Prijeđi na sadržaj

Bukovača (gljiva)

Ova je stranica stvorena ili dopunjena u okviru WikiProjekta 10000. Kliknite ovdje za više informacija.
Izvor: Wikipedija

Bukovača
Bukovača
Sistematika
Carstvo:Fungi
Koljeno:Basidiomycota
Razred:Agaricomycetes
Red:Agaricales
Porodica:Pleurotaceae
Rod:Pleurotus
Vrsta:P. ostreatus
(Jacq. ex Fr.) P.Kumm. 1871.
Dvojno ime
Pleurotus ostreatus
Baze podataka

Bukovača (lat. Pleurotus ostreatus) je vrsta gljive iz porodice Pleurotus.

Kultivirane bukovače, koje se nude u trgovini mogu imati izgled, koji se razlikuje od divljih primjeraka. Bukovača se obično pojavljuje u gustim grozdovima na podlozi. Pojedina plodna tijela u početku imaju jezičast do lopatičasti oblik, a kasnije ljuskasti ili polukružni habitus.

Stručak je dug 1–4 cm, širok 1–3 cm i obično se nalazi sa strane klobuka. Također može biti samo rudimentaran. Klobuk može doseći promjer od 5-25 cm. Koža klobuka je glatka, gola i sjajna, ponekad vlaknasta i suha. Spektar boja kreće se od plavo-sive, crno-sive, tamno smeđe do maslinasto-smeđe.

Niti s donje strane su bjelkaste i zbijene. Jasno se spuštaju niz stručak i granaju se poput mreže. Prah spora koji se ispušta u izobilju, bijele je boje.

Meso je također bijelo, rijetko smećkasto, u mladom je stanju mekane konzistencije i ugodnog mirisa. U kulinarstvu se može pripremati na razne načine, kao i bilo koja druga jestiva gljiva, ali ipak se najčešće sprema na žaru ili poha, baš zbog toga što ima čvršće meso koje se ne raspada tako lako.[1] No, ukusna bukovača može poslužiti ne samo kao hrana, već i kao lijek. Najnovija istraživanja otkrivaju njene ljekovite učinke počevši od ublažavanja upala do promicanja srčanog zdravlja.[2] Bukovače imaju brojne antioksidanse i antibakterijska svojstva. Sadrže vitamine i minerale kao što su: cink, željezo, kalcij, vitamin D, vitamin B2 i B3, itd.[3]

Bukovača je saprobiont ili slab parazit uglavnom na tvrdom drvetu, osobito na bukvi, a rjeđe na drvu crnogorice.[4] Gljiva obično naseljava drvo debla i deblje grane - plodna tijela mogu se pojaviti i nekoliko metara visoko na stablima. Voli rasti u gustim grozdovima. Kada se uzgaja, bukovača raste na raznim supstratima kao što su: slama, papir, talog kave, pulpa zrna kave i na zrnu pšenice.

Izvori

[uredi | uredi kôd]