Prijeđi na sadržaj

Posedarje

Izvor: Wikipedija
Inačica 5167488 od 21. studenoga 2018. u 22:26 koju je unio Zeljko (razgovor | doprinosi) (uklanjanje izmjene 5167153 suradnika IvanZgb (razgovor))

Predložak:Općina Posedarje je općina u Hrvatskoj.

Zemljopis

Posedarje se nalazi oko 25 km sjeveroistočno od Zadra na obali Novigradskog mora. Kroz mjesto prolazi jadranska magistrala na dijelu Zadar - Maslenica, a neposredno iznad njega i autocesta Zagreb - Split.

Općinska naselja

Općinu Posedarje čine naselja[1] Grgurice, Islam Latinski, Podgradina, Posedarje, Slivnica, Vinjerac, Ždrilo.

Stanovništvo

Naselje Posedarje ima 1.358 stanovnika, a čitava općina, kojoj pripadaju još četiri sela, ukupno 3.607 stanovnika.[2] Hrvati su gotovo jedino stanovništvo općine (99%).

Uprava

Ivica Klanac, načelnik Općine Posedarje

Marija Crnjak, zamjenica načelnika Općine Posedarje

Ana Kajtazi, Pročelnica Jedinstvenog upravnog odjela

Općinsko vijeće

Općinsko vijeće je kolektivno predstavničko tijelo građana i tijelo lokalne samouprave, koje donosi akte u okviru djelokruga Općine, te obavlja druge poslove u skladu sa Zakonom i Statutom Općine.

Mandat vijećnicima traje 4 godine, a biraju ih građani na neposrednim i općim izborima tajnim glasovanjem. Općinsko vijeće se sastoji od 13 članova.

Povijest

Povijest Posedarja spominje se od početka 13.stoljeća. Prvi put se spominje pod latinskim nazivom POSSEDARIA u ispravi ugarsko-hrvatskog kralja Andrije ii. Iz 1219.godine.

Krbavski knezovi iz plemena GUSIĆA dobili su u 14.stoljeću prema Posedarju ime knezovi Posedarski. Upravo po njima je Posedarje u srednjem vijeku veoma poznato ime.

Starosjedilačko hrvatsko stanovništvo počelo se iseljavati iz Posedarja ponajviše u vrijeme turskih napada. U osvojene krajeve Turci dovode novo stanovništvo iz svoje pozadine, koje su naseljavali pod imenom Vlahe.

Turci ili Osmanlije su u više navrata napadali Posedarje i to 1571., 1646., 1662. i 1665. godine. U turskim je napadima izgubljeno mnoštvo hrvatskog stanovništva. Prema popisu žitelja iz godine 1527. Posedarje je brojilo 371 stanovnika, a 1608. ima samo 175 stanovnika.

Hrvatski crkveni povjesničar Ante Bogović navodi da je 1692 g. u Posedarju bilo 210 katolika i 24 vjernika kršćana istočnog obreda, odnosno pravoslavnih stanovnika.

C. F. BIANCHI piše da je u njegovo vrijeme oko 1880 g. Posedarje brojilo 729 duša (vjerojatno je u taj broj pridodana Podgradina).

Nedaće izazvane ratovima između Turaka i Mlečana, te pojava bolesti (malarija, kuga, kolera) uzrok su čestih oscilacija i opadanja stanovništva Posedarja. Umjesto njih pristizale su pridošlice koje su pomalo postojale većinsko žiteljstvo. Taj se proces najviše odrazio u samom govoru posedarskog puka. Naime pridošlice su sa sobom donijele štokavštinu s kojom se govorilo u Posedarju.

Prema povijesnim zapisima Posedarci su se uglavnom bavili vinogradarstvom,stočarstvom i ribolovom.

U 18.st. posjedi knezova Posedarskih prelaze u vlasništvo zadarske plemićke obitelji BENJA koja je svom prezimenu dodala Posedarski.

Posljednji knez Ante Benja Posedarski odselio je krajem 1943.g. u Italiju i umro u Venceiji.

Turizam

Posedarje ima sve što je gostu potrebno za uživanje u odmoru: prodavaonice, restorane, kafiće, trgovine, riblje-tržnice, pekare, banku, bankomate, dom zdravlja, ljekarnu, poštu...

Za vrijeme Vašeg odmora možete posjetiti grad Zadar, ali i druga mjesta u blizini kao što su NP Paklenica, NP Plitvice, NP Krka, NP Kornati, Park prirode Vransko jezero, te mjesta Nin, Novigrad, Pag, Starigrad, Sukošan, Bibinje i mnoga druga. U Posedarju se možete smjestiti u privatnim kućama, sobama i apartmanima, te u hotelskom smještaju.

Postoje dvije glavne plaže u Posedarju, od kojih je jedna šljunkovita i nalazi se u samom centru mjesta, a druga je pješčana u blizini crkvice Sv. Duha, te su obje pogodne za obitelji s djecom i za različite sportske i rekreacijske aktivnosti. Naravno, tu je i bezbroj malih skrivenih plaža za one koji više vole mir i privatnost.

Poljoprivreda

Uz turizam je razvijena i poljoprivredna proizvodnja, tako da je ovaj kraj prepoznatljiv po svježoj i zdravoj hrani jer teška industrijska proizvodnja na ovom području nije prisutna. Poljoprivreda je među najstarijim ljudskim djelatnostima i pošto je ta djelatnost starija od bilo kojeg pisanog dokumenta nije moguće ustanoviti kad je ona nastala. Poljoprivreda ima velike mogućnosti u jugozapadnom dijelu općine na prostoru plodnih dolina uz prisustvo voda koje omogućavaju navodnjavanje. Područje Općine Posedarje pogodno je za razvoj maslinarstva, vinogradarstva, voćarstva, povrtlarstva, stočarstva i dr.

Ribarstvo

Ribarstvom se najčešće bave stanovnici primorskih krajeva pa tako mještane Općine Posedarje nije zaobišla ni ova grana gospodarstva.

Ribarstvo je jedna od najvažnijih pomorskih djelatnosti, a podrazumijeva aktivnosti: - ribolova, - marikulture (uzgoja riba, rakova, školjki i algi), - prerade riba te - trgovinu ribom i ribljim proizvodima.

Poznate osobe

Spomenici i znamenitosti

  • Crkvica "Sv. Duha"
  • Centralni bunar

Obrazovanje

  • Osnovna Škola " Braća Ribar" Posedarje

Kultura

Šport

Izvori

  1. Zakon o područjima županija, gradova i oopćina u Republici Hrvatskoj: Zadarska županija
  2. Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.

Vanjske poveznice

Nedovršeni članak Posedarje koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.