Prijeđi na sadržaj

Jula Ivanišević

Izvor: Wikipedija
Jula Ivanišević
Blaženica
Rođena 25. studenoga 1893.
Godinjak
Preminula 15. prosinca 1941.
Goražde
Beatificirana 24. rujna 2011.
Slavi se u Katoličkoj Crkvi
Spomendan 15. prosinca
Portal o kršćanstvu

Marija Jula (Kata) Ivanišević (Godinjak, Staro Petrovo Selo, 25. studenoga 1893.Goražde, 15. prosinca 1941.), hrvatska katolička redovnica, mučenica i blaženica.

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Djetinjstvo

[uredi | uredi kôd]

Roditelji su joj bili Nikola i Tera, r. Šimunović. Iz njihova braka rođeno je jedanaestero djece. S. Jula bila je njihovo osmo dijete. Već drugi dan po rođenju kuma Amalija Erlberg odnijela ju je na krštenje u župnu crkvu sv. Antuna u Starom Petrovom Selu. U rujnu 1900. pošla je u nižu pučku školu. Bilo joj je 10 godina kada je počela čitati tzv. svetojeronimska izdanja, posebno ona o životopisima svetaca. To što je pročitala pripovijedala je i tumačila svojim prijateljicama. Već s 10 godina života samoinicijativno je odlučila da neće jesti meso, ni na najveće svetkovine. Još kao djevojčica donijela je i odluku da se ne će udavati i da će poći u samostan. Kad je odrasla, to joj nije bilo moguće ostvariti, jer joj je majka bila bolesna i nepokretna te se brinula za nju. Nakon dvije godine bolovanja majka je umrla.

Postulatura i novicijat

[uredi | uredi kôd]

Po majčinoj smrti uputila se u Sarajevo, redovnicama Kćerima Božje ljubavi. Bilo je to u veljači 1914. Od 1914. do 1915. bila je u postulaturi, u Breitenfurtu, u Austriji. Tu su postulantice učile njemački, koji im je trebao za novicijat u Beču. Kata je u novicijat stupila 16. kolovoza 1915. Svečanost oblačenja predvodio je prelat dr. Ferdinand Vimmer, u crkvi Majke Divne, u kući matici družbe. Tu je Kata uzela redovničko ime Jula. Nakon kanonske godine novicijata Ivanišević je položila i prve redovničke zavjete, 16. kolovoza 1916. Na sam dan polaganja zavjeta raspoređena je u samostan zvan "Emaus", u Breške, nedaleko od Tuzle. Dana 29. srpnja 1923. položila je, u sarajevskoj crkvi Kraljice Sv. Krunice, doživotne zavjete.

Redovništvo

[uredi | uredi kôd]

Poslije zavjeta s. Jula poslana je na dužnost u samostan Antunovac, na Ilidži, u Sarajevu. U Antunovcu joj je bila dodijeljena briga za gospodarstvo, tj. za polje, vrt i domaće životinje. Tu je ostala cijelu 1924. godinu. Nakon samo godinu dana poslije doživotnih zavjeta imenovana je poglavaricom u samostanu Josipovac kod Tuzle. Bilo joj je tada 35 godina. Iz tuzlanskog Josipovca premještena je u zagrebački Josipovac, 31. listopada 1929. U zagrebačkom sirotištu "Josipovac" bila je tada 80-ak djece. S. Jula se brinula za jedan odjel djevojčica u vremenu izvan škole. U tome je sirotištu radila više od godinu dana, a onda su je poglavari u rujnu 1930. pozvali u Sarajevo, u "Betaniju", kako se je zvao samostan kćeri Božje ljubavi u Slatini kod Sarajeva. Zadaća je "Betanije" bila hraniti brojnu zajednicu i konvikt u Zavodu sv. Josipa u Sarajevu. Zato je i imala veliki zemljišni posjed, s gospodarskim zgradama, životinjskim blagom, vrtom, voćnjacima i pašnjacima. U listopadu 1932. s. Jula imenovana je predstojnicom zajednice u Palama, u samostanu Marijin dom. U maloj paljanskoj zajednici vršit će službu predstojnice sve do mučeničke smrti.

Mučeništvo

[uredi | uredi kôd]

Četnici su 11. prosinca 1941. provalili u Marijin dom, opljačkali ga i odveli u zarobljeništvo sve redovnice (s. Julu Ivanišević, s. Berchmanu Leidenix, s. Krizinu Bojanc, s. Antoniju Fabjan i s. Bernadetu Banja), i još neke druge zarobljenike. Vodili su ih po snijegu, uz preslušavanja i ispitivanja, do Carevih Voda i Sjetline. Tamo je ostala s. Berchmanna, shrvana od puta, i kasnije je umorena, 23. prosinca 1941. Ostale četiri sestre odvedene su u Goražde, kamo su stigle 15. prosinca 1941. Smještene su u vojarnicu na katu. Vojarnicom je zapovijedao bojnik Jezdimir Dangić. Četnici su, u pijanom stanju, po noći navalili u sobe. Redovnice su skočile kroz prozor da izbjegnu silovanje, nakon čega su dokraja iskasapljene, a tijela su im bačena u rijeku Drinu. Nazvane su Drinskim muečnicama.[1]

Štovanje

[uredi | uredi kôd]

Drinske mučenice proglašene su blaženima u Sarajevu 24. rujna 2011. na svetoj misi koju je predvodio papin izaslanik, kardinal Angelo Amato, pročelnik Kongregacije za proglašenje svetih.[2]

Literatura

[uredi | uredi kôd]
  • Ivan Damiš: Sluge Božji i službenice Božje u Hrvata, Zagreb, 2010.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Kćeri Božje ljubavi - Službenice BožjeArhivirana inačica izvorne stranice od 14. rujna 2011. (Wayback Machine) Drinske Mučenice Službenice Božje, buduće Blaženice, pristupljeno 6. veljače 2011.
  2. Drinske mučenice proglašene blaženima KTA BK BiH, objavljeno 24. rujna 2011. Preuzeto 25. rujna 2011.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]