Bitka za Berlin
| Bitka za Berlin | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| sukob: Drugi svjetski rat | |||||||
| |||||||
| Sukobljene strane | |||||||
.svg){kind=small} Treći Reich
|
 SSSR.svg){kind=small} Poljska
| ||||||
| Zapovjednici | |||||||
| Adolf Hitler
|
Georgij Žukov
| ||||||
| Postrojbe | |||||||
| 5 armija 25 divizija oko 2000 komada ratne opreme u Berlinu oko 85.000 obrambenih jedinica |
2,500.000 vojnika oko 55.000 komada ratne opreme | ||||||
| Gubitci | |||||||
| nepoznato | 361.367 ljudi oko 4000 komada ratne opreme | ||||||
Bitka za Berlin bila je posljednja velika i odlučujuća bitka na europskom bojištu Drugoga svjetskog rata.
General Žukov je u ofenzivu krenuo s preko 200 divizija, prema oko 150 njemačkih (pri tom treba uzeti u obzir da su sovjetske divizije bilo brojčano veće).
Na svim pravcima ofenziva se odvijala uspješno, osim na Seelowskim Visovima, gdje su Nijemci sagradili nizove rovova, bunkera i obrambenih položaja. Vrlo dobro su ih osigurali i ukopali. Rusi su ovdje dočekani ubitačnom vatrom njihove izvrsno skrivenog topništva. Nakon pobjede kod Seelowa, uslijedio je završni obračun u samom Berlinu.
Berlin je branilo oko 500.000 preživjelih njemačkih vojnika, vrlo dobro naoružanih i opremljenih. Nijemci su cijeli Berlin pretvorili u sustav utvrda, bunkera, a kretali su se i berlinskom kanalizacijom. Čak su tramvajske vagone koristili kao pokretne platforme koje su oboružavali zloglasnom 88-om i tako iznenađivali Ruse.
Unatoč svemu tome Sovjeti su nakon krvavih bitaka u gradu, uz velike gubitke s obje strane, uspjeli pobijediti te su se Nijemci predali 5. svibnja 1945. i potpisali bezuvjetnu kapitulaciju.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Sestrinski projekti
 | Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Bitka za Berlin |
| Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Bitka za Berlin |
| |||||||||||||||||||||||||||||||||