Prijeđi na sadržaj

Željeznička pruga Zagreb – Beograd

Izvor: Wikipedija
Inačica 4991503 od 9. prosinca 2017. u 20:29 koju je unio JJMC89 bot (razgovor | doprinosi) (Zamjena BS-simbol(a): ABZrf→ABZgr, ABZlg→ABZg+r, ABZrg→ABZg+l)
Paneuropski željeznički koridor 10 (bivša Željeznička pruga Zagreb — Beograd blizu Vinkovaca)
Paneuropski željeznički koridor 10, kolodvor Vinkovci, pogled prema zapadu

Željeznička pruga Zagreb – Beograd bila je željeznička pruga od Zagreba GK do Beograda, preko Vinkovaca.

Danas je ovaj pravac dio većeg željezničkog pravca Koridor X. Službeni naziv hrvatskog dijela trase je "Pruga Zagreb – (Vinkovci –) Tovarnik" a srbijanskog dijela "Pruga Beograd – Šid".

Elektrifikacija

Ovo je bila prva u cijelosti elektrificirana pruga u Hrvatskoj. Elektrificirana je naponom 25kV/50Hz na cijeloj svojoj duljini. Dijelovi su strukturalno izgrađeni za brzine do 200km/h. 200km/h se smatra donjom granicom pruge za promet velikim brzinama.

Iz sigurnosno tehničkih razloga maksimalna dopuštena brzina je 160 km/h. Signalni sustav i razmak predsignala i signala ne dopušta veće brzine.

Pruga je u promet električnom vučom puštena 31. svibnja 1970.

Ustroj

Najveći dio pruge je izveden kao dvokolosiječna željeznička pruga. Ova pruga spaja veći istočni dio kontinentalne Hrvatske. Pruga je izrazito ravničarska, sa prilično blagim zavojima velikog radijusa. Svi željezničko-cestovni prijelazi su osigurani minimalno Andrijinim križem, polubranicima ili punom rampom. Željeznički nasipi niveliraju prugu. Zbog toga su nagibi vrlo blagi. Na mnogim mjestima su križanja denivelirana i sagrađeni su vijadukti, kako bi se izbjeglo direktno križanje, gdje god je to bilo fizički moguće.

Hrvatski brzinski rekord za tračnička vozila

Ova željeznička pruga drži Hrvatski brzinski rekord za tračnička vozila (električna vuča).

Hrvatski brzinski rekord iznosi nešto malo iznad 181 km/h.

Rekord je postavio prototip električne lokomotive oznake 1 442 001 (danas još uvijek u komercijalnoj uporabi na tom pravcu (kao i druge lokomotive te hrvatske najmodernije serije električnih lokomotiva), kasnije renumeriran na 1 142).

Rekord je postavljen na potezu između gradova Novska i Nova Gradiška.

Današnja trasa u Hrvatskoj

Karakteristični kolodvori

državna granica sa Slovenijom
odvojak prema Kumrovcu
Savski Marof
odvojak prema Zaboku
Zaprešić
odvojak prema Karlovcu (koridoru V, kraku b) i Sisku preko Zagrebačkog Prstena
odvojak prema Karlovcu i Sisku
Zagreb GK (Glavni grad Republike Hrvatske, Spoj sa krakom Vb, odvojak prema Karlovcu i Sisku)
odvojak prema Sisku
odvojak prema Sisku
Sesvete
Dugo Selo
odvojak prema Koprivnici, tj. koridoru V, kraku b
Ivanić-Grad (naftna inustrija)
Kutina (industrija gnojiva)
Banova Jaruga
odvojak prema Virovitici (promet samo do Daruvara do daljnjega zbog lošeg stanja kolosijeka)
spoj s prugom iz Siska
Novska
Nova Gradiška
Nova KapelaBatrina
odvojak prema Pleternici, dalje prema Požegi, te također prema Našicama
Slavonski Brod (veći brzorastući grad u regiji)
odvojak prema Slavonskom Šamcu, krakom Vc
StrizivojnaVrpolje
spoj sa krakom Vc, odvojak prema gradu Osijek preko grada Đakovo
odvojak prema Županji
Vinkovci (nekada najveće željezničko čvorište i centar pretovara roba u Europi)
odvojak prema Osijeku, lokalnom prugom Vinkovci – Osijek
odvojak prema Vukovaru
odvojak prema Otoku te dalje prema Bosni i Hercegovini
Tovarnik
državna granica s Republikom Srbijom

Krak b

Kao krak b ove pruge se smatra dio pruge, koji se račva malo prije Sesveta, preko Siska do Novske. Ovaj dio pruge je dulji, ali povezuje južnije krajeve Republike Hrvatske.

Broj kolosijeka

Nekada se dio od koji počinje kod Sesveta, ide preko grada Sisak do grada Novska smatrao drugim krakom iste pruge. Ovo je zaobilazni duži krak. Elektrifikacija je i signalizacija je stradala u Domovinskom ratu, posebno na potezu SisakSunjaNovska.

Bilo je nekoliko studija o isplativosti dogradnje drugog kolosijeka između grada Dugo Selo do grada Novska, ali nije procijenjeno kao isplativo ulaganje, sve dok se promet ne poveća na stanje prije Domovinskog rata, koji je vodio raspadu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Međutim, ideja nije još napuštena.

Dio trase u Srbiji

državna granica s Republikom Hrvatskom
Šid
Sremska Mitrovica
Ruma
pruga do Inđije i Novog Sada
pruga od Inđije i Novog Sada
Stara Pazova
Nova Pazova
Novi Beograd
pruga do novog željezničkog mosta
Most Sava (stari željeznički most)
pruga od Bara
Beograd GK

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Željeznička pruga Zagreb – Beograd
Nedovršeni članak Željeznička pruga Zagreb – Beograd koji govori o željezničkom prometu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.