Razgovor:Domovinski rat

Međunarodni sud

Tomu nije mjesto u ovomu članku, jer se kod nas neće moći naći zadovoljavajuća formula.

Ne može se samo tako navoditi u istomu kontekstu optužene sa strane koja se branila i one koja je izvršila agresiju.

To se mora puno jasnije razlučiti. Također vrlo je upitno treba li taj sud uopće rabiti kao vjerodostojni izvor. Sudski procesi, pa i oni koji nisu dovršeni pravomoćnim presudama, to su primarni izvori, i kao takvi nisu dobrodošli, ako nema zadovoljavajućega objašnjenja u sekundarnim izvorima.

Sve što se stavlja na teret Miloševiću, može se navesti, ali bez dovođenja u vezu s tim sudom. Može se samo naglasiti da je bio optužen pred istim.

Naime, ne treba vjerovati u dobronamjernost toga suda, pa ni kad nosi cvijeće (poklone).

Upravo citiranje suda kad donosi poklone, dovodi do implicitnoga navođenja ostalih procesa, koji nisu cvijeće.

Po pravilima o izvorima, to treba ignorirati dok ne uđe u sekundarne izvore. A i tada, zbog kontroverzi oko toga suda, treba njegove presude izbjegavati.

Dok se ne napiše povijest toga suda, dok se ne razjasni tko je imao utjecaja na imenovanja sudaca i tužitelja, dok se ne vidi zašto se sudi po postupku kakav je poznat u angloameričkom pravnom sustavu, itd. - do tada, se dokumenti koje producira taj sud ne mogu rabiti kao enciklopedijski izvor.

Ima još problema s ovom zadnjom izmjenom, ali toliko za sad.

Pozdrav, -- Bugoslav (razgovor) 22:56, 1. srpnja 2010. (CEST)

Dio o sudu treba ići pod sud.--Ex13 (razgovor) 13:25, 2. srpnja 2010. (CEST)

Sud je uspostavljen rezolucijom 827 Vijeća sigurnosti UN-a, i kao takav ima težinu. Suci u njemu su svi međunarodni, nitko nije sa područja bivše Jugoslavije. On postoji i to je činjenica. A sama činjenica da o njemu ima i članak na wikipediji, govori da ipak može biti enciklopedijski upotrebljiv. Nitko ne spori tko je napao a tko se branio, i omjer zločina Srbije i Hrvatske je negdje 4:1, no ignorirati zločine i sa hrvatske strane je jednostrano i crno-bijelo. Treba imati hrabrosti i časti te priznati i greške sa svoje strane, iako su manje. I zato sam za da ostane. Sud jednostavno treba biti neovisan o ijednoj strani i istražiti svaki zločin nad civilima. To je jedno. Drugo, zašto suradnik Ex13 misteriozno briše činjenicu da je Domovinski rat bio dio raspada SFRJ kad svi drugi članci na stranim wikipedijama, ali i knjige, novinski članci itd., jasno dokazuju suprotno?. --Seiya (razgovor) 19:48, 2. srpnja 2010. (CEST)

Možda da napišemo i da je to bio građanski rat? Taj infookvir treba izbacit--Ex13 (razgovor) 20:05, 2. srpnja 2010. (CEST)

Slažem se s Ex13. Naime ne može se navoditi Raspad SFRJ i na taj način karakterizirati kao građanski rat. SFRJ se raspala i prije lipnja 1991., raspadom svih financija, narodne banke, ne primjenjivanjem pojedinih saveznih zakona, i odluka Ustavnoga suda Jugoslavije.

Također, to što piše Seiya, to nema veze s vezom. Taj sud nije izvor za enciklopediju, to su primarni izvori. Seiya slobodno može rabiti presude hrvatskoga pravosuđa, i to samo one koje su pravomoćne, naravno ako želi govoriti o propustima, pogrješkama i slično, jer se te presude temelje na pravu, i odnose se na točno određene pojedince.

Toliko, -- Bugoslav (razgovor) 21:01, 2. srpnja 2010. (CEST)

Informacije iz primarnih izvora mogu se navesti, ali se ne bi trebale interpretirati, niti pomoću njih interpretirati, bez citiranja sekundarnog izvora gdje se to čini. Isti kriteriji trebali bi vrijediti i za haški sud i za hrvatske pravne dokumente i sudske presude, bez obzira na pravomoćnost. Rosier ♫ razgovor 21:26, 2. srpnja 2010. (CEST)

Nije baš to tako Rosier, primarni izvori, kao nekakvi tekući događaji nemaju mjesta na wiki, a ako su već toliko važni mogu biti navedeni samo u člancima o pojedincima (kojih se te presude tiču).

Također, nitko ne odbacuje kriterije, upravo su oni tu važni. Samo se oni primarni izvori, koji su detaljno protumačeni, mogu rabiti bez prijepora.

Ako se već u tim presudama donosi bilo što korisnoga, to se onda mora moći potvrditi i drugim izvorima. Tada, u tom slučaju, to je vjerodostojno, ali samo ako to spominje najveći broj izvora, koji, tako gledano, uključuju i izvore koje su napisali autori iz Hrvatske.

A onda, ako se već te činjenice mogu potvrditi iz drugih izvora, onda je navođenje presude suvišno.

Dakle, te se presude mogu rabiti kao sredstvo za dolaženje do podataka koji se moraju potvrditi drugim izvorima (sekundarnima), te onda ti podatci postaju uporabljive informacije.

Wiki upravo tomu služi, širenju znanja i informacija, a ne širenju dezinformacija.

Rosier, prouči malo što znači pravomoćnost. I kako se kvalificira iznošenje podataka o presudama koje nisu pravomoćne. Naravno u okviru prava i granica Republike Hrvatske.

Pozdrav, -- Bugoslav (razgovor) 21:41, 2. srpnja 2010. (CEST)

Ali baš ta selektivnost nije baš slobodno širenje informacija. Filtrirati sada presude na samo na one koje su u okviru granica Hrvatske znači upravo to: prikazati samo one podobne, a ne i "nepodobne". U ex-Yu 90-ih je vladala prava džungla, a tek je ICTY unio neki red i osjećaj da će se za nedjela morati snositi i posljedice. Kao što je netko jednom zapisao na nekom siteu, "da nema Haškog suda, trebalo bi ga izmislit". Jer iako je činio greške, donio je mnoge važne presude na papiru i to na engleskom, što je omogućilo da svatko može pročitati što se događalo. Zahvaljujući njemu, nitko više neće moći reči da se "taj i taj zločin" nikad nije dogodio, jer postoji presuda.

Što se tiče raspada SFRJ, taj pojam se ne odnosi na građanski rat, nego na ratove u bivšoj Jugoslaviji. Bilo je i pokušaja preimenovati članak u "Jugoslavenski ratovi", no većina se složila da je "Raspad SFRJ" bolji naziv. I što sada? Da je Ex13 pročitao taj članak, vidio bi da je u njemu link na Domovinski rat, a tu na istom članku nema link na Raspad SFRJ. Logično? Isto tako u članku raspad SFRJ imaju linkovi na rat u Sloveniji, rat u BiH i rat na Kosovu, a opet nitko ne pregovara da je bio građanski rat. Oni su svi bili povezani jer su sljedili jednu politiku koja se je pokušala nametnuti. Na engleskoj wiki stoji naziv Yugoslav Wars i također vodi na spomenute ratove, a ima i hrpa linkova koje je čudno ignorirati.[1], [2], [3], [4] --Seiya (razgovor) 09:21, 3. srpnja 2010. (CEST)

S ovom rečenicom "U ex-Yu 90-ih je vladala prava džungla, a tek je ICTY unio neki red i osjećaj da će se za nedjela morati snositi i posljedice." si sve rekao. A rekao si da baš i ne razumiješ što pišeš.--Ex13 (razgovor) 12:04, 3. srpnja 2010. (CEST)

Ako sam ja tom rečenicom rekao sve, onda ti svojom zadnjom nisi rekao ništa. Jer stvarno ne znam što si htio reči. Dakle, ponavljam, raspad SFRJ je naziv za ratove u bivšoj Jugoslaviji, ne za "građanske ratove", a na engleskoj wiki stoji naziv Yugoslav Wars i također vodi na spomenute ratove, a ima i hrpa linkova koje je čudno ignorirati.[5], [6], [7], [8]--Seiya (razgovor) 12:25, 3. srpnja 2010. (CEST)

Da ja znam što piše na engleskoj wikipediji, ali ne prevodim slijepo te stvari. Na engleskoj wikipediji također svašta pišu u članku o hrvatskom jeziku, itd. Vidio sam nedavno da je netko koristio i knjigu Marta Baxa kao izvor. Lijepo. Ne ignoriram stvarim, ali neću pušit priču "tako piše na engleskoj wikipediji" --Ex13 (razgovor) 13:55, 3. srpnja 2010. (CEST)

Uzrok i posljedica

Gore piše: raspad SFRJ je naziv za ratove u bivšoj Jugoslaviji. To nije ni poluistina, to je nakaradna rečenica.

SFRJ se raspala iz mnogo razloga, nabrojio bih samo par:

• neriješeni nacionalni odnosi (srpsko-hrvatski, srpsko-albanski, srpsko-bošnjački su samo 3 najbitnija neriješena problema)
• neodrživi ekonomski odnosi - planski socijalizam se morao raspasti, a ekonomsko potpomaganje određenih republika ili pokrajina u državi koja nema kvalitetno riješene nacionalne odnose je nemoguće
• politička neslaganja - na 14. kongresu SKJ u siječnju 1990. slovenska delegacija se prva povukla s kongresa zbog nepremostivih neslaganja između njihove koncepcije opstanka SFRJ i unitarne koncepcije SK Srbije
• presezanja određenih političara/stranaka (Milošević i njegova stranka, Šešelj itd.)

Većina ratova su posljedica presezanja zločinaca poput Miloševića, i oni se ne mogu tretirati kao dio procesa raspada SFRJ, jer agresija Srbije na Hrvatsku, Srbije na Kosovo itd. i raspad bivše države nema previše veze. Ratovi su planirani, raspad je bio neizbježan.

Raspad SFRJ i ratovi na područje bivše SFRJ imaju jednu poveznicu: SFRJ. Ali uzroci jednih i drugih nemaju previše veze jedni s drugima, ili preciznije, presezanja Miloševića i družine su mogla samo ubrzati raspad, ali to nije jedini niti najvažniji uzrok raspada SFRJ. Zato raspad SFRJ i ratovi koji su vođeni poslije toga ne mogu biti nazvani istim imenom. Ako takvo što piše na nekoj drugoj Wikipediji, to zapravo pokazuje njihovo nerazumijevanje procesa koji su dio naše nedavne prošlosti. SpeedyGonsales 13:45, 3. srpnja 2010. (CEST)

Onda jednostavno članak "Raspad SFRJ" preimenovati u "Ratovi u bivšoj SFRJ" i kraj priče.--Seiya (razgovor) 11:05, 4. srpnja 2010. (CEST)

Budi toliko neutralan i objektivan pa napiši da su to bili velikosrpski ratovi, odnosno ratovi sa svrhom provođenja velikosrpskih ideja starih više od 100 godina. Za sve ostalo suradniku je napisano na Razgovor:Raspad SFRJ. Skrivanje iza pojma "jugoslavenski ratovi" je samo mazanje okicama, i provlačenje teze "svi su jedako krivi, jer su zločine činili i jedni i drugi". Haški sud je politički sud, stvoren sa svrhom upravo propagiranja te teze. Da je to politički sud, jasno je vidljivo kroz pričice o nekakvim topničkim dnevnicima i prekomjernom granatiranju Knina, koje nestanu kad financijeri tog suda kažu "sad je dosta, povucite malo ručnu, sad je suradnja dobra". Vezano uz "prekomjerno granatiranje", zatvaraju se očito da je Vukovar bio skoro pa sravnjen (tu nije bilo prekomjernog granatiranja). Itd. Itd. Da ne pretvaram ovo u forum.

Obrazlagao bi ja malo detaljnije, Seiya, ali vidim da već neko vrijeme proguravaš jedno te istu tezu, i ne odustaješ, već su sve varijacija na temu.--Ex13 (razgovor) 13:02, 4. srpnja 2010. (CEST)

Upravo sam pročitao na Razgovor:Raspad SFRJ obrazloženje suradnika Seiya:

»Imali su svi isti predznak: te države/pokrajine su se borile za neovisnost od Jugoslavije i ratovali sa samom Jugoslavijom.«

To je guranje teze da su se republike otcijepile od SFRJ, a ne da se SFRJ raspala, što je potvrđeno mišljenjem Badinterove komisije. Mišljenja sam da takav suradnik nema pravo osporavati neutralost, jer je njegova neutralnost ozbiljno narušena.--Ex13 (razgovor) 13:17, 4. srpnja 2010. (CEST)

Zar se Slovenija, Hrvatska, BiH i Kosovo nisu borili za svoju neovisnost? Da citiram prvu rečenicu u članku "Domovinski rat": "Domovinski rat bio je obrambeni rat za neovisnost i cjelovitost hrvatske države" Slovenci svoj rat zovu: "Slovenska osamosvojitvena vojna". Rat u BiH i na Kosovu su počeli nakon što su stanovnici u referendumima glasovali za samostalnost, a tadašnje vlasti u Beogradu im istu nisu htjeli dati. SFRJ se jeste raspala, ali neki to nisu htjeli prihvatiti, nego su htjeli silom zadržati što više teritorija tih država pod svojom vlašću.

Ja ne znam u čemu je problem ovdje. Pogledaj naziv članka na drugim jezicima wikipedije: cs:Válka v Jugoslávii, de:Jugoslawienkriege, en:Yugoslav wars, es:Guerras yugoslavas, fr:Guerres de Yougoslavie, gl:Guerras iugoslavas, it:Guerre jugoslave, no:Jugoslavia-krigene... Ali nije da se te sve wikipedije na drugim jezicima "skrivaju iza nekog pojma" ili "mažu okice", to je jednostavno opće prihvaćen naziv za jedan sukob sastavljen od ta četiri rata od 1991.-1999. na prostorima bivše Juge, a Domovinski rat je bio samo jedan od njih. Jonski ustanak je također bio dio Grčko-perzijskih ratova, Francuska invazije Rusije 1812. je dio Napoleonskih ratova itd. Da li će se zvati "Raspad SFRJ", ili "Ratovi u bivšoj SFRJ" ili "Jugoslavenski ratovi", odlučite kako hoćete, ali nerazumno je biti jedina wikipedija koja to ignorira/osporava zbog tko zna kojih razloga.

Sada se ovaj spor može riješiti jedino na dva načina: ili obrisati cijeli članak raspad SFRJ ili staviti da je Domovinski rat dio toga. Ne može biti da negdje piše jedno, a drugdje nešto drugo. Uglavnom, ja se neću više miješati, vodite članak kako hoćete, samo se nemojte čuditi kada ljudi sa drugih wikipedija budu čitali isti i smatrali da je nepotpun. --Seiya (razgovor) 14:22, 4. srpnja 2010. (CEST)

Ne razumijevanje.

(1) Wiki ne može biti izvor za samu sebe. Te sva Seiyina pozivanja na druge wiki (koje najčešće prjevode s en:wiki) su potpuno ne enciklopedijska i time štetna.

(2) Kao što ti je lijepo objasnio Ex13, ne može se govoriti o Ratu u bivšoj eS-eF-eR-Je (kako se ispravno čita, vidi: Hrvatska abeceda). Naime, države koje su tražile svoje oslobođenje, su to počele tražiti već krajem 1989. godine (pri čemu mislim na sve državotvorne i domoljubne pojedince i skupine). A SFRJ se uz to raspala, što je Ex13 lijepo obrazložio.

(3) Ne možeš postavljati neutralnost, zato što ti misliš da je SFRJ bila ta s kojom se ratovalo. Zaboravljaš ili nisi čuo za prijedloge konfederacije. Bez obzira što sam ja u to vrijeme mislio kad sam slušao što predsjednici Kučan i Tuđman prjedlažu. SFRJ je već tada postojala samo na papiru, a ljudi iz bivšega sistema su preoblačili kapute. Kad bismo gledali samo formalno, onda bi se svašta moglo pronaći o tomu do kada su Srbija i Crna Gora zlorabile jugoslavensko ime, do kada su se predstavljale kao SRJ (u smislu SRJ nasljednica SFRJ). Svašta bi se moglo pronaći do kad je SFRJ figurirala, i slično.

(4) Raspad SFRJ (kao događaj koji ima svoj tijek, pa i krajnji nadnevak smrti) počeo je rođenjem toga subjekta međunarodnoga prava. Kako se uopće može govoriti o SFRJ, kad se raspala "vodeća snaga" društva koja je kontrolirala sve pore društva (naravno one pore koje su se dale nadzirati). I armija se raspala prije početka svih tih ratova (koje se može jednom riječju nazvati, samo i isključivo samo, velikosrpskima). Ljudi su iz te armije počeli odlaziti već sredinom 80-tih, ako ne i odmah nakon smrti velike bijele psine. Prije tog razdoblja bilo je vrlo teško dobiti častan otpust iz armije, a zahtjevi za odlaskom iz aktivne vojne službe su bili rješavani vrlo dugo, te ne uvijek pozitivno.

(5) Također, ne treba zaboraviti da ti pojmovi koje spominješ su iz daleke prošlosti, Napoleonski ratovi, i slično. Prvi svjetski rat su u početku zvali Velikim ratom, a bilo je još tih velikih ratova u Europi. Tko zna, možda će se jednoga dana govoriti o Miloševićevskim ratovima. Danas u Europi većina govori o antihitlerovskoj koaliciji, objasni malo tu činjenicu.

(6) Sve što sam napisao o izvorima, to ne treba ponavljati - pretpostavljam. Seiya, ne možeš citirati primarne izvore koji nisu dovoljno objašnjeni. Također ne možeš negirati Deklaraciju o Domovinskom ratu (od 13. listopada 2000.) i Deklaraciju o osudi Narodne skupštine Republike Srbije zbog miješanja u unutarnje stvari Republike Hrvatske. Ima tu još povijesnih dokumenata i odluka, koje su btw citirane u literaturi koja se stvara u Republici Hrvatskoj, i u svijetu. Objavljene su već neke zbirke dokumenata.

(7) Također bih molio da razlučuješ između saveznih vlasti u nestajanju (sa sjedištima, osim u Beogradu, i u drugim mjestima), te državnih vlasti Republike Srbije (kako se zove od 28. rujna 1990.) koje su većinom imale sjedište u Beogradu, ali i u Prištini i Novomu Sadu. Da ne govorim o poltronima i oportunistima u Titogradu.

(7a) Primjerice Ustavni sud Jugoslavije nije nikad odlučio o predmetu Miloševićevskoga ukidanja autonomnih i samoupravnih prava SAP Kosova i SAP Vojvodine, koje su grubo narušene Ustavom Republike Srbije od 28. rujna 1990. (i do danas ta prava nisu povraćena).

(8) Ne zanimaju me ljudi s drugih wiki, već suradnici koji imaju znanje i izvore. Takvi su dobrodošli komentirati, i to ne izvorima koje su našli u Google-u, već lijepo, stranica, dokumenti, analize dokumenata u sekundarnim izvorima, našastri, očevidni brojevi, klasifikacijske oznake i urudžbeni brojevi, brojevi sudskih upisnika, arhivsko gradivo, službene publikacije, itd., itd.

(ovo je opsežan komentar na ono što je Seiya napisao 2010-07-04T14:22:07, tj. 4. srpnja 2010. u 14 sati, 22 minute i 7 sekundi po srednjoeuropskomu vrjemenu.)
Toliko za sad, -- Bugoslav (razgovor) 15:25, 4. srpnja 2010. (CEST)

"ne možeš citirati primarne izvore koji nisu dovoljno objašnjeni"

"Također ne možeš negirati Deklaraciju o Domovinskom ratu"

"Deklaracija o Domovinskom ratu" je također primarni izvor pa se istom logikom ne bi smjela citirati. Ili se pravila mijenjaju od prilike do prilike? 195.29.172.136 16:26, 27. prosinca 2010. (CET)

Bitka za Gospić

Mnogi ne znaju koliko su dugo vremena velikosrbi granatirali Gospić (2 godine neprekidno do operacije Medački džep!) i koliko je dugo bio pod uzbunom. Imalo bi se šta naći u topničkim dnevnicima tih osoba koje su granatirale Gospić. Gađali su ga iz tenkova, topova i zrakoplova.
Po jednima se smatra da je Gospić drugi grad u Hrvatskoj po razrušenosti granatiranjem, odmah iza Vukovara. Znate li da je general Rašeta naredio da se Gospić granatira dok ga ne sravne sa zemljom (i to je zaprijetio da će ga sravniti do 1. studenoga 1991.[9])? Znaju li ljudi da se smatra da je gospićka bolnica po razaranju odmah iza vukovarske? Je su li ju ono granatirali velikosrbi iz vojarne nasuprot bolnice, preko ceste?
Mnogi ne znaju da Gospić nije tek tako ostao pod nadzorom hrvatskih vlastiju, nego da su se hrvatske postrojbe morale žestoko boriti za taj grad, jer je postojala velika opasnost da bi ga velikosrbi mogli okupirati. Situacije je bila neizvjesna i grad je bio pred padom. Petokolonaši su bili aktivni kao i u svim drugim većim hrvatskim gradovima koje su velikosrbi uspjeli zauzeti. Bitka se na jedan način vodi i danas i to u obliku specijalnog rata, u informacijskom obliku: velikosrpski agresori se svete hrvatskim snagama lažno svjedočeći protiv hrvatskih branitelja, frustrirani činjenicom da su izgubili od hrvatskih snaga koje je velikosrpska propaganda prikazivala srpskoj javnosti kao nesposobnu i kukavičku.
O tome da je postojala bitka za Gospić se može naći potvrda na svima stranama: hrvatski vladini [10] (1992. je hrv. predsjednik Mesić (2000.-2010.), ondašnji predsjednik Sabora rekao "The battle for Gospic was the battle for Croatia and I think that we have won that battle. Gospic was in a very critical situation and was about to fall. The enemy used all the available means against Gospic, and if we lost Gospic our situation in Lika would have been very difficult. However, by defending Gospic we established conditions to finally deal with the rebellion," ) i nevladini izvori govore o toj bitci, a i visoki srpski dužnosnički izvori govore da je postojala bitka [11]. Bitka nije bila samo u jednom valu, nego u više navrata su velikosrbi pokušali zauzeti Gospić [12]. Kubura (razgovor) 06:15, 8. srpnja 2010. (CEST)

Desanti

JRM je 6. kolovoza 1991. napravila desant na Šoltu, a na domovinskirat.hr san naša da je JNA 29. travnja 1992. (!!!!) pokušala napravit helikopterski desant na Bilogoru [13], ali nije uspila. Ima li još kakvih podataka o ovome? Kubura (razgovor) 07:06, 18. srpnja 2010. (CEST)

Operacija Manjinjorgo

Zanima me izvor i detalji za ovu vojnu operaciju. Tražio sam po internetu, ali bezuspješno. Kad bi netko naveo, bio bih zahvalan. MR.CRO95 (razgovor) 23:58, 9. listopada 2010. (CEST)

Admiral Davor Domazet-Lošo u svojoj knjizi Hrvatski domovinski rat 1991.-1995., strateški pogled. Kubura (razgovor) 03:32, 10. listopada 2010. (CEST)

Nepismenost

Članak je jezično nečitljiv, samo jedan primjer.

U tada još centraliziranoj zemlji ---> državi

Ovo je potrebno otvoriti za jezičnu doradu na standardni hrvatski jezik.

dodatak, izmjena uvodnog dijela u članku"Domovinski rat"

poštovani, već dugi niz godina, nastojim svojim tekstovima, javnim istupima, preko udruga i stranaka, ispraviti, po mom mišljenju, ključnu riječ u nazivu i pojmu Domovinskog rata, što bi po mom uvjerenju temeljito izmijenilo stanje i u Hrvatskoj i u međunarodnom stajalištu prema Hrvatskoj, hrvatskom narodu i njegovim dragovoljcima, borcima za slobodu. Naime, radi se o zlonamjerno postavljenoj tezi od strane jugo udbaša i komunista, koji su i kreirali prijelaz iz komunističkog jednoumlja u demokratski sustav zauzevši pri tome sve ključne pozicije u novo proglašenoj hrvatskoj državi, a ta teza je njihova tvrdnja, koju i Vi prenosite, kako je Domovinski rat bio OBRAMBENI. Time se želi, a nažalost i uspjelo se nametnuti tezu, kao povijesnu istinu, da su tzv. antifašisti, u stavri komunistički, partizanski zločinci, koji su rušili hrvatsku državu, ma kakva god ona bila, u cilju ne samo oslobađanja od naci- fašističke okupacije, nego da bi je bez volje i suglasnosti hrvatskog naroda, uklopili u okupacijsku, velikosrpsku, komunističku tvorevinu zvanu FNR ili SFR Jugoslaviju nazivajući sebe narodnim OSLOBODIOCIMA?! No, sasvim je činjenićno dokazano kako su zločine činili ne samo u II sv. ratu, nego i cijelo vrijeme poslije rata sve do 1990. godine, proganjajući, zatvarajući i likvidirajući sve slobodno misleće Hrvate u domovini i diljem svijeta, držeći cijeli hrvatski narod, prisilno u okupacijskoj tvorevini, pod neprijateljskim i hrvatskom narodu odvratnim komunističkim režimom i velikosrpskom dominacijom. Dakle, stvarajući novu hrvatsku državu, proglašavajući je u tzv. avnojevskim granicama, odričući se ne samo povjesnog prava na barem granice Banovine Hrvatske, (koje su usput budi rečeno i Srbi bili spremni prihvatiti), ti izdajnici i sluge okupatorskog komunističkog jugoslavenskog režima, odrekli su se i velikog dijela hrvatskog narodnog korpusa, a vrlo brzo su protjerali i prekinuli i sve veze s iseljenim Hrvatima diljem svijeta. Sve to su izveli bivši udbaši, ti tzv. oslobodioci i njihova komunistička partija, te u dogovoru osnivaju najjače stranke i instaliraju svoj kadar u sve pore hrvatske države, osiguravajući budućnost i sebi i svojim potomcima i komunističkim sljedbenicima. Zbog svega toga Hrvatska je jedina od bivših komunističkih državu u kojoj nije izvršena lustracija niti su istraženi, a kamoli osuđeni komunistički zločinci i egzekutori. Naprotiv i dan danas preko 70.000 bivših partizana, udbaša, milicajaca i jugo oficira prima visoke povlaštene mirovine, stečene na krvi nevinog hrvatskog naroda, a uz to su postali i tajkuni pljačkajući i hrvatsku državu i narod. Logično je zbog svega toga proglašavanje Domovinskog rata OBRAMBENIM, jer smo mi dragovoljci, navodno BRANILI, ono što su oni u II sv. ratu tobože OSLOBODILI i 1990, na papiru proglasili. Međutim istina je sasvim suprotna. Ja kao dragovoljac i invalid Domovinskog rata, znam da sam se sa svojim prijateljima, hrvatskim ratnicima iz Domovine i svijeta, s krunicom oko vrata borio za OSLOBOĐENJE Hrvatske od tri zla; -od jugoslavenske okupacije -od komunističkog režima i njegovog represivnog zločinačkog aparata -i od velikosrpske agresije. Stoga smo mi, povijesna je istina, hrvatska OSLOBODILAČKA vojska, a ne hrvatski BRANITELJI, a naš rat je bio DOMOVINSKI OSLOBODITELJSKI RAT, a ne OBRAMBENI. Da su te teze odmah bile tako postavljene, danas bi i hrvatska povijest i stvarnost bila posve drugačija, a samim tim i europska i svijetska. Danas bi Hrvatska bila zemlja, reda, mira, blagostanja i stvarne slobode i demokjracije, a ne zemlja pred propašću u svakom pogledu. To tvrdim naročito znajući da je u ustavima i zakonima ne samo SAD-ea, nego i većine suvremenih europskih država, pa i samog NATO pakta, ugrađena obveza pomaganja OSLOBODITELJSKIM pokretima i ratovima, kojima je za cilj oslobađanje od okupacije i diktatorskih režima i borba za slobodu i demokraciju. Najbolja potvrda ovoj tezi i tvrdnji je i OSLOBODILAČKI pokret, odnosno vojska Kosova, koja je na taj način puno lakše i brže došla do svojih ciljeva pod okriljem međunarodne zajednice.

Stoga Vas molim, ne želeći Vas više gnjaviti širom elaboracijom ove tvrdnje, da u navedenom članku promjenite pridjev uz Domovinski rat u OSLOBODITELJSKI, a nas hrvatske ratnike HRVATSKIM OSLOBODITELJIMA, iako, nažalost nismo postigli sve ciljeve te borbe,tako da nas sve skupa čeka još puno problema i nažalost, bojim se, krvi. s poštovanjem, M. Radas, puk.(----)— Prethodni nepotpisani komentar napisao je Dardeos (razgovor • doprinosi) 22:21, 3. ožujka 2012.‎

Poznato nam je to. Znamo da se u zadnje vrijeme u hrvatskim znanstvenim krugovima razmatra mogućnost da se hrvatski rat za obranu od velikosrpske agresije i oslobođenje hrvatskih područja koje su ti isti velikosrbi okupirali nazove imenom HOOR - Hrvatski obrambeno-oslobodilački rat. Kubura (razgovor) 02:39, 4. ožujka 2012. (CET)

svakako!--Croq (razgovor) 21:43, 4. ožujka 2012. (CET)

Datum

Datum početka rata je sporan, ali nije počeo 1991, već 1990. Pošto se radi o 1990. godini, onda su najbliži 13. maj (13. svibnja ) i 17. avgust (17. kolovoza), tj. Sukob na Maksimiru i Balvan revolucija. Sukob na Maksimiru je etnički sukob koji više vuče na klasičan navijački, a Balvan revolucija je prva ozbiljna pobuna tokom ovog sukoba, dok su prve ljudske žrtve pale tek 31. marta (31. ožujka) 1991. Hrvatska vlada smatra da je rat počeo Sukobom u Pakracu.— Prethodni nepotpisani komentar napisao je Baba Mica (razgovor • doprinosi)

Malo čudno

U tekstu članka se nigdje ne spominju npr. Milan Martić i Ante Gotovina. 188.129.111.89 01:42, 5. lipnja 2012. (CEST)

Datum

Još jednom ću reći: "Domovinski rat je počeo Bitkom za Pakrac 1. ožujka 1991". Ovaj dogadjaj Hrvatska vlada obeležava kao početak rata.--Baba Mica (razgovor) 21:48, 8. kolovoza 2012. (CEST)

[14] Za ovo treba izvor.
Pitanje je šta se uzimlje za početak. A i sami kraj je upitan: čak i trenutak potpisivanja mirovnog sporazuma ne mora biti krajem rata. Kraj rata je kad zbilja prestanu borbe. Nit je papirnata objava označila početak, niti je papirnati mir označio kraj.
Drugo, kakve sveze imaju bele i punti s Domovinskim ratom? Kubura (razgovor) 05:49, 9. kolovoza 2012. (CEST)

Prvi sukobi su počeli 13. svibnja 1990. na Maksimiru, ali to nije prvi oružani sukob. Prvi oružani sukob je počeo pobunom u Kninu 17. kolovoza 1990. Nažalost, ja kad sam u kutiju stavio 17. kolovoz kao datum početka Domovinskog rata, oberučke je obrisan, a da nije napisano nikakvo obrazloženje: "Zašto?" Ako se formalno vodi 1. ožujak kao početak rata, onda, zašto ga brisati? Svi mi znamo koje godine je počeo i koje se završio. Po čemu je Rat u Bosni i Hercegovini počeo 18. rujna 1991. (odnosno 1. listopada 1991.), kad se gotovo svuda vidi, pa i u Bosni i Hercegovini da je počeo 1. travnja 1992. godine? Ako hoćeš izvore, dobićeš izvore. Što se tiče papirnatog mira, naravno da je on veoma bitan faktor. Samo sam od tebe čuo da mirovni ugovor nema nikakav značaj.--Baba Mica (razgovor) 14:58, 9. kolovoza 2012. (CEST)

Što se tiče ratnih dejstava, nakon 8. kolovoza 1995. više ih nije bilo (ako si mislio na razliku izmedju mirovnog ugovora i zvaničnog kraja rata). Na jučerašnji dan je prošlo 17. godina od kraja Domovinskog rata.--Baba Mica (razgovor) 15:48, 9. kolovoza 2012. (CEST)

Opet se nisi potrudio pisati hrvatskim.
Na hrvatskom ne postoje "ratna dejstva", nego "ratna djelovanja". Nema "zvaničnog" ali ima službenog.
O tome da je 8. kolovoza 1995. "kraj Domovinskog rata" - pa to je neozbiljno reći. Nitko se nakon toga dana nije skinuo iz vojske i gotovo, nema više. Mnoštvo je ljudi još izginulo.
Ne znam koliko ti je poznato da je RS planirala zauzeti krajnji hrvatski jug i da su nakon Oluje pokušali izbiti na more, pri čemu su zauzeli jedno brdo (HV je vratio položaj) te protunapad kod Grahova. O tome ti piše ili barem spominju u zadnjim dvama brojevima časopisa Vojne povijesti (brojevi od kolovoza i srpnja 2012.)
HV je planirao vojno osloboditi Podunavlje, jer su računali da diplomatskim putem ne će uspjeti. A doklegod je tako, bez obzira na to što ondje možda nije bilo borbenih djelovanja, izrada borbenih planova i sprovedba borbenih priprema su i te kakvi znak rata.
Mirovni ugovor može biti značajna točka, ali dok borbe ne prestanu, rat nije gotov. Dotad je kao samo još jedno neispoštovano primirje. 1945. su se snage NDH još borile sedam dana nakon kapitulacije, a neki krajevi još znatno više (pr. Odžak). Kubura (razgovor) 04:49, 10. kolovoza 2012. (CEST)

Simbolički početak rata 31. ožujka 1991.

31. ožujka - Pogibijom hrvatskog redarstvenika Josipa Jovića na Plitvicama simbolično je započeo Domovinski rat. Ovo sam pročitao na stranici 1991. Pogledajte link i pročitajte odeljak, ako mi ne vjerujete. Pozdrav.--93.86.145.97 22:30, 29. kolovoza 2012. (CEST)

Završne borbe

[15] Ovdje govore o pripremama za Burin (i o tome kako su SAD vozale RH kamo će ići), neki drugi izvori govore o manjim borbama, a u broju časopisa Vojna povijest od srpnja ili kolovoza 2012. govore o napadu iz R. Srpske i zauzimanju jedne kote. Davor Domazet Lošo navodi da su iz R. Srpske zadnjih mjeseci rata pucali topništvom na Crnu Goru da bi isprovocirali novo uvlačenje Crne Gore u rat. Nije im upalilo. Kubura (razgovor) 04:14, 1. rujna 2012. (CEST)

U istom članku moći ćete pročitati kako su SAD vozale RH kamo će ići u ratnom pohodu po BiH. Gdjegod je to bilo da su nas činili ići onuda kuda vojna logika nikako ne nalaže, nego su nam rute birali radi političko-diplomatskog pritiska na R. Srpsku i Srbiju. Zato onoliki naši izginuše. Kubura (razgovor) 04:22, 1. rujna 2012. (CEST)

Nazivlje

Kroz cijeli članak provlači se Domovinski rat = samo agresija na RH, što je netočno jer i obrana Hrvata u BiH spada pod pojam Domovinski rat. Ovdje je to izbačeno kao da se ne radi o jednoteistom ratu na povezanom teritoriju, koji i u literaturi obuhvaća i HVO djelovanje i djelovanje zajedničkih hrvatskih snaga u BiH.

Imamo nekoliko pojmova (i članaka) koji su svi dobrodošli, ali ako će ti pojmovi biti jasno definirani. Trebalo bi biti (po mom viđenju, nek' me netko ispravi ako griješim):

1. Raspad SFRJ od ratova obuhvaća:

• Velikosrpska agresija na Hrvatsku i BiH
  • Rat u Sloveniji
  • Domovinski rat
  • Rat u BiH
• Rat na Kosovu

1. Velikosrpska agresija (na RH i BiH) obuhvaća:

• dijelom Rat u Sloveniji (ako ga se promatra kao navlakušu za Hrvatsku)
• Domovinski rat
• Rat u BiH
  • uz izuzeće Muslimansko-hrvatskog sukoba koji je dio Rat u BiH.

1. Rat u BiH obuhvaća:

• Velikosrpska agresija na Hrvatsku i BiH
  • uz izuzeće agresije na RH
• Bošnjačko-hrvatski sukob

i konačno:

1. Domovinski rat obuhvaća:

• Obrana RH (trenutno izjednačeno s Domovinski rat)
• Obrana Hrvata u BiH
• Velikosrpska agresija na Hrvatsku i BiH
  • uz izuzeće uvjetno rečeno "srpsko-muslimanskih sukoba u BiH" (istočna Bosna) odnosno s manjim naglaskom na srpska osvajanja muslimanskih područja u BiH odnosno sukoba u kojima nisu sudjelovali Hrvati kao posebna organizirana skupina. Čak i ovaj dio Rata u BiH pojam Domovinski rat ipak obuhvaća, ali kao vojno-politički kontekst.

Dakle Domovinski rat gotovo = Velikosrpska agresija na Hrvatsku i BiH s tim da se naglasak stavlja na agresiju na RH i Hrvate u BiH pri korištenju pojma Domovinski rat. Tako je to u literaturi po mojim spoznajama. Gdje griješim? Je li Domovinski rat na hr.wiki matematički izjednačen sa Agresija na RH jer je tako bilo jednostavnije (budući postoji opsežan članak Rat u BiH), ili postoji nekakvo uporište za izostavljanje obrane Hrvata u BiH iz pojma (članka) Domovinski rat? Trenutno članku Domovinski rat odgovara naziv Agresija na RH ili Obrana RH. Chvrka^razgovor 22:59, 5. listopada 2012. (CEST)

U literaturi se predlaže da se uvede naziv "Hrvatski obrambeno-oslobodilački rat" (HOOR) kao prikladniji naziv od naziva "Domovinski rat". Kubura (razgovor) 05:42, 6. listopada 2012. (CEST)

Iako je za vrijeme rata naziv "Domovinski rat" bio koliko znam jedini naziv za rat u medijima u Hrvatskoj, naknadno sam i ja čuo za ovo što Kubura piše. Širenje pojma Domovinskog rata s područja Hrvatske na područje BiH ne sjećam se da sam primijetio u literaturi, molim suradnika neka nam da primjere literature gdje se pojam tako rabi jer Wikipedija funkcionira na osnovu konkretne literature, ne na osnovu toga što je neki suradnik napisao da je negdje u literaturi nešto pročitao. Hvala unaprijed! SpeedyGonsales 08:51, 6. listopada 2012. (CEST)

Pojam Domovinski rat proširen je na rat u BiH čim je rat u BiH počeo. Od literature evo npr. Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata. Kada govore samo o onom dijelu Dom. rata na području RH, to onda naglašavaju i u samom naslovu: [16]. Zatim knjiga "Hrvatski Domovinski rat 1991. - 1995. - strateški pogled" Davora Domazeta Loše. Ne znam je li potrebno da navodim još neke izvore... udruge hrv. branitelja, veterana, logoraša itd. iz BiH redovito nose dodatak Domovinskog rata. Što se tiče HOOR-a, to može biti preusmjeravanje i biti istaknuto u uvodu da se koristi i taj naziv od znanst-str. zajednice, ali nije toliko uvriježen da bi zamijenio Dom. rat Chvrka^razgovor 12:01, 6. listopada 2012. (CEST)

Znamo da se radi o velikosrpskoj agresiji s ciljem osvajanja ozemlja susjednih država, uz svojatanja kulturnih dosega naroda tih država, uz protjerivanje ili ubijanje nesrpskog stanovništva u tim državama (posebna su priča zbivanja u SCG). I uz uporabu domaćih Srba koje su napaljivali da se okrenu protiv svojih država. RH su napali prvu, a zatim BiH. No zbivanja su išla preko BiH gdje su tamošnji Hrvati reagirali (Polog, dragovoljci u hrv. vojno-policijskim postrojbama). Zbivanja u RH i u BiH jesu u svezi. E sad ostaje pažljivo izabrati krovni naziv. Velikosrpska agresija na RH i BiH? Kubura (razgovor) 05:36, 7. listopada 2012. (CEST)

Prije par godina, Admiral Domazet je u jednoj emisiji na godišnjicu Oluje rekao:"Pogrešno je gledati rat u Hrvatskj i rat u BiH kao dva odvojena sukoba, sve je to bio jedan rat, rat za Veliku Srbiju."--Jack Sparrow (razgovor) 08:17, 7. listopada 2012. (CEST)

Ovdje ste se navikli na Domovinski rat = RH u domovinskom ratu, što je (pogrešno) preslikano s en.wiki svuda dalje. Na en.wiki to umjetno cjepkanje jedinstvenog rata je izlobirano s ciljem prikazivanja građanskih sukoba u procesu yu-raspada. To je njihova podjela tzv. jugoslavenskih ratova. Ali to je nepravilno jer 'naš' rat u RH i BiH je jedinstven i vremenski i po uzrocima i ciljevima i operacijama i po literaturi. Krovni naziv za sadržaj sadašnjeg članka Domovinski rat je upravo Domovinski rat, a širi jedino raspad SFRJ. Fali mu sadržaja ako će se u njem pisati o ratu, a ako se ne misli dopuniti ga onda mu treba preimenovanje u RH u domovinskom ratu, agresija na RH, obrana RH, rat u Hrvatskoj ili sl. jer ne govori o ratu koji se u hrv. literaturi naziva Domovinski, već o povijesti samo jedne od država koja se našla u tom ratu. Rat u BiH dio je domovinskog rata. Neozbiljno bi bilo u članku drugi svj. rat pisati samo o ratu u Jugoslaviji. Jack, evo prezentacija knjige Hrvatski domovinski rat gdje autor objašnjava to što si napisao. Što se tiče pojma velikosrpska agresija, ako ga se neće spojiti s dom. rat mislim da bismo ga trebali zadržati kao naziv za razdoblje povijesti Srbije. Dakle, Dom. rat = rat s naglaskom na Hrvate u ratu, a velikosrpska agresija s naglaskom na ulogu prekodunavskodrinske Srbije i marioneta u tom istom ratu. Ako će ostat kako je sada, šta ćemo s ovom ekipom? Izvori (za nazivlje): [17] [18] [19] [20] [21] [22] Chvrka^razgovor 14:07, 7. listopada 2012. (CEST)

Mislim da ne treba dirati u imena postojećih članaka jer oni jasnu oslikavaju stanje na terenu. Takvi nazivi su jednostavno prihvaćeni od strane javnosti. Jasno uloga bosanskohercegovačkih Hrvata se svakako mora spomenuti u prvom i završnom razdoblju rata. Prvo je, dakle, obrana Livanjskog kraja i zapadne Hercegovine u travnju 1992., potom oslobađanje doline Neretve u lipnju 1992. i obrana Stoca u kolovozu 1992. To je bila neposredna obrana Republike Hrvatske. Bošnjačko-hrvatski sukob je skroz druga stvar jer Hrvatska u tome nije izravno sudjelovala. Posljednje razdoblje, znači 7 pobjedničkih operacija HVO-a i HV-a svakako treba spomenuti jer prvih pet je u velikoj mjeri doprinjelo Oluji, a zadnje dvije, Maestral i Južni potez, su doprinjeli stvaranju cjelokupnog mira na teritoriju ex-Yu. Znači te djelove treba spomenuti u ovome članku jer su to neposredna obrana i oslobađanje Hrvatske.

Što se tiče BiH, to je jedna sasvim druga priča. Treba imati na umu da je srpski narod, konstitutivni narod preglasan na referendumu o neovisnosti BiH što je njihov veliki razlog za građanski rat. Druga je stvar što su krenuli u osvajanje nesrpskih krajeva, što je opet agresija. Po meni, treba ostaviti ovakvo stanje, ali uloga bosanskohercegovačkih Hrvata i njihove vojske (HVO) se svakao mora spomenuti u ovom članku. U odlomku Južnodalmatinsko bojište treba spomenuti obranu Livna i Lipanjske zore jer je Lipanjske zore naredio nitko drugi nego Janko Bobetko, zapovjednik Južnog bojišta. U odlomku Završne operacije treba spomenuti 7 pobjedničkih operacija HVO-a i HV-a! --Mostarac (razgovor) 19:10, 11. studenog 2012. (CET)

Pokušaj objašnjenja nazivlja

O en wiki

Čitam što je napisao Chvrka: Ovdje ste se navikli na Domovinski rat = RH u domovinskom ratu, što je (pogrešno) preslikano s en.wiki svuda dalje. Na en.wiki to umjetno cjepkanje jedinstvenog rata je izlobirano s ciljem prikazivanja građanskih sukoba u procesu yu-raspada. To je njihova podjela tzv. jugoslavenskih ratova.

Nije zamjena teza, ali nema veze sa stvarnim stanjem.

Naime, proces raspada SFRJ je složen, i neki vid raspada SFRJ još uvijek! traje (Srbija i Kosovo nisu još zakopale ratnu sjekiru i popušili lulu mira), 22 godine poslije 1990. godine kad se obično datira početak raspada. Istina jest da je zaštitnicima u početku jugoarmije a kasnije srpske armije u interesu prikazati sve sukobe kao građanske ratove, jer u građanskom ratu nema klasičnog agresora i okupatora, pa nema ni krivca za rat stoga nije moguće ni suditi ikome.

Kako je oružanih sukoba na području SFRJ bilo više, nekome izvana lako je nazvati te sukobe jugoslavenskim ratovima, bez obzira kako ih mi sami nazivali. No to ne znači da mi moramo ili trebamo preuzeti tuđu terminologiju, niti smo to učinili, a bilo je pokušaja na hr wiki preuzimanja terminologije s en wiki, koje smo odbacili jer već imamo bolju terminologiju.

Područje

Chvrka dalje piše Pojam Domovinski rat proširen je na rat u BiH čim je rat u BiH počeo. Od literature evo npr. Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata.

To je točno. Domovinski rat jednako se odnosi na borbu HV-a protiv agresora kao i na borbu HVO-a protiv agresora. No nisam primjetio da Srbi svoju agresiju na Hrvatsku, BiH ili Hrvatsku i BiH zovu Domovinskim ratom, niti da ABiH svoj sukob sa srpskim agresorom zove Domovinskim ratom. Naravno, ovo nije srpska ni bosanska wiki (kao ni engleska), pa oni imaju pravo na svoje nazivlje kao i mi na svoje. U vrijeme rata sukob u Hrvatskoj nazivao se Domovinskim ratom, a iako se u medijima govorilo i o ratu u BiH, obično ga se nije imenovalo, nego je npr. kraj Dnevnika HTV-a u ratnim godinama završavao pozdravom voditelja: "Pozdrav svim hrvatskim braniteljima ma gdje bili!"

Mislim da upravo Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata pokazuje rješenje: Republika Hrvatska u Domovinskom ratu

Struktura bi mogla biti ovakva:

• rat za Veliku Srbiju (Velikosrpska agresija na RH i BiH)
  • Republika Hrvatska u Domovinskom ratu
  • Domovinski rat u BiH
  • ? (ABiH - agresor)

Ostali sukobi na području SFRJ su rat u Sloveniji, bošnjačko-hrvatski sukob, rat na Kosovu, koji nisu bitno povezani s gore navedenim vremenskim odmakom ili opsegom (rat u Sloveniji odvijao se na manje od 10% ozemlja Slovenije u trajanju nekoliko dana, što je zapravo bilo izvlačenje oružja bivše JNA a da pritom obje strane sačuvaju obraz).

Mislim da ovi naslovi bili prikladni: 1. "Velikosrpska agresija na RH i BiH" (ne impliciraju se ciljevi rata kao u obliku "rat za Veliku Srbiju", agresor i napadnute države su jasno definirane), 2. "Republika Hrvatska u Domovinskom ratu" (Domovinski rat može postati preusmjeravanje na ovaj članak, na vrhu članka neka bude poveznica na "Domovinski rat u BiH"), 3. "Domovinski rat u BiH", te zadnji 4. "Rat u BiH", koji spominje Domovinski rat u BiH ali to nije glavna tema ni težište članka. SpeedyGonsales 15:34, 7. listopada 2012. (CEST)

Raspad SFRJ

Mislim da ovaj članak ne valja uzimati kao krovni jer SFRJ se raspadala najmanje od 1980. godine a može se argumentirati da je raspad počeo već 1974. novim ustavom. Taj članak treba obrađivati uzroke raspada i aktualni raspad, koji se dogodio do najdalje 1992. godine, a sve što se događalo poslije može se staviti u popis poveznica ili npr. u odlomak Dalja kronologija. SpeedyGonsales 15:10, 7. listopada 2012. (CEST)

Naziv i sadržaj članka

Ne želim biti zanovijetalo, ali ne slažem se u potpunosti sa zadnje predloženim. Moramo imati članak o cjelokupnom tom ratu, Domovinskom, sa svim njegovim sastavnicama, a dalje možemo cjepkati. Činjenično Domovinski rat = obrana od Velikosrpske agresije. Bošnjačko-hrv. sukob je isto dio te agresije jer ga ne bi bilo da nije bilo agresije i jer je dobrim dijelom izazvan od strane saveznika. Ali mi Velikosrpska agresija ne odgovara za naziv članka za cjelokupni rat jer je u tom nazivu riječ o napadu, a rat je druga stvar (i napad i obrana).

Velikosrpska agresija

bi trebala biti članak slagalica koji nedostaje u predlošku/seriji članaka {{Povijest Srbije}} i podnaslov u glavnom članku Povijest Srbije.

Domovinski rat

Članak proširiti tako da opisuje čitav rat. To je jednostavno hrvatski naziv za taj rat u cjelini (uključujući čak i Srebrenicu), uključujući sve iz tog rata. Ako zbilja ima/bude potrebe za novim člankom - RH u Domovinskom ratu = RH za vrijeme Velikosrpske agresije = RH u obrani od Velikosrpske agresije, to je za novi članak.

Rat u BiH

ako ćemo biti dosljedni trebao bi biti premješten na Bosna i Hercegovina u Domovinskom ratu, eventualno Bosna i Hercegovina za vrijeme Velikosrpske agresije, al' nekako slutim da bi moglo ostati kako jest - Rat u BiH.

Što se tiče nazivlja koje koriste 'narodi':

• Hrvati cijeli rat zovu Domovinskim (valjd' zato što su se u njem branile njihove dvije domovine, pojma nemam zapravo)
• Srbi ga zovu otadžbinskim (u RS), Srbi u Hrvatskoj koji ga tako ne mogu zvati jer su popušili zovu ga kao i prekodunavskodrinski nazivima koji ga cjepkaju ne bi li ga sveli na građanske sukobe: Rat na prostoru bivše SFRJ, Rat u Hrvatskoj, Rat u BiH.
• Bošnjaci uglavnom slično kao ovi zadnji, ali iz drugih razloga razlikuju Rat na prostoru bivše SFRJ i njegov uži dio Rat u BiH. Ovo je politički uvjetovano jer ako bi naglašavali jedinstvenost rata onda teže mogu objasniti politiku oca nacije, zašto su se izdajnički (čast iznimkama kojih je isto bilo) postavili prema Hrvatima za vrijeme agresije na RH i napada na Hrvate u BiH, zašto su bili proJNA nastrojeni, zašto je velik dio časničkog kadra postavljenog po izbijanju rata u BiH u redove TO BiH prethodno sudjelovao na strani JNA u agresiji na RH itd. itd. zašto Hrvatska nije agresor na BiH, već eventualno može se gledati obratno itd. itd. To nas uostalom ne bi trebalo zanimati.

Sve što želim reći jest da moramo imati jedan članak za cijeli taj rat u kojem će i logički sjedati stvari na mjesto kad to pročita i netko tko nije nikad ništa čuo o tom ratu, a dalje nek se cjepka kako god. Rat u BiH zapravo je Bitka za Bosnu i Hercegovinu Eto, neću više 'gnajvit'. Chvrka^razgovor 03:08, 8. listopada 2012. (CEST)

Chvrko, daj ne stvaraj odlomke u poruci. Ne mogu pratiti tko je što napisao. Kubura (razgovor) 03:50, 15. listopada 2012. (CEST)

Razmišljao sam o ovome dulje vremena, čitao sam što piše u literaturi. Tretirali autori rat kao jedan ili dva, nitko ne poriče njihovu povezanost, jer oružje kojim su Srbi ubijali sve dolazi iz "jednog" skladišta, skladišta JNA. No ratno područje je preveliko da bi se rat u Hrvatskoj i BiH mogao valjano pokriti u jednome članku. U ovome članku valja navesti koje su sastavnice rata, dati kratki pregled svih sastavnica i poveznice na odgovarajuće članke, ali raspisati sve u jednom članku je besmisleno.

• Domovinski rat - 112.646 bajtova
• Rat u Bosni i Hercegovini - 192.612 bajtova
• Bosanskohercegovački Hrvati u ratu u Bosni i Hercegovini - 93.955 bajtova

Na stranici Posebno:Duge_stranice je popis dugih stranica:

1. ‎Biljke ‎[463.344 bajtova]
2. ‎Dodatak:Popis svih biljnih rodova ‎[439.029 bajtova]
3. ‎Zemljopis Irana ‎[403.486 bajtova]
4. ‎Teheran ‎[292.049 bajtova]
5. ‎Dodatak:Iran u međunarodnim statistikama ‎[269.021 bajtova]
6. ‎Kurdi ‎[246.510 bajtova]
7. ‎Dodatak:Popis vrsta:Curc ‎[242.074 bajtova]
8. ‎Rat u Bosni i Hercegovini ‎[192.612 bajtova]
9. ‎Sastavi momčadi na SP u nogometu 2010. ‎[176.516 bajtova]
10. ‎KHL Medveščak u sezoni 2009./10. ‎[166.043 bajtova]

Kakvo je stanje na en wiki? en:Special:LongPages Najdulja stranica je en:List of United States counties and county-equivalents ‎[616.363 bajta], deseta je en:List of aircraft accidents and incidents resulting in at least 50 fatalities ‎[364.770 bajtova]. Iz toga zaključujem da ima smisla postaviti "plafon" na nekih 250-300 tisuća bajtova po članku, i dopustiti izuzetke tamo gdje je to baš nužno. Biljke mislim ispunjavaju taj uvjet, Teheran i Zemljopis Irana su diskutabilni. :) Dakle ima mjesta za dopunu članka Domovinski rat, ali nema mjesta za potpuno spajanje sva tri članka. SpeedyGonsales 20:48, 20. srpnja 2013. (CEST)

Audio

Hi! I want to make audio version of this article "Domovinski rat" in Russian Wikipedia. Could somebody to make audio file with pronunciation of these words in your native language: "Domovinski rat", "Rat u Hrvatskoj", "Рат у Хрватскоj", "Velikosrpska agresija" and upload this file to "Wikimedia Commons"? Thank you! -- AKA MBG (razgovor) 14:50, 20. listopada 2012. (CEST)

Agresorska uloga JNA

Samo mi objasnite genijalci kako jna moze biti agresorska sila na svojoj teritoriji ?????— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 93.86.94.28 (razgovor • doprinosi) 00:38, 18. studenog 2012.

Tako što teritorij kojeg je napadala nije bio njen. JNA je bila srpska vojska maskirana jugoslavenskim imenom i njen teritorij je bio do Drine, dokle je Srbija. Srpska vojska u funkciji stvaranja Velike Srbije preko Drine je bila agresor, kako god se zvala i kakvim god se naslijeđem prikrivala. 83.131.229.33 21:32, 18. studenog 2012. (CET)

Tako što je ta vojska uništavala republičku i privatnu imovinu te djelovala kontra naredbi svog vrhovnog zapovijednika. Kao što kaže kolega, srpska vojska pod skrivenim imenom. --Čeha (razgovor) 21:47, 5. listopada 2014. (CEST)

Pored svega navedenog, JNA je izašla izvan svog mandata. Miješala se je u unutarnje stvari jedne republike (RH), stvari koje rješava republički MUP i ometala republički MUP u radu. Kubura (razgovor) 04:26, 10. listopada 2014. (CEST)

Video

Našao sam ovaj dobar video za prikaz domovinskog rata. https://www.youtube.com/watch?v=EyxOBHFYVNo Kako bi njega mogli ukomponirati u članak? --Čeha (razgovor) 21:47, 5. listopada 2014. (CEST)

Obrazloženje predloška

Zbog nevjerodostojnosti izvora, postavljen je ovaj predložak [23] do postavljanja neprikosnovenih izvora ili uklanjanja odlomka.--_MaGa^{poruči mi} 10:35, 6. studenog 2014. (CET)

Informativno-obavještajni rat i drugo

Tekst koji stoji u odlomku valjano je potkrijepljen izvorima, te je njegovu općenitu činjeničnu utvrđenost nemoguće negirati. Suradnik Seiya je svojom nejasno artikuliranom kritikom zapravo doveo u pitanje enciklopedičnost odlomka, odnosno balansiran prikaz realnosti odlomka samog i članka koji sadrži takav odlomak. Kako se ne radi o elementarnoj temi, a kako stavljeni predlošci ne mogu ostati jer je članak predložen za izabranoga, privremeno sam zakomentirao odlomak i obrisao predloške, jer ne mislim da su prikladni iako razumijem načelni prigovor i ovako na njega reagiram.

Odlomak treba pažljivo pročitati, a potom možebitno ponešto promijeniti prije nego se odlomak odkomentira. SpeedyGonsales 12:35, 13. rujna 2015. (CEST)

Istina je da je tijekom rata postojao i obavještajno-dezinformativni rat, ali krajem rata prestao je i taj vid rata.--Seiya (razgovor) 17:12, 13. rujna 2015. (CEST)

Ma nemojte reći. Velikosrpska strana je izgubila rat na ratištu, ali su po završetku rata pokušali dobiti što se dobiti može na sudu i u javnosti, hrvatskoj i srpskoj, iz razumljivih razloga. Zvali mi te aktivnosti ratom, specijalnim ratom ili usmjerenom propagandom, dođe na isto, jer se te aktivnosti po ničemu ne razlikuju od obavještajno-dezinformativnoga rata koji se vodio za vrijeme službenoga trajanja rata. SpeedyGonsales 19:37, 15. rujna 2015. (CEST)

Međutim, tvrditi da on traje i danas samo može dovesti do novih novinskih natpisa poput ovih [24][25]. O točnosti predviđanja i pouzdanosti tvrdnji Davora Domazeta Loše može se vrlo lako doći brzim google searchom [26][27] [28]. To smo već jednom prošli, pa se nadam da se neće više ozbiljno ići sa tezom da se radi o pouzdanom izvoru.--Seiya (razgovor) 17:12, 13. rujna 2015. (CEST)

Domazet-Lošo je strateg, dobar strateg kao orao uočava aktivnosti koje obični ljudi kao vrapci iz svoje perspektive ne vide. Uostalom, članak Domovinski rat ne govori o projekcijama što je moguće, nego o onome što je bilo. To ne znači da osobno vjerujem ili ne vjerujem njegovim procjenama što će biti, no vaše isprazne, nerelevantne kritike razine difamacije (nerazlikovanje projekcija budućnosti od analize prošlosti) visokog hrvatskog vojnog časnika postaju naporne. SpeedyGonsales 19:37, 15. rujna 2015. (CEST)

Nadalje, riječi u poglavlju poput glumljenje "lokomotive Zapadnog Balkana", dok se pamfletistički filmovi patetično niske umjetničke kvalitete ili sluganski krugovi, te nekoliko zlonamjernih znanstvenika su nenamjerno komične zbog pristranosti i manjka elementarne neutralnosti. Neobično je da jedan suradnik mora administratore podsjetiti na Wikipedia: Words to Watch: Contentious labels koji izričito govori o izbjegavanju prijepornih i svadljivih rečenica.

Umjesto ovakve neispravne rečenice:

»Zbog dvodesetljetnog nemara hrvatskih vlastiju, zbog iznimne aktivnosti obavještajca-ministra pobunjenih Srba Save Štrpca te uz potporu hrvatskih političkih elita nakon 2000. koje su se opredijelile za "potpunu suradnju" i glumljenje "lokomotive Zapadnog Balkana", potpuno nesankcionirano prolaze lažna okrivljavanja Hrvatske vojske za smrti Srba s oslobođenih područja«

...Ispravno bi i neutralno bila npr. ovakva rečenica:

»Postoje pouzdani izvori da Savo Štrbac lažno okrivljuje Hrvatsku vojsku za smrti pojedinih Srba tijekom rata.«

I onda se naravno nabroje da su ovi i ovi podaci osporili te i te navode, i navedu se ti i ti primjeri. Bez ikakvih ljutitih i bijesnih pridjeva, hiperbola ili opisa. Samo činjenice. Bez "zločesti", "glupi", "ružni", "sluganski", "debilni", "podmukli", "smrdljivi" ili što god već. To bi bilo ispravna i neutralna rečenica dostojna enciklopedije, a ne nekakva djetinjasta obijest u obliku teksta. --Seiya (razgovor) 17:12, 13. rujna 2015. (CEST)

Odlomak koji kritizirate je zakomentiran, nadam se da će suradnik koji ga odkomentira adresirati vaše prigovore. Nisam vidio "zločesti", "glupi", "ružni", "debilni", "podmukli", "smrdljivi" u članku. U zakomentiranom odlomku sam vidio jedan citat, za koje je bitno samo jesu li relevantni za članak ili ne, koji počinje sa "sluganski krugovi u hrvatskoj političkoj eliti", a citate se ne prepravlja da bi nekome odgovarali, jer to onda nije citiranje. Ako svih ostalih pridjeva u članku nema, onda vaša kritika zapravo ispada pomalo "zločesta", "glupa", "ružna", "debilna", "podmukla" i "smrdljiva", nije li tako? SpeedyGonsales 19:37, 15. rujna 2015. (CEST)

Nadalje, poglavlje "Zaštita digniteta". Otvoreno pismo 12 generala dato je bez konteksta. A on se mora spomenuti: istraživanje MKSJ o zločnima tijekom rata, poglavito masakr u Gospiću. Izostaviti to ostavlja dojam pristranosti. I upitno je kakve veze ima sa "zaštitom digniteta" (vidjeti zakon o nezastarijevanju ratnih zločina). Ne znam po čemu bi istraživanje o ratnim zločinima bilo narušavanje "zaštita digniteta", osobito ako se generali nemaju čega bojati? Nadalje, u tekst je iznesena tvrdnja o postupku "kriminalizacije Domovinskog rata", ali je to sasvim nečije osobno mišljenje i originalno istraživanje. S obzirom da smo nedavno imali 20. obljetnicu proslave Operacije Oluja, nejasno je na koji je način rat "kriminaliziran"? Tekst Snježane Pavić mora se priložiti u cijelosti u izvornom obliku, npr. preko wayback machine, a ne preko nečije kolumne. A čak i tada, to je njeno mišljenje i komentar, i ne zastupa službenu politiku države. Isto tako, navodno je napisala "Jasno je da Haaški sud sudi pojedincima, a ne državama baš u namjeri da se krivnja individualizira, a ne da je generacijama poslije kao teret nose cijeli narodi". Ako je ta rečenica vjerno prenešena, ona ne kriminalizira cijeli Domovinski rat, već samo navodne ratne zločine počinjene tog i tog datuma. Sinteza u tekstu je dakle originalno istraživanje i nagađanje.

Nadalje, nejasno je čemu se tolika težina značaja stavlja na osobno mišljenje g. Ivana Turudića, koji je pravnik a ne povjesničar. Ima 4 milijuna osoba u Hrvatskoj i nejasno je po čemu se mišljenje g. Turudića mora isticati, pogotovo s obzirom da njegov prijedlog zakona nije prošao. Domovinski rat jest bio međunarodni sukob, prikriveni (rat preko posrednika), ali je puno uvjerljivije koristiti izvore UN-a da se to dokaže, jer nekakve kazne i državni zakoni ionako ne mogu pisati povijest, te stoga nemaju značaja. Dati ću dobronamjerna primjer gdje je u Turskoj zabranjeno pisati da je ubijanje Armenaca bio genocid, ali taj zakon je nemoćan pred povijesnim izvorima. --Seiya (razgovor) 17:12, 13. rujna 2015. (CEST)

Puno kritika za jedan mali odlomak. Zašto ili kako je istraživanje MKSJ o zločinima tijekom rata drugačije od nelegalnog dostavljanja transkripata istome sudu? Koliko ja vidim, to je jedan te isti kontekst. Dalje, ako nađem izvoran tekst Snježane Pavić, stavit ću poveznicu. Ako ju vi imate, slobodno podijelite tu informaciju. Dalje, njegov prijedlog zakona nije prošao - ako se dobro sjećam što sam čitao po novinama, g. Turudić nije formalno ni predložio dopunu zakona, nego je iznio ideju što bi trebalo napraviti. Formalizaciju ideje je ostavio drugima. Za vrijeme Milanovićeve većine u Saboru nema te formulacije koja bi prošla, ali nakon izbora koji uskoro dolaze, možda se prijedlog formalizira i uđe u Kazneni zakon. U svakom slučaju, ono što pišete pokazuje da niste dobro upućeni u materiju. SpeedyGonsales 19:37, 15. rujna 2015. (CEST)

Isto tako, ozbiljno treba osporiti izvor br. 90-91: Andrija Hebrang najozbiljnije tvrdi da je u cijelom ratu ubijeno 80 srpskih civila, i to se ovdje preuzima bez provjeravanja. Međutim, kako onda objasniti da je samo u masakru u Gospiću '91. ubijeno najmanje 100 srpskih civila, ili da samo Državno odvjetništvo Republike Hrvatske u arhivu ima podatke o 214 ubijenih srpskih civila tijekom Operacije Oluja[29] (da ne nabrajam dalje)? Izgleda da je i g. Hebrang malo "Veritasirao", samo uz obrnuto postavljenu apoteozu. Dakle, trebalo bi uzeti stručne, akademske izvore.

Glas Koncila je vjerski izvor i nema nikakve veze sa povijesti.--Seiya (razgovor) 17:12, 13. rujna 2015. (CEST)

Nemaju ni Večernji list ni Jutarnji list nikakve veze sa povijesti, pa ih svejedno rabimo kao izvore. Već sam jednom napisao da su vaše kritike nekih izvora besmislene, nemam namjeru igrati se kao dijete do jutra "moj tata je jači od tvoga - nije nego je moj jači od tvoga". Kad vam je jednom na wikipediji odgovoreno na kritiku - to je to, nema smisla ponavljati se. Ako niste shvatili ili niste sposobni shvatiti, onda je to druga stvar koju ćemo riješiti na drugi način. SpeedyGonsales 19:37, 15. rujna 2015. (CEST)

Što se tiče dnevno.hr, nakon ovoga [30] [31] [32] [33] samo bi neozbiljni ili neobrazovani mogli nastaviti braniti da se radi o pouzdanom izvoru.--Seiya (razgovor) 14:15, 13. rujna 2015. (CEST)

Pročitao sam vaš komentar i ustanovio da je većina vaših prigovora besmislena, bazirana na vašoj nedostatno kvalitetnoj informiranosti (prijedlog g. Turudića), nerazumijevanju odnosno nerazlikovanju bitnoga od nebitnoga (kontekst Otvorenog pisma 12 generala), ili otvoreno pristrana (vrednovanje Glasa Koncila kao izvora). Ostaje kao jedini djelomično usvojeni prigovor zakomentirani odlomak, koji će nadam se netko u dogledno vrijeme srediti ako je to potrebno. Molim budite konkretniji i informiraniji u svojim kritikama, jer mogu jednom ili dva puta odgovoriti na besmislice ali nemam namjeru to raditi više od dva puta. Hvala na razumijevanju. SpeedyGonsales 19:37, 15. rujna 2015. (CEST)

Kad si nas tako lijepo podučio kako se piše enciklopedijski članak - da vidimo kako ćeš pljunuti u dlanove i zasukati rukave. Sve ovo do sada je bilo sve osim toga, a ponajviše ometanje ovog projekta i podmetanje klipova glasovanju, i to ne prvi put.--_MaGa▀▄^{poruči mi} 15:17, 13. rujna 2015. (CEST)

Nisam ja podučio, već tvorci Wikipedije još prije negdje dobrih desetljeće i plus godina. A onome kome je do Wikipedije stalo, on će WIkipediju i proučiti. Ako je glasovanje "protiv" za izabrani članak "podmetanje klipova", onda gospodo ukinite glasovanje i neka se izabrani članci postavljaju automatski po odluci jednog čovjeka, onako demokratski. Što se tiče toga kako bi dobar članak jedne ovakve teme trebao izgledati, možete naći ovdje: Wikipedia:Croatian War of Independence. Prevoditi možete. --Seiya (razgovor) 17:12, 13. rujna 2015. (CEST)

Nisam niti jednog trenutka sumnjao da ne želiš ništa napraviti osim lijepiti predloške. Uostalom, sve je vidljivo na tvojoj SZR.--_MaGa▀▄^{poruči mi} 17:49, 13. rujna 2015. (CEST)

Vođe

Maknuo sam Paragu i Paradžika te Vasiljkovića iz infookvira kao "Vođe". Prva dvojica su nedvojbeno zaslužni za organiziranje HOS-a, koji je u prvo vrijeme na nekim područjima sigurno puno značio kao i kasnije kad je HOS integriran u HV. No Paradžik je poginuo 1991. a Paraga je marginaliziran, stoga je njihovo isticanje kao vođa u članku o Domovinskom ratu besmisleno.

Slično vrijedi za Vasiljkovića, treba ga isticati zato što je bio poznati zločinac? Zašto samo njega a ne i Arkana? Sadržaj infookvira treba ograničiti na bitno. Treba razmisliti treba li uopće u infookviru postojati stavka "Vođe". SpeedyGonsales 15:53, 13. rujna 2015. (CEST)

otkljucavanje clanka

molim otkljucavanje (privremeno) ovog clanka za uredjivanje, zbog potrebe dodavanja novo sadrzaja. hvala 78.134.239.125 16:49, 14. rujna 2015. (CEST)

Molim snimite ovdje sadržaj koji želite dodati, hvala. SpeedyGonsales 17:16, 14. rujna 2015. (CEST)

| zapovjednik2 = {{ZD|S|SRJ}} [[Slobodan Milošević]]<br>{{ZD|R|RSK}} [[Milan Babić]]<br>{{ZD|R|RSK}} [[Milan Martić]]<br>{{ZD|R|RSK}} [[ Goran Hadžić]]<br>{{ZD|R|RSK}} [[Slavko Dokmanović]]<br>{{ZD|R|RSK}}{{ZD|J|JUG}} [[Jovo Vezmar]]<br>{{ZD|J|JUG}}{{ZD|R|RSK}} [[Mile Mrkšić]]<br />{{ZD|J|JUG}} [[Veljko Kadijević]]<br />{{ZD|J|JUG}} [[Blagoje Adžić]]<br>{{ZD|S|SRJ}} [[Jovica Stanišić]]<br>{{ZD|S|SRJ}} [[Franko Simatović]] 78.134.239.125 19:37, 14. rujna 2015. (CEST)

Pokojni Dokmanović je ranga Vasiljevića ili Arkana, ne bih ga dodavao u članak. Koji su vaši razlozi za njegovo dodavanje u članak? SpeedyGonsales 18:09, 15. rujna 2015. (CEST)

slazem se, ali ima par razloga. prvo, u clanak je stavljen i Jovo Vezmar, nadam se da znate tko je on, doduse ne znam je li ziv ili mrtav jer se uopce o njemu zna vrlo malo. uglavnom, on je bio srpski zapovjednik u prvoj sluzbenoj bitci Domovinskog rata. jedan od "prvaka" bio je i Dokmanović, gradonačelnik Vukovara, u isto vrijeme kada je i Vezmar bio načelnik policije u Pakracu. U to vrijeme su izbijali prvi sukobi oko Vukovara i uopce u Istočnoj Slavoniji i tu je neka njegova uloga. Možda znacajnija uloga Dokmanovića je i ta sto je bio predsjednik Istočne Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema, ostatka tzv. Krajine nakon Oluje, koja se nalazila na istoku RH, sve do završetka mirne reintegracije 1998. Ne treba iskljuciti ni umetanje Arkana i ostalih paravojnih zapovjednika, ali najprije treba dodati hrvatske zapovjednike, koje se u clanku najmanje navodi. http://www.jutarnji.hr/zapovjedni-lanac-srbije--91-/270359/ eventualno, kad bi se dodavalo Dokmanovića, trebalo bi se dodati i Vasiljevića, jer je KOS igrala bitnu ulogu. imate li neke prijedloge za neke hrvatske zapovjednike koje treba dodati? 78.134.234.37 19:45, 15. rujna 2015. (CEST)

Poštovani, ovome što predlažete nije mjesto u infookviru, nego u članku Dodatak:Popis vođa u Domovinskom ratu, zajedno s pripadajućim izvorima i objašnjenjima. Taj članak nije zaključan, štoviše nije još ni napisan, pa slobodno izvolite napisati ga kako mislite da je najbolje. Kad ga dobro napišete i sredite, poveznica na njega bit će stavljena u infokvir ovoga članka s riječi "Vođe" na taj članak. Hvala na ideji i inicijativi! SpeedyGonsales 20:03, 15. rujna 2015. (CEST)

a sto mislite o dodavanju seselja u clanak, kao paravojnog vodju? 78.134.228.87 20:37, 20. rujna 2015. (CEST)

Naravno da seselja nećemo nigdje spominjati, V. Šešelj je spomenut:

Čak i u takvoj situaciji, Srbija je pokazala, kao i velikosrpski političari u Srbiji i Crnoj Gori da namjeravaju zadržati ono što su okupirali u Hrvatskoj prije četiri godine; Vojislav Šešelj je čak predložio protuofenzivu, zauzimanje Osijeka kao odgovor na hrvatsku ofenzivu te bombardiranje Zagreba projektilima tipa Luna koji ostavljaju krater dubine 300 metara kao uzvratni udarac na granatiranje Knina",[82] [83] [84]a neki mediji su izvješćivali o tome da Srbija šalje tenkove na granicu s Hrvatskom, jer se ne želi odreći okupiranog hrvatskog Podunavlja.[85]

Treba li dodati nešto? SpeedyGonsales 14:19, 11. listopada 2015. (CEST)

znaci on nije nikakva utjecajna licnost nego marioneta i naravno, samo zlocinac, izmedju ostalog. tesko je odrediti njegov znacaj i npr. arkanov u cijelom tom ratu, koliko su oni zapravo imali utjecaja na tijek rata 78.134.226.4 20:35, 11. listopada 2015. (CEST)

Želiš nas uvjeriti da je Vojislav Šešelj nebitna osoba u političkom životu u Srbiji prije i poslije rata? Ta samo je imao neviđenu minutažu u medijima, imao svoje paravojne postrojbe, pobijedio na izborima... Kubura (razgovor) 03:51, 17. listopada 2015. (CEST)

nista ja nikog ne zelim uvjeriti. on je sada bolesnik kojeg u srbiji nitko ne shvaca ozibljno, osim jednako teskih bolesnika i balavaca koji ga slijede. a to sto oni ne reagiraju na njegove provokacije, to je njihov problem. i mi u Hrvatskoj imamo jednog takvog sto provocira s paravojskom, ali to je vec druga tema. to sto je osvojio drugo mjesto, i malo se slikavao po slavoniji i kninu ( a 1,5 god kasnije zavrsio u zatvoru) ne znaci nista i na ratna zbivanja nije imao nikakvih vojnih utjecaja, osim sto je bio (i to ne sam, osnovao ih je bokan) vodja belih orlova, grupe pijanih cetnika koji, usput, ne mogu 10 sklekova napraviti, ali mogu klati zene i djecu, a to je vec zlocin protiv covjecnosti, ali nema nikakve veze s ratnim zbivanjima, jer takvi se razbjeze kada se treba boriti sa sebi ravnima. a ti, kubura, ako mislis da je on toliko bitan, ha ti ga dodaj u clanak kao jednog od zapovjednika srpskih paravojnih snaga, tamo na pocetku u infookvir. i imam jedno pitanje. jel moguce otkljucati clanak tako da bi ga samo registrirani korisnici mogli uredjivati, jer zasto je potpuno zakljucan, a potrebne su uvijek neke izmjene? 78.134.237.142 16:52, 17. listopada 2015. (CEST)

molim da se clanak otkljuca zbog uredjivanja. Djuroo80 (razgovor) 00:41, 18. listopada 2015. (CEST)

Pozdrav Suradniku Djuri80. Clanak je zakljucan zbog provokacija, vrijedjanja i nepreoduktivnih uredjIVANJA. Ako smatras da nesto nije u redu u clanku slobodno to ovdje napisi i onda je to lako promijeniti u clanku. Svako dobro. --El hombre (razgovor) 11:24, 18. listopada 2015. (CEST)

iako je, vidim, suradnik speedygonsales rekao da misli da bi infookvir o vodjama trebalo reducirati, ja mislim da svakako nedostaje vodja s hrvatske, ali i srpske strane. naime, trenutno se dvoumim oko dodavanja jos jednog vodje, vasiljkovica ili stojicica, sa srpske strane. za prvog svi znaju i bio je bitan faktor u pocetcima rata, pomogao je u organizaciji crvenih beretki i knindza i obucavao ih, zapovjedao paravojskom... a drugi je, mozda manje poznati, radovan stojicic zvan badza, specijalac koji je bio covjek od povjerenja u milosevicevoj srbiji, prvo je zapovjedao specijalnom jedinicom na kosovu prilikom nemira albanaca, a kasnije je po milosevicevom nalogu osnovao TO u istocnoj slavoniji, baranji i zap. srijemu, u cijem su sastavu bili razne cetnicke paravojne postrojbe, odabrani ljudi iz jna i ostali sljam. uglavnom, djelovala je od jeseni do zime '91. znaci za vrijeme najzescih napada i sukoba u istocnoj hrvatskoj. osim sto je tada bio njezin zapovjednik, stojicic je napredovao u karijeri, pa je kasnije bio nacelnik tzv. resora javne bezbednosti i zamjenik ministra unutrasnjih poslova. ubijen je 1997. u kaficu u beogradu. dakle, slazem se sa suradnikom za kos-ovca vasiljevica, pa i za paradzika, ali smatram da bi uz ove postojece, ipak trebalo dodati jos jednog vodju sa srpske strane (a u buducnosti i vise vodja s hrvatske strane, jer ih je ovdje u ovom clanku premalo) od ove dvojice koje sam naveo jer su imali odredjen znacaj tijekom rata. Djuroo80 (razgovor) 15:38, 18. listopada 2015. (CEST)

---

Kako se suradnik očito prijavio samo da bi mogao mijenjati sadržaj infookvira, parametri zapovjednik1 i zapovjednik2 izdvojeni su iz članka u posebne predloške, koji su privremeno zaključani. Argumentirane prijedloge promjena popisa slobodno možete pisati ovdje, na stranicama za razgovor tih predložaka ili najbolje - u članku Dodatak:Popis vođa u Domovinskom ratu. SpeedyGonsales 18:33, 22. studenog 2015. (CET)

iako upotrebljivana i tijekom domovinskoga rata, stara cetnicka zastava iz drugoga svjetskog rata nije najbolji izbor kod izgleda infookvira sto se tice dobrovoljaca iz srbije i zato predlazem da se izgled infookvira izmijeni ovako:

RSK
JNA
Dobrovoljci iz Srbije
Republika Srpska
SR Jugoslavija
78.134.239.123 18:11, 6. veljače 2016. (CET)

Nekako mi zastava Republike Srbije iz 2010. ne paše uz vrijeme Domovinskog rata :) F karlo (razgovor) 18:45, 6. veljače 2016. (CET)

slazem se s tobom, i meni je bilo cudno kad sam je prvi put vidio u clanku vezanom za domovinski rat, ali kad malo bolje razmislim, ni u infookviru za drugi svjetski rat nije postavljena ista crna zastava (umjesto nje stavljena je zastava kj), vjerujem da je suradnici izbjegavaju stavljati. ipak, kad sam vidio clanke koje je nedavno uredjivao kubura koji je i jedan od administratora, i koji je dodao istu zastavu u infookvir, nakon razmisljanja pomislio sam, zasto ne?radi se o clancima napad na Karlovac 4. listopada 1991. te napad na policijsku postaju u glini. mislim da takva zastava ipak tocnije sugerira utjecaj republike srbije u ratu i svakako je dojmljivija, aktualnija te relevantnija od stare cetnicke zastave iz ww2. 78.134.239.123 19:03, 6. veljače 2016. (CET)

Što se tiče četnika u drugom svjetskom ratu i njihovih obilježja, tu ništa nije sporno.

Sve četničke skupine bile su ujedinjene u "Jugoslovensku vojsku u otadžbini", svojevrsni legitimitet im je davala kraljevska vlada u izbjeglištvu, i iako su koristili razne oznake, službena zastava JVuO je bila jugoslavenska trobojnica. Dakle zastava Kraljevine Jugoslavije je ujedno bila i službena, zajednička četnička zastava.

Kod Domovinskog rata stvari su prilično drugačije.

Dobrovoljci iz Srbije nisu bili jedna cjelina. Dobrovoljačke skupine organizirale su kojekakve kriminalne organizacije i više-manje minorne političke stranke. Nisu imale nikakav legitimitet jer nitko nije želio preuzeti odgovornost za njihova djela, pogotovo ne Republika Srbija koja je tvrdila da ni na koji način ne sudjeluje u ratu.

Kako nisu bili udruženi u jednu cjelinu, dobrovoljačke skupine nisu imale nikakva zajednička obilježja. Od njihovih raznih obilježja, danas je najpoznatija upravo stara crna četnička zastava koja je nošena po osvojenom Vukovaru. A zastava današnje Republike Srbije iz 2010. nikako im ne pripada. F karlo (razgovor) 18:15, 8. veljače 2016. (CET)

onda treba ukazati i suradniku kuburi na to. i da, skoro zaboravih, nisu svi cetnici cinili jvuo, samo mihailovicevi, poznati su i cetnici koste pecanca (cak su bili i u rivalstvu s drazom i njegovim cetnicima) te momcila djujica (kasnije dinarska divizija, formalno je od 1942. bila u sastavu jvuo-a, ali samo formalno), jos je bilo mnogo cetnickih grupacija i odreda koji nisu spadali u jugoslavensku vojsku u otadzbini, nego su cesto bili pod izravnom komandom talijana. dosta je cetnika bilo i pod nedicevom i ljoticevom komandom, koji su opet bili njemacki kolaboracionisti. 78.134.235.53 22:03, 8. veljače 2016. (CET)

Uvodna slika

Pregledom slika cijelog članka uočio sam da prevladava jedan negativan ton u kojem se najviše ističu slike razorenih kuća, a uostalom takva je i uvodna slika. Nema sumnje da je srpska agresija u Domovinskom ratu nanijela ogromne žrtve hrvatskom pučanstvu i uništila brojne gospodarske i stambene objekte, ali Domovinski rat je ipak završio pobjednički i u slavlju. Na hrvatske vojnike u DR ponosan je cijeli naš narod, a mislim i da bi naši vojnici iz tog razdoblja voljeli da u općoj memoriji za razdoblje DR u prvom planu bude sjećanje na dane ponosa. Stoga želim čuti mišljenje Vas ostalih suradnika bi li trebalo postaviti više slika kojima se slavi to razdoblje, a za početak kao uvodnu sliku postaviti, primjerice, ulazak HV u Knin ili slike državnog vodstva i generala na kninskoj tvrđavi 1995. godine. ZPσβ (razgovor) 18:06, 23. travnja 2016. (CEST)

Neloša zamisao. Podržavam--Ivica Vlahović (razgovor) 18:12, 23. travnja 2016. (CEST)

Hrvatski povjesničar suprotstavlja se tvrdnjama sarajevskih političara: 'Hrvatsku je branilo 4200 Bošnjaka muslimana'

Upozorava da se na popisu stanovništva 1991. godine kao Musliman po nacionalnosti izjasnilo ukupno 43.469 osoba pa bi brojka od 25.000 branitelja značila da se u obranu zemlje uključilo gotovo 60 posto svih hrvatskih Bošnjaka muslimana, uključujući i žene, djecu i starce što je, upozorava, daleko više od odaziva Hrvata i očito nevjerodostojan podatak. Jokijole (razgovor) 13:06, 9. studenoga 2022. (CET)

Ishod - Pobjeda Hrvatske te potpuni poraz velikosrpske politike

Trenutno je u članku, točnije u početnoj tablici pod stavkom "Ishod" navedeno "Pobjeda Hrvatske te potpuni poraz velikosrpske i jugoslavenske politike.

Predlažem izmjenu na način da se uklone riječi "i jugoslavenske". Predmetnu izmjenu izvršio sam istovremeno s objavom ove teme.

OBRAZLOŽENJE:

Pregledavajući članak nisam naišao na podatak (citiran ili ne citiran) da je ishod Domovinskog rata bio "poraz jugoslavenske politike". Pobjeda Republike Hrvatske je nesporna. Ishod Domovinskog rata je sigurno bio i poraz velikosrpske politike u Hrvatskoj, a vjerojatno i poraz iste gledano općenito. Sada dolazimo do "poraza jugoslavenske politike". Koja je to točno jugoslavenska politika poražena? Jugoslavija više nije postojala, odnosno postojala je jedino u imenu, a to je bila ustvari miloševićeva Srbija, nikakva Jugoslavija. Ta vuk-u-janjećoj-koži država je bila 1992. izbačena iz UN-a. Već tada ju nitko nije doživljavao kao Jugoslaviju. Možda bi se moglo reći da je započinjanjem ratova na području bivše Jugoslavije došlo do potpunog poraza jugoslavenske ideje (#bratstvo&jedinstvo), ali opet su neke države predlagale Jugoslaviju kao konfederaciju, a druge (jedna) željele unitarnu državu do Triglava, a ako to ne može onda barem do Karlobaga.

Pregledao sam i stavke "ishod" na člancima o Domovinskom ratu, ali na drugim jezicima:

1) njemački: Ausgang - kroatischer Sieg (ishod je doslovni prijevod njemačke riječi Ausgang)

Folgen

• Wiedereingliederung der Gebiete Kroatiens, die von der internationalen Staatengemeinschaft als UN-Schutzzonen und von serbischer Seite als Republik Serbische Krajina bezeichnet wurden, in kroatisches Staatsgebiet
• Herstellung der staatlichen Gebietshoheit
• Schaffung der militärischen Grundlage für die Beendigung des Bosnienkrieges

2) engleski: Result - Croatian victory

• Yugoslav army formally withdrew from Croatia from January 1992 under the Sarajevo Agreement
• Croatian forces regained control over most of Republic of Serbian Krajina-held territory
• Croatian forces advanced into Bosnia and Herzegovina to assist the united Bosnian and Croatian side, which led to the eventual end of the Bosnian War in December 1995.

3) talijanski: Esito - Vittoria croata

4) francuski: Issue - Victoire croate

• Les forces croates reprennent le contrôle de la République serbe de Krajina;
• Les avancées bosniaques et croates en Bosnie-Herzégovine menèrent à la fin de la guerre de Bosnie-Herzégovine.

5) španjolski: Resultado - Victoria croata

Fuerzas croatas se apoderan de la mayoría de la RSK Los avances croatas en Bosnia y Herzegovina producirían el final de la guerra de Bosnia

Dakle, u praktički svim člancima je kao ishod navedena pobjeda Hrvatske, a neki i dodatno razrađuju što je ta pobjeda donijela, odnosno kako je do nje došlo. Poraz velikosrpske politike nije nigdje naveden izrijekom, ali ustvari je naveden neposredno stavkama o povratku kontrole teritorija kojeg je zauzela takozvana Republika Srpska Krajina. U nijednom članku se ni na koji način ne navodi poraz jugoslavenske politike.

Budući da neke druge Wikipedije podrobnije razrađuju ishod Domovinskog rata, predlažem da po uzoru primarno na njemački i engleski članak dodamo i podstavke koji mogu praktički biti prijevod gore citiranog ili ih nekako drugačije sročiti. Tuvixer (razgovor) 22:03, 30. srpnja 2023. (CEST)