Drvene igračke Hrvatskog zagorja: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m infokutija
m lektura
Redak 15: Redak 15:
Za njih je karakteristično da ih izrađuju ručno muškarci, a većinom ih oslikavaju žene. Nikada ne mogu biti dvije u potpunosti identične jer je svaka ručni rad<ref>[http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=5234 UMIJEĆE IZRADE DRVENIH TRADICIJSKIH DJEČJIH IGRAČAKA S PODRUČJA HRVATSKOG ZAGORJA] na stranicama Ministarstva kulture Republike Hrvatske</ref>.Igračke se izrađuju od drva iz neposredne okolice, [[drvo|drveta]] vrbe, [[javor]]a, [[bukva|bukve]] i [[lipa|lipe]]. Drvo se posiječe, suši, teše, reže i oblikuje pomoću drvenih ili kartonskih šablona. Najčešće boje su [[crvena]], [[plava]], [[bijela]] i [[crna]]. Oslikavaju se [[cvijet|cvjetni]] i [[geometrija|geometrijski]] uzorci. Način izradbe prenosio se u određenim obiteljima iz generacije u generaciju i zadržao do danas.
Za njih je karakteristično da ih izrađuju ručno muškarci, a većinom ih oslikavaju žene. Nikada ne mogu biti dvije u potpunosti identične jer je svaka ručni rad<ref>[http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=5234 UMIJEĆE IZRADE DRVENIH TRADICIJSKIH DJEČJIH IGRAČAKA S PODRUČJA HRVATSKOG ZAGORJA] na stranicama Ministarstva kulture Republike Hrvatske</ref>.Igračke se izrađuju od drva iz neposredne okolice, [[drvo|drveta]] vrbe, [[javor]]a, [[bukva|bukve]] i [[lipa|lipe]]. Drvo se posiječe, suši, teše, reže i oblikuje pomoću drvenih ili kartonskih šablona. Najčešće boje su [[crvena]], [[plava]], [[bijela]] i [[crna]]. Oslikavaju se [[cvijet|cvjetni]] i [[geometrija|geometrijski]] uzorci. Način izradbe prenosio se u određenim obiteljima iz generacije u generaciju i zadržao do danas.


Igračke se prodaju na sajmovima, crkvenim svečanostima, na tržnicama, a najviše u svetištu u Mariji Bistrici. Čuvaju se i u [[muzej]]ima. Nalaze se na Listi zaštićenih dobara nematerijalne baštine u Registru kulturnih dobara Republike i od 2009. godine na popisu nematerijalnih dobara upisanih na [[UNESCO]] Reprezentativni [[popis nematerijalne svjetske baštine u Europi]] <ref>http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=5220</ref><ref>[http://www.unesco.org/culture/ich/index.php?lg=en&pg=00011&RL=00233 Opis nematerijalne svjetske baštine na službenim stranicama UNESCO-a] {{en icon}}</ref>. Centar za tradicijske vrijednosti i obrte u [[Kumrovec|Kumrovcu]] skrbi o ovim tradicijskim igračkama.
Igračke se prodaju na sajmovima, crkvenim svečanostima, na tržnicama, a najviše u svetištu u Mariji Bistrici. Čuvaju se i u [[muzej]]ima. Nalaze se na Listi zaštićenih dobara nematerijalne baštine u Registru kulturnih dobara Republike i od 2009. godine na popisu nematerijalnih dobara upisanih na [[UNESCO]] Reprezentativni [[popis nematerijalne svjetske baštine u Europi]] <ref>http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=5220</ref><ref>[http://www.unesco.org/culture/ich/index.php?lg=en&pg=00011&RL=00233 Opis nematerijalne svjetske baštine na službenim stranicama UNESCO-a] {{eng oznaka}}</ref>. Centar za tradicijske vrijednosti i obrte u [[Kumrovec|Kumrovcu]] skrbi o ovim tradicijskim igračkama.


==Poveznice==
==Poveznice==

Inačica od 25. ožujka 2013. u 01:37

Tradicionalna proizvodnja drvenih dječjih igračaka u Zagorju
UNESCO – Nematerijalna svjetska baština
Tradicionalna proizvodnja drvenih dječjih igračaka u Zagorju
Hrvatska
Regija: Europa i Sjeverna Amerika
Godina upisa: 2009.
Ugroženost: -
Poveznica: UNESCO:00233

Drvene igračke Hrvatskog zagorja su tradicijski hrvatski proizvod nastao u 19. stoljeću u Zagorju.

Izrada je počela u 19. stoljeću i zadržala se do današnjih dana u selima općina Marija Bistrica i Gornje Stubice. Središta izrade su mjesta Bistrički Laz, Stubički Laz, Gornja Stubica, Marija Bistrica, Tugonica i Turnišće [1]. Postoji oko 50 modela igračaka poput svirala, klepetaljki (ptica s kotačićima koja se gura na štapu), tamburice, drvene životinje, najčešće konjići, zviždaljke, modeli automobila, kamiona, vlakova, aviona, dječji namještaj za lutke itd.

Za njih je karakteristično da ih izrađuju ručno muškarci, a većinom ih oslikavaju žene. Nikada ne mogu biti dvije u potpunosti identične jer je svaka ručni rad[2].Igračke se izrađuju od drva iz neposredne okolice, drveta vrbe, javora, bukve i lipe. Drvo se posiječe, suši, teše, reže i oblikuje pomoću drvenih ili kartonskih šablona. Najčešće boje su crvena, plava, bijela i crna. Oslikavaju se cvjetni i geometrijski uzorci. Način izradbe prenosio se u određenim obiteljima iz generacije u generaciju i zadržao do danas.

Igračke se prodaju na sajmovima, crkvenim svečanostima, na tržnicama, a najviše u svetištu u Mariji Bistrici. Čuvaju se i u muzejima. Nalaze se na Listi zaštićenih dobara nematerijalne baštine u Registru kulturnih dobara Republike i od 2009. godine na popisu nematerijalnih dobara upisanih na UNESCO Reprezentativni popis nematerijalne svjetske baštine u Europi [3][4]. Centar za tradicijske vrijednosti i obrte u Kumrovcu skrbi o ovim tradicijskim igračkama.

Poveznice

Izvori

  1. ↑ Jutarnji list Zagreb, 14. veljače 2009.
  2. ↑ UMIJEĆE IZRADE DRVENIH TRADICIJSKIH DJEČJIH IGRAČAKA S PODRUČJA HRVATSKOG ZAGORJA na stranicama Ministarstva kulture Republike Hrvatske
  3. ↑ http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=5220
  4. ↑ Opis nematerijalne svjetske baštine na službenim stranicama UNESCO-a (engl.)

Vanjske poveznice

v • u
Svjetska baština u Hrvatskoj
Kulturna baština (8)
Biskupska zgrada Eufrazijeve bazilike, Poreč (1997.) • Dubrovnik (1979.) • Katedrala sv. Jakova u Šibeniku (2000.) • Mletačke utvrde od 15. do 17. stoljeća: Stato da Terra i zapadni Stato da Mar1) (2017.) • Split s Dioklecijanovom palačom (1979.) • Starogradsko polje na Hvaru (2008.) • Stećci, srednjovjekovni nadgrobni spomenici2) (2016.) • Trogir (1997.)
Hrvatska zastava
Prirodna baština (2)
Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe3) (2017.) • Plitvička jezera (1979.)
Nematerijalna
svjetska baština (22)
Bećarac, pjevanje i sviranje iz istočne Hrvatske (2011.) • Festa svetog Vlaha, zaštitnika Dubrovnika (2009.) • Hrvatsko čipkarstvo (2009.) • Hvarska procesija Za križen (2009.) • Istarsko dvoglasno pjevanje i sviranje na istarskoj ljestvici (2009.) • Klapsko pjevanje iz Dalmacije (2012.) • Mediteranska prehrana4) (2013.) • Međimurska popevka (2018.) • Nijemo kolo (2011.) • Ojkanje (2010.) • Pljočkanje5) (2022.) • Proizvodnja drvenih dječjih igračaka Hrvatskog zagorja (2009.) • Proljetni ophod kraljica (ljelja) u Gorjanima (2009.) • Sinjska alka (2010.) • Sokolarstvo6) (2021.) • Suhozid7) (2018.) • Tradicija pravljenja licitara (2010.) • Tradicija uzgoja lipicanaca8) (2022.) • Tripundanske svečanosti i kolo sv. Tripuna – tradicije bokeljskih Hrvata u Hrvatskoj (2022.) • Zvončari Kastavštine (2009.) • Transhumanca (2023.) 6)
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Drvene_igračke_Hrvatskog_zagorja&oldid=4009996"