Portal:Biologija/Članak/Arhiv/2010

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Mjesec 1

Mužjak nimfe

Nimfa (Nymphicus hollandicus) je najmanji pripadnik porodice kakadua i endemična vrsta Australije. Cijenjene su kao kućni ljubimci u cijelom svijetu i uglavnom ih je lako održavati. Kao kavezne ptice su na drugom mjestu po popularnosti, odmah iza tigrica.

Jedini pripadnik roda Nymphicus, nimfa se prije smatrala ćubastim papagajem ili malenim kakaduom. Međutim, novija istraživanja pokazuju da nimfa pripada jednoj potporodici kakadua, Calyptorhynchinae. Zato se sada smatraju najmanjim kakaduima. Nastanjuju unutrašnost Australije, a staništa su ia močvare i šikare.Prepoznatljiva uspravna ćuba nimfi pokazuje raspoloženje jedinke. Uspravna je kada je nimfa uzbuđena ili uplašena, lagano nakrivljena kada je opuštena, a spuštena blizu glave kada je agresivna ili se sprema za obranu. Također je spuštena ali viri prema van kada nimfa pokušava izgledati primamljivo. Za razliku od većine kakadua, ona ima duga repna pera koja čine otprilike pola njihove dužine. Sa dužinom od 300-330 mm najmanji je kakadu i najsličniji papigama.

...Dalje / Vidi arhiv




Mjesec 2

Složene oči kukaca

Kukci (lat. Insecta) su vrstama najbrojniji razred velike grupe člankonožaca (Arthropoda). Većina ih živi na kopnu, a dobro naseljavaju i kopnene vode, dok ih svega par vrsta živi u moru. Opisano ih je, iz svih krajeva svijeta, više od 1.000.000 vrsta, prema nekima i 1.200.000 vrsta, s daleko većim brojem opisanih podvrsta. Istraživanja probnih površina u tropskim kišnim šumama navode na moguću brojku od očekivanih 5 - 30 milijuna vrsta kukaca. Ova vrstama najbrojnija grupa životinja uopće, istovremeno je i najslabije istražena. Hrvatski standardni naziv kukac zabilježen je u 17. stoljeću u Belostenjčevom kajkavskom rječniku, a bio je u uporabi i stručni naziv zareznik. To je prevedenica znanstvenog naziva insekt (lat.insectare - us, "zarezati, zarezan", "urezati, urezan"), što se odnosi na izraženo odvojene dijelove tijela. Slično je i značenje grčkog naziva entomon - os. Gotovo svako pravilo kod kukaca ima svoje izuzetke, pa se brojne tvrdnje odnose na većinu predstavnika ovoga razreda.

Znanost koja se bavi kukcima je entomologija, a stručnjaci za kukce su entomolozi. Entomologija je opsežna po području djelovanja, te se dijeli na opću entomologiju i primjenjene entomologije. Popularna je diljem svijeta, te se njome osim znanstvenika bave i brojni amateri, te brojne znanstvene i stručne udruge.

...Dalje / Vidi arhiv




Mjesec 3

Sredozemna medvjedica

Sredozemna medvjedica (lat. Monachus monachus) je vjerojatno najrjeđi perajar, ali i jedan od najugroženijih sisavaca na svijetu. Dio je porodice pravih tuljana (Phocidae).

Ovaj rod životinja rađa se sa oko 80 cm dužine, a kad odrastu, mogu doseći dužinu oko 2,40 metara. Težina im može biti sve do 320 kg, pri čemu su ženke nešto manje i lakše. Krzno im je crno (mužjaci) ili smeđe do tamno sivo (ženke) sa svjetlijim trbuhom koji je kod mužjaka gotovo bijel. Mladunci se rađaju u jesen, a u vodu ulaze u dobi od dva tjedna. Majke ih doje do starosti od oko 18 tjedana. Rađaju se s crnim krznom, često s mjestimičnim bijelim mrljama. Šare, odnosno oblik i mjesto ovih bijelih mrlja mogu se koristiti za prepoznavanje pojedinih jedinki. Spolno zreli postaju u dobi od četiri godine, a očekivan životni vijek im je više od 20 godina. Skotna ženka sredozemne medvjedice za koćenje i podizanje mladunca traži nepristupačnu špilju s ulazom ispod morske razine, iako povijesni opisi govore, da su sve do 18. stoljeća u tu svrhu koristile i otvorene plaže.

...Dalje / Vidi arhiv




Mjesec 4

Voće na glavnoj tržnici La Boqueria u Barceloni

Voće je zbirna imenica koja podrazumijeva plodove ili sjemenke najčešće višegodišnjih stabala i grmova koji se uglavnom mogu jesti prijesni.

Razlika između voća i povrća nije oštra. U pravilu, voće potječe od višegodišnjih a povrće od jednogodišnjih biljki a sadržaj šećera je kod voća uglavnom veći. Botanički gledano, voće nastaje od oplođenog cvijeta, dok povrće nastaje od drugih dijelova biljke. Paprike, rajčica, tikvice, bundeve i krastavci su isto plodovi, ali jer nisu slatki a niti kiseli, ne smatra ih se voćem nego povrćem.

Voće su plodovi kultiviranih voćaka ili samoniklih višegodišnjih biljaka namijenjenih ljudskoj prehrani u svježem ili prerađenom stanju. Uspijeva na svim kontinentima i u svim klimatskim područjima gdje za pojedine vrste postoji odgovarajući sastav tla i klimatski uvjeti. Od svih namirnica biljnog porijekla voće se zbog svoje boje i oblika, mirisa, dobra okusa, biološke i prehrambene vrijednosti, nalazi na jelovnicima od najstarijih vremena do danas, a najviše se cijeni zbog svog kemijskog sastava.

...Dalje / Vidi arhiv




Mjesec 5

Struktura

Vitamin C ili askorbinska kiselina je vitamin topljiv u vodi, a prisutan je u svježem voću i povrću. On je jedan od najispitanijih i najviše opisanih vitamina i prvi sintetski dobiveni vitamin. Sudjeluje kao reducens u brojnim biološkim procesima. Važan je za sintezu kolagana i karnitina te za metabolizam masnih kiselina. Najjači je antioksidans među vitaminima topljivim u vodi. Inače je vitamin C poznat po skorbutu, bolesti koja nastaje, zbog njegovog nedostatka.

Najbogatiji izvor vitamina c su raznoliko voće i povrće. To su prije svega agrumi (naranče, mandarine, limun), šipak, višnja, crni ribiz, lisnato povrće, kupus, krumpir, paprika i dr. U mlijeku i životinjskim tkivima se nalazi malo vitamina C. Preporučene dnevne količine (RDA) za odraslu zdravu osobu iznosi 75-90 mg dok se u terapiji koriste i znatno veće doze.

...Dalje / Vidi arhiv




Mjesec 6

Ljudski plod u 9. tjednu trudnoće.

Prenatalni razvoj čovjeka je razvoj čovjeka od začeća do rođenja. Tijekom 9 mjeseci (ako se ne dogodi privremeni porod) od stanice jedva vidljive mikroskopom postepeno se događa razvoj sve do novorođenčeta težine oko 3 kg i dužine oko 50 cm. Sve do modernog doba, ljudski razvoj u prvih 9 mjeseci bio je nepoznanica. Tek napretkom znanosti i tehnologije došlo se do saznanja o razvoju, izgledu i ponašanju ljudskih bića u prvim mjesecima života.

Do začeća dolazi spajanjem spermija i jajne stanice. Nastaje oplođeno jajašce koje ima 46 kromosoma, 23 od oca i 23 od majke. Ta stanica sadrži složen genetski nacrt svake pojedinosti poput spola, visine, boje kože itd. Na DNK zapisane su sve potrebne genetske informacije. Njih ima jako puno, toliko koliko bi stalo u pet setova Enciklopedije Britannice. Jako mnogo podataka zapisano je u jako minijaturnom obliku. Kada bi se na jedno mjesto skupili svi genetski podaci s DNA 5 milijardi ljudi na Zemlji, oni bili veličine dvije tablete.

...Dalje / Vidi arhiv




Mjesec 7

Izmjena plinova se odvija na nivoau alveola i plućnih kapilara

Fiziologija disanja čovjeka je područje medicinske fiziologije koja proučava procese disanja neposredno povezane s potrošnjom kisika i oslobađanjem ugljičnog dioksida, koji imaju za cilj stvaranje i osobađanje energije potrebne u čovekovom životnim procesima. Svi poznati živi organizmi vrše razmjenu plinova s njihovimm okolišom. Ova razmjena je poznata kao disanje. Za održavanje života, kisik mora biti inhaliran u pluća, zatim procesom difuzije preko alveolo-kapilarne membrane, hemoglobin i plazme krvi prenjet do tkiva i potom prenet u stanice tkiva u kojima se obavlja aerobni metabolizam.

Disanje se može opisati kao spontani, ritmički mehanički proces. Kontrakcijom i relaksacijom mišića tijekom disanja nastaje kretanja plinova iz vanjske sredine u pluća i obratno, čime tijelo dobija jedan plinoviti medij za razmjenu plinova. Vanjsko disanje se odvija u alveolama pluća. Zrak, koji sadrži kisik, iz vanjske sredine mehaničkim procesom disanja ulazi u alveole pluća. Iz udahnutog zrak u alveolama, kisik difuzijom prelazi u krvotok. U isto vrijeme, ugljični dioksid difuzijom iz venske krvi prelazi u alveole odakle sa izdahnutim zrakom napušta pluća.

...Dalje / Vidi arhiv




Mjesec 8

Portal:Biologija/Članak/08, 2010.




Mjesec 9

Portal:Biologija/Članak/09, 2010.




Mjesec 10

Portal:Biologija/Članak/10, 2010.




Mjesec 11

Portal:Biologija/Članak/11, 2010.




Mjesec 12

Portal:Biologija/Članak/12, 2010.