1. siječnja

1. siječnja (1.1.) 1. je dan godine po gregorijanskom kalendaru.

Do kraja godine ima još 364 dana (365 u prijestupnoj godini).

Događaji

• 45. pr. Kr. - stupio na snagu Julijanski kalendar.
• 404. - posljednja gladijatorska borba u gradu Rimu.
• 1527. - na Cetinskom Saboru hrvatsko plemstvo izabralo je austrijskog nadvojvodu Ferdinanda Habsburškog za hrvatskog kralja.
• 1900. - Kruna je postala jedinstvena (i jedina) valuta u Austro-ugarskoj monarhiji.
• 1901. - Područja Zapadna Australija, Južna Australija, Queensland, Victoria, Tasmanija i Novi Južni Wales formirala su Saveznu Državu Australiju.
• 1910. - Na mjestu švicarskog saveznog predsjednika Robert Comtesse zamijenio je Adolfa Denchera. Comtesse je poslije 1904. po drugi put izabran za predsjednika Švicarske.
• 1912. - Počela se primjenjivati Jezična naredba austrijskog ministra Bienertha od 26. travnja 1909. kojom je hrvatski jezik uveden u potpunosti kao službeni jezik u Dalmaciji.
• 1912. - U Švicarskoj je na snagu je stupio civilni zakonik.
• 1912. - U Velikoj Britaniji je podržavljena cjelokupna telefonija.
• 1914. - Na Floridi je uspostavljen prvi linijski let na svijetu između St. Petersburga (SAD) i Tampe.
• 1919. - Ciliciju zauzeli Francuzi.
• 1948. - Italija dobila ustav.
• 1956. - Sudan se osamostalio.
• 1990. - Denominirana je jugoslavenska valuta - dinar tako da je 10.000 dinara postalo 1 novi dinar, a građani su prvi puta nakon drugog svjetskog rata mogli slobodno kupovati stranu valutu u bankama.
• 1995. - Švedska je postala službenom članicom Europske unije.
• 1998. - Uveden porez na dodanu vrijednost kao suvremeni oblik oporezivanja potrošnje u Hrvatskoj. "Ocem" PDV-a se smatra Borislav Škegro, tadašnji ministar financija.
• 2002. - Uvođenje nove valute eura u papirnatim novčanicama i kovanicama u državama Finskoj, Irskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj, Belgiji, Luksemburgu, Francuskoj, Monaku, Austriji, Portugalu, Španjolskoj, Italiji, San Marinu, Vatikanu i Grčkoj.
• 2007. - Bugarska i Rumunjska postale su punopravne čanice Europske unije, te su istupile iz CEFTA-e.
• 2007. - Bugarski, rumunjski i Irski jezik postali su službeni jezici Europske unije.
• 2007. - Euro postaje službena valuta u Sloveniji zamjenjujući dotadašnji tolar, iako će se sa njime moći plaćati još naredna dva tjedna nakon čega će prestati vrijedjeti.
• 2007. - Njemačka je od Finske preuzela predsjedanje Europskom unijom.
• 2008. - Cipar i Malta su uvele euro kao službenu valutu.
• 2008. - Slovenija je kao prva nova članica počela predsjedati Europskom unijom.
• 2008. - Započela primjena pravnog režima Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa Republike Hrvatske i na države članice Europske unije.
• 2008. - Ukinuto obvezno služenje vojnog roka u Oružanim snagama Republike Hrvatske.
• 2008. - Hrvatska započela dvogodišnji mandat kao nestalna članica Vijeća sigurnosti UN-a.
• 2009. - Austrija je od Hrvatske preuzela predsjedanje Vijećem sigurnosti UN-a.
• 2009. - U Slovačkoj je uz Slovačku krunu i Euro postao službena valuta na rok od dva tjedna, kada će Euro postati jedina valuta u toj državi dok će Slovačka kruna otići u povijest.
• 2009. - U Norveškoj je na snagu stupio zakon koji homoseksualnim osobama dopušta sklapanje braka (civilno i u određenim vjerskim zajednicama kao što su određene protestantske crkvene zajednice), te posvajanje djece, dok je homoseksualnim ženama još i dopušten odlazak na umjetnu oplodnju kako bi se djeca koja su rođena u braku dviju homoseksualnih žena, a koja su nastala kao rezultat umjetne oplodnje bila priznata kao njihova vlastita djeca. Ovim je činom Norveška postala 4. država na svijetu u kojoj se mogu sklapati istospolni brakovi koji imaju jednaka prava kao i heteroseksualni brakovi (osim činjenice da se heteroseksualni brakovi mogu sklapati u svim vrstama vjerskih zajednica, dok je to u ovom slučaju svedeno samo na određeni dio protestantskih vjerskih zajednica).
• 2010. - Španjolska je od Švedske preuzela šestomjesečno predsjedanje Europskom Unijom.

Rođenja 1. siječnja 1431. - Aleksandar VI., papa († 1503.) 1449. - Lorenzo de' Medici, talijanski političar i vladar Firence 1502. - Grgur XIII. 1618. - Bartolomé Esteban Murillo, španjolski slikar († 1682.) 1711. - Franjo Trenk, austrijski pukovnik († 1749.) 1823. - Sándor Petőfi, mađarski pjesnik i revolucionar 1833. - Franziska Lechner, njemačka redovnica († 1894.) 1857. - Oton Kučera, hrvatski popularizator tehnike i prirodoslovlja (+ 1931.) 1863. - Pierre de Coubertin, "otac" modernih olimpijskih igara († 1937.) 1870. - Ernst Barlach, njemački kipar 1879. - Edward Morgan Forster, engleski književnik († 1970.) 1888. - John Garand, kanadsko-američki inženjer i dizajner, tvorac puške M1 Garand 1894. - Satyendra Nath Bose, indijski fizičar i matematičar 1895. - J. Edgar Hoover, prvi direktor FBI-a 1907. - Leonid Iljič Brežnjev, ruski političar († 1982.) 1919. - Jerome David Salinger, američki književnik 1920. - Osvaldo Cavandoli, talijanski crtač animiranih filmova († 2007.) 1921. - Rocky Graziano, američki boksač 1926. - Claudio Villa, talijanski pjevač 1928. - Frank Pourcel, francuski glazbenik 1932. - Ivan Lacković Croata, hrvatski likovni umjetnik (+ 2004.) 1938. - Ante Dabro, australski kipar/slikar hrvatskog porijekla 1940. - Spencer Johnson, američki ljekar i pisac 1942. - Andrija Nikić, hrvatski književnik 1943. - Vladimir Šeks, hrvatski političar 1943. - Inge Appelt, hrvatska glumica 1944. - Đuro Brodarac, hrvatski general i političar († 2011.) 1944. - Omar al-Bašir, sudanski političar 1946. - Roberto Rivelino, brazilski nogometaš i trener 1948. - Ivan Devčić, hrvatski nadbiskup 1949. - Šimun Šito Ćorić, hrvatski pjesnik, esejist, dramski pisac, antologičar 1949. - Pablo Escobar, kolumbijski političar i narkodiler 1959. - Mladen Bodalec, hrvatski glazbenik 1963. - Dražen Ladić, hrvatski nogometni vratar 1968. - Davor Šuker, hrvatski nogometaš 1971. - Marinko Prga, hrvatski glumac 1976. - Mile Smodlaka, hrvatski vaterpolist 1979. - Anthony Šerić, hrvatski nogometaš 1981. - Mladen Petrić, hrvatski nogometaš

Smrti 1. siječnja 1515. - Luj XII, francuski kralj 1748. - Johann Bernoulli, švicarski matematičar 1782. - Johann Christian Bach, njemački skladatelj 1894. - Heinrich Rudolf Hertz, njemački fizičar, otkrivač fotoelektričnog efekta (* 1857.) 1922. - Števan Kühar, slovenski (prekomurski) pisac i političar (* 1887.) 1934. - Blagoje Bersa, hrvatski skladatelj i glazbeni pedagog (* 1873.) 1940. - Ferdo Šišić, hrvatski povjesničar (* 1869.) 1963. - Ivan Zemljak, hrvatski arhitekt (* 1893.) 1972. - Maurice Chevalier, francuski glumac i pjevač 1981. - Oumarou Ganda, nigerski glumac (* 1935.) 1982. - Frano Kršinić, hrvatski kipar (* 1897.) 2012. - Kiro Gligorov, prvi Predsjednik Makedonije nezavisne Makedonije 2013. - Patti Page, američka pop-pjevačica i glumica (* 1927.) 2014. - Milan Horvat, hrvatski dirigent i glazbeni pedagog (* 1919.)

Blagdani i spomendani

• Nova godina
• Svjetski dan mira
• Svjetski dan molitve za mir
• Marija Bogorodica

Imendani

• Marija