Prijeđi na sadržaj

Europska mreža međunarodnih pravaca

Izvor: Wikipedija
Europska mreža međunarodnih puteva

Europska mreža međunarodnih pravaca ("Europski pravci" ili "E-pravci") je mreža cesta i autocesta u Europi, označenih standardiziranim oznakama koje počinju prefiksom E (npr. E1, E2 itd.). Većina takvih puteva se prostire u više država. Ceste koje se nalaze u Europskoj mreži međunarodnih puteva su u nadležnosti Ekonomske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE). Članice UNECE-a su i neke srednjoazijske države poput Kirgistana pa se Mreža puteva proteže i na teritoriju tih država.

U većini država, putevi pored europskih putnih oznaka nose i nacionalne oznake. Švedska i Norveška, međutim puteve označavaju isključivo europskim cestovnim oznakama, dok u Ujedinjenom Kraljevstvu europski putovi nisu nikako označeni, te ih vlasti Ujedinjenog Kraljevstva uopće ne prihvaćaju, a Irska je tek 2007. godine postavila europske cestovne oznake na neke puteve.

Drugi kontinenti imaju slične putne mreže, npr. Panamerički autoput, te Mreža azijskih autocesta.

Europske puteve treba razlikovati od (Pan)europskih koridora, koji obuhvaćaju i željezničke i riječne trase.

Sustav označavanja

[uredi | uredi kôd]

Sustav označavanja međunarodnih puteva, koji je 1975. godine definirala komisija UNECE, doživio je krajem osamdesetih godina 20. stoljeća ozbiljne izmjene i sada vrijedi sljedeće:

1. Glavni i prijelazni, tzv. putevi klase A, nose oznake s dvoznamenkastim brojevima. Ogranci, povezujući i priključni putevi, tzv. putevi klase B, nose oznake s troznamenkastim brojevima.

2. Opća pravila:

  • Glavni putevi koji se prostiru u smjeru sjever-jug, imaju oznake s dvoznamenkastim brojevima, koji završavaju znamenkom 5, i koji se idući na istok povećavaju za po 10.
  • Glavni putevi koji se prostiru u smjeru istok-zapad, imaju oznake s dvoznamenkastim brojevima, koji završavaju znamenkom 0, i koji se idući na jug povećavaju za po 10.
  • Prijelazni putevi imaju oznake s dvoznamenkastim neparnim (sjever-jug) i dvoznamenkastim parnim (zapad-istok) brojevima, s vrijednostima u intervalu između oznaka glavnih puteva, između kojih se nalaze.
  • Putevi klase B imaju troznamenkaste oznake, kod kojih je prva znamenka ista kao prva znamenka najbližeg sjevernijeg glavnog puta, druga znamenka je ista kao prva znamenka najbližeg zapadnijeg glavnog puta, a treća znamenka je redni broj.
Tablica s oznakom europskog puta E70, koji prolazi i kroz Hrvatsku

3. Putevi klase A u smjeru sjever-jug, koji se nalaze istočno od ceste E99 imaju oznake s troznamenkastim neparnim brojevima, od 101 to 129. I za njih vrijede pravila navedena pod točkom 2.

4. Putevi klase B, koji se prostiru istočno od puta E101 imaju oznake s troznamenkastim brojevima koje počinju na 0, počevši od 001 do 099.

Iznimke

[uredi | uredi kôd]

Dva puta klase A, oznaka E47 i E55, na teritoriju Švedske i Norveške ostali su označeni starim oznakama E6, odnosno E4. Ovi izuzeci su dopušteni, da bi se uštedjelo na velikim troškovima koje bi donijela zamjena oznaka na ovim izuzetno dugim dionicama. Južnije su isti putevi označeni pripadajućim novim oznakama, isto kao i svi drugi europski putovi u Skandinaviji.

Prometni znak

[uredi | uredi kôd]
Prometni znakovi kod Ivanje Reke za E70 i E65.

Europski putevi označavaju se prometnim znakom pravokutnog oblika zelene boje, s natpisom bijele boje (za razliku od znakova za "običan" tj. nacionalni put, koji je žute boje s crnim znakovima i koji se sastoji samo od znamenki).

Standardi

[uredi | uredi kôd]

Od 1975. godine mreža europskih puteva je standardizirana. Putevi moraju biti asfaltirani, široki najmanje 8,4 m, bez oštrih zavoja (pogodnih za brzine od najmanje 80 km/h), moraju zaobilaziti naselja itd. Moraju imati takav kapacitet prometa kojim se izbjegavaju prometne gužve, kao i status autoceste ili brze ceste.

U praksi se prilikom dodavanja novih puteva u mrežu europskih putova navedeni standardi striktno ne provode. Npr., pravac E45 u Švedskoj, dodan u mrežu europskih puteva 2006. godine ima velike dionice kolnika širine 6 m umjesto standardnih 8,4 m. Put E10 u Norveškoj također ima velike dionice kolnika širine 5 m. U Središnjoj Aziji, u mrežu Europskih puteva su u nedostatku boljih, dodani putevi sa šljunčanim kolnikom.

Europski pravci u Hrvatskoj

[uredi | uredi kôd]

Kroz Hrvatsku prolaze sljedeći "Europski pravci":

Pravci klase A

[uredi | uredi kôd]
Broj Dužina Države Tijek
644 km
HR: 61 km
Češka Češka
Austrija Austrija
Slovenija Slovenija
Hrvatska Hrvatska
JihlavaZnojmo
StockerauBečBečko Novo MjestoGraz
MariborPtuj
KrapinaZagreb
285 km
HR: 28 km
Austrija Austrija
Slovenija Slovenija
Italija Italija
Hrvatska Hrvatska
Villach
KranjLjubljanaPostojna
Trst
Rijeka
3800 km
HR: 800 km
Švedska Švedska
Poljska Poljska
Češka Češka
Slovačka Slovačka
Mađarska Mađarska
Hrvatska Hrvatska
Bosna i Hercegovina BiH
Hrvatska Hrvatska
Crna Gora Crna Gora
Kosovo Kosovo
Makedonija Makedonija
Grčka Grčka
MalmöYstad(Trajekt)
ŚwinoujścieSzczecinGorzów WielkopolskiŚwiebodzinZielona GóraNowa SólLubinLegnicaJelenia Góra
Mladá BoleslavPragHumpolecJihlavaBrnoBřeclav
Bratislava
MosonmagyaróvárSzombathelyKörmendZalaegerszegNagykanizsa
VaraždinZagrebKarlovacRijekaZadarŠibenikSplitOpuzen
Neum
Dubrovnik
PodgoricaBijelo Polje
Kosovska MitrovicaPriština
SkopjeOhridBitola
FlorinaKozaniLarisaLamiaPatrasKorintTripoliKalamataSpartaGythio(Trajekt)KissamosHania
5380 km
HR: 306 km
Španjolska Španjolska
Francuska Francuska
Italija Italija
Slovenija Slovenija
Hrvatska Hrvatska
Srbija Srbija
Rumunjska Rumunjska
Bugarska Bugarska
Turska Turska
Gruzija Gruzija
A CoruñaḶḷuarcaAvilésGijónTorrelavegaSantanderBilbaoDonostia-San Sebastián

BayonneBordeauxPérigueuxClermont-FerrandSaint-ÉtienneGivorsBourgoin-JallieuChamoussetModane
TurinAstiAlessandriaTortonaPiacenzaCremonaBresciaVeronaVicenzaPadovaVenecijaPortogruaroTrst
PostojnaLjubljana
ZagrebSisakSlavonski Brod
BeogradPančevoVršac
TimișoaraDrobeta Turnu SeverinCraiovaCaracalBukureštGiurgiu
RuseŠumenVarna – (Trajekt)
SamsunOrduTrabzon
BatumiPoti

989 km
HR: 432 km
Slovačka Slovačka
Mađarska Mađarska
Hrvatska Hrvatska
Bosna i Hercegovina BiH
Hrvatska Hrvatska
Košice
MiskolcHatvanBudimpeštaSzékesfehérvárSiófokBalatonkeresztúrNagykanizsa
VaraždinZagrebKarlovac
BihaćBosanski Petrovac
KninSplit
703 km
HR: 136 km
Mađarska Mađarska
Hrvatska Hrvatska
Bosna i Hercegovina BiH
Hrvatska Hrvatska
BudimpeštaSzekszárdMohács
Beli ManastirOsijekĐakovo
DobojZenicaSarajevoMostar
Opuzen
5700 km
HR: 39 km
Portugal Portugal
Španjolska Španjolska
Francuska Francuska
Italija Italija
Hrvatska Hrvatska
Crna Gora Crna Gora
Kosovo Kosovo
Srbija Srbija
Bugarska Bugarska
Turska Turska
LisabonSantarémCoimbraViseuGuarda

SalamancaTordesillasValladolidBurgosMiranda de EbroBilbaoDonostia-San Sebastián
BayonnePauToulouseCarcassonneNarbonneMontpellierNîmesArlesAix-en-ProvenceFréjusCannesNica
VentimigliaSan RemoSavonaGenovaLa SpeziaPisaLivornoGrossetoCivitavecchiaRimPescara(Trajekt)
Dubrovnik
Podgorica
Kosovska MitrovicaPriština
NišPirot
SofijaPazardžikPlovdivČirpanHaskovoSvilengrad
EdirneBabaeskiSilivriIstanbulİzmitDüzceBoluİlgazAmasyaNiksarErzincanErzurumAğrıDoğubeyazıt

Ukupno 17501 km
HR: 1892 km

Pravci klase B

[uredi | uredi kôd]
Broj Dužina Države Tijek
449 km
HR: 123 km
Mađarska Mađarska
Hrvatska Hrvatska
BiH BiH
BalatonkeresztúrBöhönyeNagyatádBarcs
ViroviticaOkučani
Banja LukaJajce
121 km
HR: 40 km
Hrvatska Hrvatska
Srbija Srbija
Osijek
SomborSubotica
160 km
HR: 145 km
Hrvatska Hrvatska
Slovenija Slovenija
OpatijaPula
Kopar
Ukupno 730 km
HR: 308 km