Prijeđi na sadržaj

Gospodarstvo Švedske

Izvor: Wikipedija
Gospodarstvo Švedske
Industrijski pogon u Švedskoj
Valuta švedska kruna
Fiskalna godina Standardna kalandarska godina[1]
Gospodarske organizacije EU, OSCE, WTO, OECD i dr.
Statistika
BDP (PPP) 395,8 milijardi USD (2011.)[1] (35.[1])
BDP rast 1,4 % (2012.)[1]
BDP per capita 41,700 USD (2012. proc.)[1]
BDP po sektoru poljoprivreda (1,8 %), industrija (27,3 %), usluge (70,9 %) (2012. proc.)[1]
Inflacija (IPC) 1,4 % (2012. proc.)[1]
Stopa siromaštva
Radna snaga 5,018 milijuna (2011. proc.) [1]
Radna snaga prem zanimanju poljoprivreda (1,1 %), industrija (28,2 %), usluge (70,7 %) (2008. proc.)[1]
Nezaposlenost 7,8% (2012. proc.)
Glavna industrija telekomunikacijska oprema, drvenjača i papirni proizvodi, motorna vozila, farmaceutski proizvodi, željezo i čelik[1]
Trgovina
Izvoz 192,9 milijardi USD (2011. proc.)[1]
Izvozna dobrastrojevi, motorna vozila, proizvodi od papira, celuloze i drva, željezo i čelični proizvodi, kemikalije, vojno naoružanje[1]
Glavni izvozni partneriNjemačka 10,5%, Norveška 9,3%, Danska 6,5%(2011. proc.)[1]
Uvoz 179,6 milijardi USD (2011. proc.)[1]
Uvozna dobrastrojevi, strojevi, nafta i naftni derivati, kemikalije, motorna vozila, željezo i čelik, prehrambeni proizvodi, odjeća[1]
Glavni uvozni partneriNjemačka 18,4%, Danska 8,2%, Norveška 7,8% (2011. proc.) [1]
Javne financije
Javni dug 1,016 milijardi USD (30. lipnja 2012. proc.)[1]
Prihodi 287,9 milijardi USD (2012. proc.)[1]
Rashodi 289,3 milijardi USD (2012. proc.)[1]
Ekonomska pomoć
Glavni izvor
Svi iznosi izraženi su u američkim dolarima

Gospodarstvo Švedske je razvijeno izvozno orijentirano raznoliko gospodarstvo.

Drvna industrija, hidroelektrane i proizvodnja željezne rude čine bazne resurse gospodarstva orijentiranog prema vanjskoj trgovini. Glavne industrijske grane su: proizvodnja motornih vozila, telekomunikacije, farmacija, vojna industrija, industrijski strojevi, precizna oprema, kemijske robe, kućanski aparati, šumarstvo, proizvodnja željeza i čelika. Nekada je tradicionalno, modernizirano poljoprivredno gospodarenje zapošljavalo više od polovice domaće radne snage, dok danas Švedska razvija inženjering, rudarstvo, proizvodnju čelika i slične industrije, koje su konkurentne na međunarodnoj razini.

Švedska ima vrlo konkurentnu kapitalističku ekonomiju s velikodušnom socijalnom državom, koja se financira kroz relativno visoke poreze na dobit[2] koji osiguravaju, da se prihodi distribuiraju svim slojevima društva. Taj se model naziva švedski ili nordijski model. Oko 90% svih resursa i tvrtki su u privatnom vlasništvu, s manjim dijelom od 5% u vlasništvu države i drugih 5% u vlasništvu zadruga.[3]

Švedska, kao neutralna zemlja, nije aktivno sudjelovala u Drugom svjetskom ratu te nije imala ratne gubitke. Postigla je visok životni standard mješovitim sustavom kapitalizma visoke tehnologije i brojnih socijalnih davanja. Godine 2011., ukupni porezni prihodi činili su 44,4% BDP-a, što je pad od 48,3% prema 2006. godini.[4] U tim razmjerima, kreće se posljednjih 35 godina. Po tome je Švedska, druga zemlja na svijetu, s obzirom na udio poreza u BDP-u, nakon Danske.

Izvori

[uredi | uredi kôd]