Hrvatska kulturna baština
Hrvatska kulturna baština skup je svih običaja, tradicija i dobara u hrvatskoj povijesti.
Iako po veličini teritorija jedna od manjih zemalja u svijetu, Hrvatska bogata je raznolikom kulturnom baštinom. Uz brojne materijalne ostatke koji svjedoče o kontinuiranoj prisutnosti čovjeka na ovim prostorima, očuvan je i veliki dio nematerijalne baštine, posebne po tome što je veoma slojevita. Hrvatska je zemlja živih ostataka pradavnih običaja i vjerovanja, te njihovih transformiranih i ponovno oživljenih oblika. Razni običaji i znanja predstavljaju se na brojnim manifestacijama u zemlji i svijetu, a sve se više i implementiraju u suvremeni život.
U prošlosti ovim su prostorom prošli mnogi narodi i ostavili svoj trag vidljiv i danas u nekim segmentima kulture. Tu se isprepliću brojni utjecaji od vremena raznih prethistorijskih kultura do raznih naroda poput Ilira, Grka, Rimljana, te vladavina Austro-Ugarske i dugotrajnog (uglavnom osvajačkog) prisustva Otomanskog carstva. Najveći trag ostavili su Hrvati tijekom seobe Slavena, koji stižu na ove prostore, prema materijalnim dokazima, u 7. stoljeću. Ovi brojni utjecaji ne samo da su se ispreplitali nego su na ovom prostoru stvorili osebujnu cjelinu, koju je lokalna zajednica formirala na jedinstven i neponovljiv način. Tek su neki od mnogobrojnih živućih primjeraka nematerijalne kulturne baštine u Hrvatskoj ovdje navedeni, a zajedno sa svim ostalim oblicima tvore neprocjenjivu mrežu iznimne vrijednosti i jedinstvenosti u svijetu.
- Govor otoka Suska
- Žminjski govor
- Bednjanski govor
- Istro-rumunjski govori
- govor posavskoga sela Siče
- govor Huma na Sutli
- govor i toponimija sela Vidonje
- kajkavski donjosutlanski (ikavski) dijalekt
Plesovi:[2]
Pjesme:[2]
- Istarsko dvoglasno pjevanje i sviranje po istarskoj ljestvici
- Bećarac
- Brojkavica, brojalica
- Klapsko pjevanje
- Putnička pjesma
Glazbala:[2]
- dvojnice
- tambura
- tambura samica
- gajde, mih
- lirica, lijerica
- fićoške
- drombulje
- diplice, diple
- svirale
- gusle
- harmonika triestina[3]
- ljelje
- betlemaši
- u Cvitnicu Jelo (Bošnjaci)
- Jela (Račinovci)
- kiti bunar (Babina Greda)
- Adam i Eva (Županja)
- jahači
- Bednjanska svadba na bednjanskom govoru
- Proizvodnja drvenih dječjih igračaka Hrvatskog zagorja
- Hrvatsko čipkarstvo na Pagu, Hvaru, Lepoglavi i općine Sveta Marija[4]
- tkanje na stanu
- pravila održavanja i odijevanja tradicijske narodne nošnje
- zlatovez i svilovez
- splet i rasplet
- valjanje vune
- tradicijske frizure i oglavlja
- umijeće izrade i kultura odijevanja dalmatinskog veštita[5]
- Brački vitalac
- Lički sir škripavac
- Sinjski arambaši
- Slavonski kulen/kulin
- Soparnik
- Zagorski domaći štrukli
- Samoborski koruzni kruh[6]
- Sinjska alka
- Moreška
- igra loptom u Trilju
- Picigin
- Festa sv. Vlaha
- Zvončari Kastavštine
- ljelje u Gorjanima
- Procesija križa na Hvaru (Za Križen)
- građevinske vještine (izrada krova, nabijanje zemljanog poda, izrada zida od naboja, pletenje ograde od šiblja, mazanje pletera)
- lončarstvo
- medičarstvo i licitarstvo
- ugljenjarenje
- bunarenje
- tradicijske tehnike ukrašavanja uskrsnih jaja
- licitarska srca
- šaranje tikvica
- šibenska kapa
- šibensko puce
- umijeće izgradnje rovinjske batane
- Kulturna baština
- Nematerijalna svjetska baština
- Autohtonost
- Izvorno hrvatsko
- Nematerijalna kulturna baština
- Hrvatska kulturna baština u Bosni i Hercegovini
- Hrvatska pisana kultura
- ↑ https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212&kdId=392486670
- ↑ a b c HKD Vrila
- ↑ Boris Hrvatić - Harmonika Triestina
- ↑ Registar Kulturnih Dobara. registar.kulturnadobra.hr. Pristupljeno 13. veljače 2023.
- ↑ HRT Magazin: Dalmatinski veštit upisan u Registar kulturnih dobara RH. Objavljeno i pristupljeno 24. siječnja 2023.
- ↑ Samoborski "koruzni kruh" dobio status nematerijalnog kulturnog dobra. HRT Magazin. 14. listopada 2023. Pristupljeno 15. listopada 2023.
- Kulturna i prirordna baština na području Republike Hrvatske Arhivirana inačica izvorne stranice od 19. travnja 2012. (Wayback Machine)
- Portal Hrvatska kulturna baština - digitalna zbirke i građa hrvatske kulturne baštine
- Mačevni plesovi Arhivirana inačica izvorne stranice od 14. listopada 2013. (Wayback Machine)
- Web Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske
Dopusnica za korištenje materijala s ove stranice arhivirana je u VRTS-u pod brojem 2021043010005276.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.