Prijeđi na sadržaj

Hrvatska kulturna baština

Izvor: Wikipedija
Narodni lik na etiketi Matavuljeva likera.

Hrvatska kulturna baština skup je svih običaja, tradicija i dobara u hrvatskoj povijesti.

Nematerijalna baština

[uredi | uredi kôd]

Iako po veličini teritorija jedna od manjih zemalja u svijetu, Hrvatska bogata je raznolikom kulturnom baštinom. Uz brojne materijalne ostatke koji svjedoče o kontinuiranoj prisutnosti čovjeka na ovim prostorima, očuvan je i veliki dio nematerijalne baštine, posebne po tome što je veoma slojevita. Hrvatska je zemlja živih ostataka pradavnih običaja i vjerovanja, te njihovih transformiranih i ponovno oživljenih oblika. Razni običaji i znanja predstavljaju se na brojnim manifestacijama u zemlji i svijetu, a sve se više i implementiraju u suvremeni život.

U prošlosti ovim su prostorom prošli mnogi narodi i ostavili svoj trag vidljiv i danas u nekim segmentima kulture. Tu se isprepliću brojni utjecaji od vremena raznih prethistorijskih kultura do raznih naroda poput Ilira, Grka, Rimljana, te vladavina Austro-Ugarske i dugotrajnog (uglavnom osvajačkog) prisustva Otomanskog carstva. Najveći trag ostavili su Hrvati tijekom seobe Slavena, koji stižu na ove prostore, prema materijalnim dokazima, u 7. stoljeću. Ovi brojni utjecaji ne samo da su se ispreplitali nego su na ovom prostoru stvorili osebujnu cjelinu, koju je lokalna zajednica formirala na jedinstven i neponovljiv način. Tek su neki od mnogobrojnih živućih primjeraka nematerijalne kulturne baštine u Hrvatskoj ovdje navedeni, a zajedno sa svim ostalim oblicima tvore neprocjenjivu mrežu iznimne vrijednosti i jedinstvenosti u svijetu.

Popis nematerijalne hrvatske kulturne baštine

[uredi | uredi kôd]

Usmena predaja, izričaji i jezik

[uredi | uredi kôd]

Govor

[uredi | uredi kôd]


Glazba

[uredi | uredi kôd]

Plesovi

[uredi | uredi kôd]

Plesovi:[2]

Pjesme

[uredi | uredi kôd]
Klapsko pjevanje

Pjesme:[2]

Tradicijska glazbala

[uredi | uredi kôd]

Glazbala:[2]

Ophodi

[uredi | uredi kôd]

Svatovski običaji

[uredi | uredi kôd]
  • Bednjanska svadba na bednjanskom govoru

Manifestacije

[uredi | uredi kôd]
"Picokijada – Legenda o picokima"

Rukotvorstvo, odijevanje, hrana

[uredi | uredi kôd]
Svitak (svitek) s otoka Krka

Pripremanje tradicijskih jela

[uredi | uredi kôd]
Sinjska alka

Liturgijski i pučki običaji

[uredi | uredi kôd]

Obrti i umijeća

[uredi | uredi kôd]
Licitarska srca
Batana

Povezani članci

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212&kdId=392486670
  2. a b c HKD Vrila
  3. Boris Hrvatić - Harmonika Triestina
  4. Registar Kulturnih Dobara. registar.kulturnadobra.hr. Pristupljeno 13. veljače 2023.
  5. HRT Magazin: Dalmatinski veštit upisan u Registar kulturnih dobara RH. Objavljeno i pristupljeno 24. siječnja 2023.
  6. Samoborski "koruzni kruh" dobio status nematerijalnog kulturnog dobra. HRT Magazin. 14. listopada 2023. Pristupljeno 15. listopada 2023.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
 
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Ministarstva kulture Republike Hrvatske (https://min-kulture.gov.hr/). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Dopusnica za korištenje materijala s ove stranice arhivirana je u VRTS-u pod brojem 2021043010005276.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.