Skender Vakuf

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Skender Vakuf
Kneževo
Pogled na Skender Vakuf
Pogled na Skender Vakuf
Grb
Grb
Država Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Bosna i Hercegovina
Entitet Flag of the Republika Srpska.svg Republika Srpska
Stanovništvo (2013.)
 - Općina 9.793
 - Naseljeno mjesto 3.749
Službena stranica opstinaknezevo.org
Zemljovid
Položaj općine Skender Vakuf u Bosni i Hercegovini

Položaj općine Skender Vakuf u Bosni i Hercegovini

Skender Vakuf (srp. Кнежево, Kneževo) je općina u Bosni i Hercegovini, na obroncima planine Vlašić.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Općina Skender Vakuf se nalazi 50 km jugistočno od Banje Luke s kojom je povezana magistralnim putem M-56. Prostire se na površini od 2500 km2, na kojoj je nastanjeno 17350 stanovnika. Nalazi se na nadmorskoj visini od 864 m, i vrlo je bogata kao crnogoričnom tako i bjelogoričnom šumom.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Skender-Vakuf je osnovan u drugoj polovini 17. stoljeća. Osnivačem grada se smatra Ali-dedo Skender, po kojem je grad i dobio ime. U Skender-Vakufu se nalazila jedna od najstarijih džamija u Bosni i Hercegovini, džamija Ali-dede Skendera, u narodu poznata kao Stara džamija, jedina džamija na Balkanu koja je u unutrašnosti sadržavala kabur. Ovu džamiju je izgradio jedan od četiri sina Ali-Dede, poznat kao Ali-Hodža, koji se zajedno sa Skender-Vakufom prvi put spominje u sidžilu jajačkog kadije. Džamiju su zajedno s drugom skendervakufskom džamijom poznatom kao Nova džamija, početkom rata (1991./1992.) godine srušile velikosrpske snage provodeći etničko čišćenje Bošnjaka. Nakon toga velikosrpska vlast u Skender-Vakufu mijenja ime grada i općine u Kneževo.[1] Na području općine Skender Vakuf, nalazi se veliki broj stećaka, kamenih spomenika iz srednjovjekovne Bosne. Najpoznatiji su oni na selu Baština, nedaleko od grada. Iz XVII. i XVIII. stoljeća nalazimo veći broj drvenih crkava, zanimljive, lokalne arhitekture. Najpoznatije su one u Javoranima (Sv. Nikole) i u Imljanima (Sv. Ilije), koje je zavod za zaštitu spomenika kulture BiH, uknjižio kao kulturnu baštinu. U crkvi Sv. Ilije u Imljanima čuva se vrijedna relikvija, poznata kao đedovski štap, za koju lokalno stanovništvo vjeruje da je štap svetitelja po kome je crkva dobila ime. Nakon Daytonskog sporazuma, pretežito hrvatska sela južno od rijeke Ugar formirala su općinu Dobretići, unutar Federacije Bosne i Hercegovine. Ta su sela do 1961. pripadala općini Jajce.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Skender Vakuf

Popisi 1961. - 1991.[uredi | uredi kôd]

Stanovništvo općine Skender Vakuf
godina popisa 1991.[2] 1981. 1971.
Srbi 13.263 (68,30 %) 15.953 (69,51 %) 15.926 (74,35 %)
Hrvati 4.770 (24,56 %) 5.395 (23,50 %) 4.431 (20,68 %)
Muslimani 1.071 (5,51%) 1.141 (4,97%) 947 (4,42%)
Jugoslaveni 169 (0,87 %) 318 (1,38 %) 9 (0,04 %)
ostali i nepoznato 145 (0,74 %) 141 (0,61 %) 106 (0,49 %)
ukupno 19.418 22.948 21.419

Skender Vakuf (naseljeno mjesto), nacionalni sastav[uredi | uredi kôd]

Skender Vakuf
godina popisa 1991.[2] 1981. 1971.
Srbi 2.484 (66,08 %) 1.491 (51,23 %) 723 (42,83 %)
Muslimani 1.063 (28,27 %) 1.118 (38,41 %) 923 (54,68 %)
Hrvati 42 (1,11 %) 45 (1,54 %) 17 (1,00 %)
Jugoslaveni 111 (2,95 %) 205 (7,04 %) 5 (0,29 %)
ostali i nepoznato 59 (1,56 %) 51 (1,75 %) 20 (1,18 %)
ukupno 3.759 2.910 1.688

Popis 2013.[uredi | uredi kôd]

Stanovništvo općine Skender Vakuf
godina popisa 2013.[3]
Srbi 9.288 (94,84%)
Bošnjaci 429 (4,38%)
Hrvati 31 (0,32%)
ostali i nepoznato 45 (0,46%)
ukupno 9.793
Skender Vakuf - naseljeno mjesto
godina popisa 2013.[3]
Srbi 3.278 (87,44%)
Bošnjaci 425 (11,34%)
Hrvati 10 (0,27%)
ostali i nepoznato 36 (0,96%)
ukupno 3.749

Naseljena mjesta[uredi | uredi kôd]

Općinu Skender Vakuf sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta:[3]

Bastaji, Bokani, Borak, Bregovi, Čarići, Ćukovac, Donji Korićani, Golo Brdo, Gornji Korićani, Imljani, Javorani, Kobilja, Kostići, Mokri Lug, Paunovići, Rađići, Skender Vakuf, Šolaji, Vlatkovići i Živinice.

Poslije potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, najveći dio općine Skender Vakuf, sa Skender Vakufom ušao je u sastav Republike Srpske. U sastav Federacije BiH ušla su sljedeća naseljena mjesta:

Brnjići, Bunar, Davidovići, Dobretići, Donji Orašac, Gornji Orašac, Kričići-Jejići, Melina, Mijatovići, Milaševci, Pavlovići, Prisika, Slipčevići, Vitovlje Malo, Vukovići, Zapeće, Zasavica i Zubovići.

Od ovog područja nastala je općina Dobretići. Naseljena mjesta Donji Korićani i Gornji Korićani ranije su pripadala općini Travnik koja je ušla u sastav Federacije BiH.

Šport[uredi | uredi kôd]

  • Malonogometni klub "Dubrave" - od 1974.
  • Karate klub "Kneževo" - od 2000.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. (boš.) Klix.ba M. N. : Kako su rat i politika krojili nazive bh. gradova: Od Srbinja do Uskoplja 5. studenoga 2017. ) (pristupljeno 30. prosinca 2019.)
  2. 2,0 2,1 Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
  3. 3,0 3,1 3,2 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 3. listopada 2020.



Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Nedovršeni članak Skender Vakuf koji govori o bosanskohercegovačkoj općini: Skender Vakuf treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.