7 km, koliko i od ulaza na Autocestu A1 u općini Šestanovac.

Tri plaže u Brelima nositelji su prestižnog međunarodnog priznanja Plava zastava: plaža Dugi rat (Punta Rata) od 1999. godine te plaže Berulia i Stomarica od 2004. godine. Breljanske su plaže 2004. svrstane među najljepše plaže svijeta u izboru časopisa Forbes.[1]

Povijest[uredi VE | uredi]

Hrvatska se Brela prvi put spominju pod nazivom "Beroyllia" oko 950. godine i to na grčkom jeziku, u djelu bizantskog cara Konstantina Porfirogeneta "O upravljanju carstvom", kao jedan od četiri utvrđena grada stare neretvanske kneževine Paganije.

Stanovnici Brela, u latiniziranom obliku "Brolanenses", spominju se 1315. u povelji, kojom hrvatski knez Juraj Šubić iz grada Klisa priznaje Breljanima, Rogožđanima, Svinišćanima i Kučićanima iste povlastice kao i ostalim pripadnicima tadašnje omiške komune.

U izvorima iz 15.-17. stoljeća, pisanim latinskim, talijanskim i turskim jezikom, naziv nam je predan u ovim oblicima: Bercla, Brehle,[2] Breglie, Brehlia, Brechlia, Brechglia te Brehgli.[3] Do 16. stoljeća u izvorima se Brela smatraju jedinstvenim selom. Godine 1571. razlikuju se "Breglie piccolo" i "Breglie grande", i to u odluci mletačkog dužda Alojzija I. Moceniga. Koncem 16. stoljeća strani izvori jasno razlikuju "Brehlia superior et inferior", a koncem 17. stoljeća javljaju se oblici "Brehgli Dolgni" i "Brehgli Gorgni", tj. Gornja Brela iza brda u zagorju i Donja Brela u primorju.

Don Nikola Ursić 1694. razlikuje Brela i Podbrejalje (Podbrehalje). Na temelju skematizma Splitsko-makarske biskupije iz 1862. godine, koji je pisan talijanskim jezikom, razlikuju se Gornje i Donje Brele.

Brela su samostalna općina od 1993. godine. Dotad su bila u sastavu općine Makarska.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Pogled na lučicu u predjelu Soline
Gornja Brela, predio Subotišće

Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine općina Brela imala je 1.703 stanovnika,[4] raspoređenih u dva naselja:

Nacionalni sastav 2011.[uredi VE | uredi]

Uprava[uredi VE | uredi]

Općinski načelnik je Stipe Ursić (HDZ), a zamjenik Viktor Puljak iz iste stranke. Predsjednik Općinskog vijeća je Ivo Šodan (koalicija SDP-HNS-HSS).

Predsjednik peteročlanog Mjesnog odbora Gornja Brela je Ivan Tomaš iz redova Nezavisne liste mladih.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Breljanski ribari

Turizam je osnovna djelatnost većine Breljana. Mjesto ima veliki broj turističkih ležaja u privatnom i hotelskom smještaju. Stanovništvo se još bavi i ribarstvom, uzgojem vinove loze, maslina, a nekoć i višanja (Sokoluša - sorta breljanske višnje maraske).

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Forbes' Best Summer Beaches 2004. Napomena: na fotografiji nisu Brela!
  2. "Mihovil iz sela Brehle", Turski dokumenti, Arhiv franjevačkog samostana u Makarskoj
  3. "Brehgli Dolgni, Brehgli Gorgni...", V. Coronelli, Venezia, 1687.
  4. 1. STANOVNIŠTVO PREMA STAROSTI I SPOLU PO NASELJIMA, POPIS 2011.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Brela