Bruno Milić

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bruno Milić

Bruno Milić (Rijeka, 15. kolovoza 1917. - Zagreb, 8. veljače 2009.), hrvatski arhitekt i urbanist.


Životopis[uredi VE | uredi]

Bruno Milić- Stambeno poslovna zgrada, Široka ulica bb, Zadar (1965. - 1966.)

Arhitekt Bruno Milić rođen je u Rijeci 1917. godine. Diplomirao na Arhitektonskom odjelu Tehničkog fakulteta u Zagrebu 1942. godine. Od 1957. do 1958. godine pohađao je poslijediplomski studij iz urbanizma na Urbanističkom institutu Sveučilišta Sorbonne u Francuskoj. Habilitirao je 1961. godine s radom ”Urbanistička i arhitektonska obnova Zadra", a disertaciju "Prostorna kvantifikacija visokoškolskih nastavnih i znanstvenih ustanova" obranio 1980. godine. Od 1950. zaposlen na Arhitektonskom odjelu Tehničkog fakulteta u Zagrebu, na Katedri za urbanizam. Za docenta je biran 1961. godine, a od 1966. godine izvanredni je profesor. Od 1972. godine redoviti je profesor, a od 1998.godine professor emeritus. Bio je nositelj mnogih kolegija: Urbanizam I (1964.-65.), Urbanizam II (1981.-83.), Urbanizam III (1967.-68., 1979.-87.), Urbanizam IV (1967.-68., 1979.-87.), Urbanističko planiranje III, IV (1979.-87.), Apsolventski rad (1979.-87.), Diplomski rad(1968.-87.). Bio je nositelj kolegija i na Građevnom fakultetu u Zagrebu (1958.-81.). Nositelj je kolegija i na poslijediplomskim studijima: "Urbanizam i prostorno planiranje" (Arhitektonski fakultet) - Razvoj urbanizma (1969.-86.), Aktualnost baštine (od 1998.); "Graditeljsko naslijeđe" (Arhitektonski fakultet) - Urbanizam i zaštita čovjekove okoline (1975.-81.), Urbanizam i arhitektonsko projektiranje u povijesnim ambijentima (1975.-81.), Urbanističko planiranje i projektiranje u povijesnim cjelinama (1981.-91.); "Arhitektura u turizmu i slobodnom vremenu" (Arhitektonski fakultet) - Prostorno planiranje i turizam turističkih predjela (1981.-92.); "Ozelenjavanje i parkiranje" (Šumarski fakultet) - Urbanizam (1964.); "Oblikovanje parkovnih i prirodnih rekreacijskih objekata" (Šumarski fakultet) - Urbanizam i komunalna tehnika (1975.-94.); "Oblikovanje parkova i pejzaža" (Arhitektonski fakultet u Zagrebu, Poljoprivredni fakultet u Zagrebu, Biotehnički fakultet u Ljubljani) - Urbanizam (1969.-71.), Vrtna i pejzažna tehnika (1971.72.); "Poslijediplomski studij za sanitarne inženjere" (Škola narodnog zdravlja “Andrija Štampar”, Zagreb) - Urbana ekologija (1966.-70.); "Krajinska arhitektura" (Biotehnički fakultet u Ljubljani) - Urbanizam i prostorno planiranje (1970.-80.)

Prodekan je Arhitektonskog fakulteta od 1966. do 1970.godine. Dekan Arhitektonskog fakulteta bio je od 1972.do 1974.godine. Od 1969. do 1973. godine predstojnik je Katedre za urbanizam.

Kao arhitekt-projektant i urbanist-planer izrađuje brojne arhitektonske projekte i urbanističke planove, od kojih se ističe regulatorna osnova zadarskog poluotoka iz 1955. godine kao iznimno značajan rad na polju obnove ratom uništene graditeljske baštine. U Zadru djeluje nekoliko godina kao koordinator obnove, planer i projektant unutar povijesne jezgre. Vodi brojna istraživanja i projekte o proučavanju povijesnog razvoja gradova. Pod njegovim vodstvom rađen je “Urbanistički atlas povijesnih mjesta i gradova Istre”, a autor je i tri knjige (sveučilišna udžbenika) o razvoju gradova kroz stoljeća. Održao je više gostujućih predavanja u Italiji, Francuskoj i Kanadi. Usavršavao se na studijskim boravcima u Francuskoj (1963., 1981.), Kanadi (1982.) i SAD-u (1982.). U mirovini je od 1987. godine.

Odabir izvedbi[uredi VE | uredi]

  • 1947. Dvorazredne tipske škole, Hrvatsko primorje
  • 1948. Sklop labaratorija "Fotokemike", Hondlova ulica, Zagreb
  • 1965. Poslovno-stambeni sklop s kinom "Forum", Zadar


Odabir urbanističkih planova[uredi VE | uredi]

  • 1955.- Provedbeni urbanistički plan Zadra
  • 1958.- Urbanistički plan za predio Varoš, Nikšić, Crna Gora
  • 1959.- Urbanistički planovi za dijelove povijesnoga Zadra
  • 1972.- Urbanistički plan turističke stacije Bale – Rovinj
  • 1978.- Urbanistički plan za sveučilišni sklop Šalata-Horvatovac, Zagreb (provedba: M. Maretić)


Natječajni projekti[uredi VE | uredi]

  • 1944.- Zgrada sveučilišnog konvikta na Tuškancu Hrvatskog kulturnog društva Napredak, 1. prva nagrada (sa M.Haberleom)
  • 1948.- Dizajn telefonskog aparata “Rade Končar”, 1. nagrada i izvedba (sa: Lj. Gaj)
  • 1954.- Plan rekonstrukacije i revitalizacije Zadra, 1. nagrada (sa: M. Kollenz)
  • 1957.- Poslovna zgrada "Vjesnika", Zagreb, 3. nagrada
  • 1968.- Prostorni plan za turistički sklop "Punta Mika", Zadar, 1. nagrada
  • 1985. Urbanističko-arhitektonsko i hortikulturno rješenje ulaznog prostora u perivoj Maksimir, Zagreb


Knjige[uredi VE | uredi]

  • 1990.- Razvoj grada kroz stoljeća I., Školska knjiga, Zagreb
  • 1995.- Razvoj grada kroz stoljeća II., Školska knjiga, Zagreb
  • 2000.- Razvoj grada kroz stoljeća III., Školska knjiga, Zagreb


Nagrade[uredi VE | uredi]

  • 1973.- Diploma Društva urbanista Hrvatske sa zlatnom značkom
  • 1985.- Povelja Udruženja konzervatora Hrvatske
  • 1998.- Nagrada HAZU za znanstvenu djelatnost