Papar (biljna vrsta): razlika između inačica
U hrvatskom jeziku ne postoji riječ platež pa nema ni riječi platežno, ali se kaže plaćanje i plaćati pa otuda i plaćevno sredstvo ili sredstvo plaćanja |
m Zamijenio sam riječ koristili rječju primjenjivali jer prema jezičnom savjetniku ( http://savjetnik.ihjj.hr/savjet.php?id=79 ) možemo se koristiti nečim ali ne i koristiti nešto |
||
| Redak 20: | Redak 20: | ||
Može dostići visinu do 15 metara. Oko sedme godine rađa punim rodom. Grozdovi papra su vrlo sitni, s plodovima promjera oko 5 mm, a rastu poput [[ribiz]]a u plodištu dugom do 14 cm. Bobice mogu biti crvene, žute ili zelene boje, što ovisi o stupnju zrelosti. One uz [[škrob]], [[smola|smolu]] i ulje sadrže i piperinsku kiselinu, koja papru daje karakterističan okus. Miris papra potječe od pelandrena, kariopilena i seskviterpena u eteričnom ulju. |
Može dostići visinu do 15 metara. Oko sedme godine rađa punim rodom. Grozdovi papra su vrlo sitni, s plodovima promjera oko 5 mm, a rastu poput [[ribiz]]a u plodištu dugom do 14 cm. Bobice mogu biti crvene, žute ili zelene boje, što ovisi o stupnju zrelosti. One uz [[škrob]], [[smola|smolu]] i ulje sadrže i piperinsku kiselinu, koja papru daje karakterističan okus. Miris papra potječe od pelandrena, kariopilena i seskviterpena u eteričnom ulju. |
||
Bobice papra (čitave ili mljevene) služe kao začin za pripravljanje mnogih vrsta jela. Poznavali su ga još i stari [[Grci]], koji su ga, uz dodatak hrani, |
Bobice papra (čitave ili mljevene) služe kao začin za pripravljanje mnogih vrsta jela. Poznavali su ga još i stari [[Grci]], koji su ga, uz dodatak hrani, primjenjivali i kao lijek. [[Rimljani]] su ga stavljali gotovo u svako jelo, pa i u [[mlijeko]], [[med]] i kolače. Jedno vrijeme papar je služio i kao plaćevno sredstvo. Tako je, naprimjer, [[Alarih I.]], [[Zapadni Goti|vizigotski]] kralj, [[410.]] godine tražio od građana Rima tonu i pol papra kako bi poštedio grad. U [[srednji vijek|srednjem vijeku]] je, uz [[sol]] i ocat, bio najrašireniji dodatak hrani, uprkos njegovoj visokoj cijeni koja je dosezala i trotjednu poljoprivrednu nadnicu za pola kilograma papra. Danas je postao dostupan i niske cijene, a uzgaja se po tropskim krajevima, ponajprije u Brazilu i Indoneziji. |
||
{{Sporedni šumski proizvodi}} |
{{Sporedni šumski proizvodi}} |
||
Inačica od 17. lipnja 2014. u 17:40
Ovo je glavno značenje pojma Papar (biljna vrsta). Za jezik pogledajte Papar (jezik).| Papar | |
|---|---|
 Papar s nezrelim plodom | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Magnoliophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Piperales |
| Porodica: | Piperaceae |
| Rod: | Piper |
| Vrsta: | P. nigrum |
| Dvojno ime | |
| Piper nigrum Carolus Linnaeus | |
| Baze podataka | |
Papar (lat. Piper nigrum) (regionalno biber) je višegodišnja drvenasta zimzelena biljka penjačica iz razreda Magnoliopsida, porodice Piperaceae.
Može dostići visinu do 15 metara. Oko sedme godine rađa punim rodom. Grozdovi papra su vrlo sitni, s plodovima promjera oko 5 mm, a rastu poput ribiza u plodištu dugom do 14 cm. Bobice mogu biti crvene, žute ili zelene boje, što ovisi o stupnju zrelosti. One uz škrob, smolu i ulje sadrže i piperinsku kiselinu, koja papru daje karakterističan okus. Miris papra potječe od pelandrena, kariopilena i seskviterpena u eteričnom ulju.
Bobice papra (čitave ili mljevene) služe kao začin za pripravljanje mnogih vrsta jela. Poznavali su ga još i stari Grci, koji su ga, uz dodatak hrani, primjenjivali i kao lijek. Rimljani su ga stavljali gotovo u svako jelo, pa i u mlijeko, med i kolače. Jedno vrijeme papar je služio i kao plaćevno sredstvo. Tako je, naprimjer, Alarih I., vizigotski kralj, 410. godine tražio od građana Rima tonu i pol papra kako bi poštedio grad. U srednjem vijeku je, uz sol i ocat, bio najrašireniji dodatak hrani, uprkos njegovoj visokoj cijeni koja je dosezala i trotjednu poljoprivrednu nadnicu za pola kilograma papra. Danas je postao dostupan i niske cijene, a uzgaja se po tropskim krajevima, ponajprije u Brazilu i Indoneziji.
| |||||||||||||||||||||||||||||
Predložak:Link FA Predložak:Link FA Predložak:Link FA Predložak:Link FA