Papar (biljna vrsta): razlika između inačica
m Zeljko je premjestio stranicu Biber na Papar (biljna vrsta) preko preusmjeravanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 15: | Redak 15: | ||
| dvoimeno_autorstvo = <small>[[Carolus Linnaeus|L.]]</small> |
| dvoimeno_autorstvo = <small>[[Carolus Linnaeus|L.]]</small> |
||
}} |
}} |
||
'''Papar''' ([[latinski jezik|lat.]] ''Piper nigrum'') (regionalno '''biber''') je višegodišnja drvenasta zimzelena biljka penjačica iz [[razred (taksonomija)|razred]]a ''Magnoliopsida'', porodice ''Piperaceae''. |
'''Papar''' (crni papar, [[latinski jezik|lat.]] ''Piper nigrum'') (regionalno '''biber''') je višegodišnja drvenasta zimzelena biljka penjačica iz [[razred (taksonomija)|razred]]a ''Magnoliopsida'', porodice [[Paparovke|paparovki]] ''[[Piperaceae]]''. Domovina crnog papra je indijska država Kerala, gdje raste divlje u planinama na [[Zapadni Gati|Zapadnim Gatima]].<ref>[http://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:682369-1 Plants of the World online]</ref> |
||
Može dostići visinu do 15 metara. Oko sedme godine rađa punim rodom. Grozdovi papra su vrlo sitni, s plodovima promjera oko 5 mm, a rastu poput [[ribiz]]a u plodištu dugom do 14 cm. Bobice mogu biti crvene, žute ili zelene boje, što ovisi o stupnju zrelosti. One uz [[škrob]], [[smola|smolu]] i ulje sadrže i [[piperinska kiselina|piperinsku kiselinu]], koja papru daje karakterističan okus. Miris papra potječe od pelandrena, kariopilena i seskviterpena u eteričnom ulju. |
Može dostići visinu do 15 metara. Oko sedme godine rađa punim rodom. Grozdovi papra su vrlo sitni, s plodovima promjera oko 5 mm, a rastu poput [[ribiz]]a u plodištu dugom do 14 cm. Bobice mogu biti crvene, žute ili zelene boje, što ovisi o stupnju zrelosti. One uz [[škrob]], [[smola|smolu]] i ulje sadrže i [[piperinska kiselina|piperinsku kiselinu]], koja papru daje karakterističan okus. Miris papra potječe od pelandrena, kariopilena i seskviterpena u eteričnom ulju. |
||
Bobice papra (čitave ili mljevene) služe kao začin za pripravljanje mnogih vrsta jela. Poznavali su ga još i stari [[Grci]], koji su ga, uz dodatak hrani, primjenjivali i kao lijek. [[Rimljani]] su ga stavljali gotovo u svako jelo, pa i u [[mlijeko]], [[med]] i kolače. Jedno vrijeme papar je služio i kao plaćevno sredstvo. Tako je, naprimjer, [[Alarik I.]], [[Zapadni Goti|vizigotski]] kralj, [[410.]] godine tražio od građana Rima tonu i pol papra kako bi poštedio grad. U [[srednji vijek|srednjem vijeku]] je, uz [[sol]] i ocat, bio najrašireniji dodatak hrani, uprkos njegovoj visokoj cijeni koja je dosezala i trotjednu poljoprivrednu nadnicu za pola kilograma papra. Danas je postao dostupan i niske cijene, a uzgaja se po tropskim krajevima, ponajprije u Brazilu i Indoneziji. |
Bobice papra (čitave ili mljevene) služe kao začin za pripravljanje mnogih vrsta jela. Poznavali su ga još i stari [[Grci]], koji su ga, uz dodatak hrani, primjenjivali i kao lijek. [[Rimljani]] su ga stavljali gotovo u svako jelo, pa i u [[mlijeko]], [[med]] i kolače. Jedno vrijeme papar je služio i kao plaćevno sredstvo. Tako je, naprimjer, [[Alarik I.]], [[Zapadni Goti|vizigotski]] kralj, [[410.]] godine tražio od građana Rima tonu i pol papra kako bi poštedio grad. U [[srednji vijek|srednjem vijeku]] je, uz [[sol]] i ocat, bio najrašireniji dodatak hrani, uprkos njegovoj visokoj cijeni koja je dosezala i trotjednu poljoprivrednu nadnicu za pola kilograma papra. Danas je postao dostupan i niske cijene, a uzgaja se po tropskim krajevima, ponajprije u Brazilu i Indoneziji. |
||
{{commonscat|Piper nigrum}} |
|||
{{wikispecies|Piper nigrum}} |
|||
== Izvori == |
|||
{{izvori}} |
|||
{{Sporedni šumski proizvodi}} |
{{Sporedni šumski proizvodi}} |
Inačica od 21. veljače 2018. u 18:17
Papar | |
---|---|
Papar s nezrelim plodom | |
Sistematika | |
Carstvo: | Plantae |
Divizija: | Magnoliophyta |
Razred: | Magnoliopsida |
Red: | Piperales |
Porodica: | Piperaceae |
Rod: | Piper |
Vrsta: | P. nigrum |
Dvojno ime | |
Piper nigrum L. | |
Baze podataka | |
Papar (crni papar, lat. Piper nigrum) (regionalno biber) je višegodišnja drvenasta zimzelena biljka penjačica iz razreda Magnoliopsida, porodice paparovki Piperaceae. Domovina crnog papra je indijska država Kerala, gdje raste divlje u planinama na Zapadnim Gatima.[1]
Može dostići visinu do 15 metara. Oko sedme godine rađa punim rodom. Grozdovi papra su vrlo sitni, s plodovima promjera oko 5 mm, a rastu poput ribiza u plodištu dugom do 14 cm. Bobice mogu biti crvene, žute ili zelene boje, što ovisi o stupnju zrelosti. One uz škrob, smolu i ulje sadrže i piperinsku kiselinu, koja papru daje karakterističan okus. Miris papra potječe od pelandrena, kariopilena i seskviterpena u eteričnom ulju.
Bobice papra (čitave ili mljevene) služe kao začin za pripravljanje mnogih vrsta jela. Poznavali su ga još i stari Grci, koji su ga, uz dodatak hrani, primjenjivali i kao lijek. Rimljani su ga stavljali gotovo u svako jelo, pa i u mlijeko, med i kolače. Jedno vrijeme papar je služio i kao plaćevno sredstvo. Tako je, naprimjer, Alarik I., vizigotski kralj, 410. godine tražio od građana Rima tonu i pol papra kako bi poštedio grad. U srednjem vijeku je, uz sol i ocat, bio najrašireniji dodatak hrani, uprkos njegovoj visokoj cijeni koja je dosezala i trotjednu poljoprivrednu nadnicu za pola kilograma papra. Danas je postao dostupan i niske cijene, a uzgaja se po tropskim krajevima, ponajprije u Brazilu i Indoneziji.
Izvori
|