Razgovor:Hrvatska

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Hrvatska.
Rad na člancima
Pismohrane: 1

Pravo na suverenost[uredi]

Zanimljivo je kako je članak o Hrvatskoj pisan:

Povijest ~ 120 redaka Zemljopis ~ 40 redaka, od toga većina nabrajanje bez teksta Politika ~ 50 redaka, uz nabrajanje županija Gospodarstvo ~ 30 redaka Promet ~ 16 redaka Komunikacija ~ 12 redaka Obrazovanje ~ 30 redaka Kultura ~ 49 redaka (od toga najviše književnost i sport) Blagdani ~ 10 redaka, samo nabrajanje

Iz toga izlazi da su najbitniji povijest i politika, iako postoji poseban članak Povijest Hrvatske. Jedina karta je karta UN na kojoj nedostaju značajke terena kao što je reljef, a fali pola autocesta.

Iako je ovo "izabrani članak", ima mnogo načina na koje ga možemo poboljšati... dnik 14:29, 22. veljače 2010. (CET)

Autohtoni jezici u Hrvatskoj[uredi]

U staroj inačici članka u poglavlju o jezicima napravio sam, između ostaloga, i sljedeću izmjenu teksta:

U Hrvatskoj se govori još pet autohtonih jezika: bošnjački, istriotski, istrorumunjski, venecijanski i hrvatski znakovni jezik. Imigrantski jezici su albanski, bugarski, crnogorski, češki, hebrejski, mađarski, makedonski, njemački, poljski, romski, rumunjski, ruski, rusinski, slovački, slovenski, srpski, turski, ukrajinski i vlaški.

U toj izmjeni pošao sam od prijašnjeg teksta koji se zasnivao na stranici Languages of Croatia koja daje podatke o jezicima u Hrvatskoj. Korištenje tog izvora nije moj doprinos nego je postojao od prije, a u svojoj izmjeni htio sam pojasniti te podatke. Pri tome sam koristio objašnjenja na stranici Introduction to the Printed Volume (a web-stranice sadrže iste podatke kao i tiskano izdanje)[1] koja govore kako treba razumjeti podatke u katalogu Ethnologue. U poglavlju Layout of country headers kaže se:

  • The entry for a country begins with a header paragraph giving summary information about the country. This header is followed by an entry for each language of the country that is not a recent immigrant. -- Dakle, jezici koji su detaljnije opisani na stranici pojedine zemlje nisu jezici nedavnih doseljenika u tu zemlju. Ja bih zaključio da su to, dakle, jezici autohtonog (starosjedilačkog) stanovništva dotične zemlje. Kao autohtoni jezici u Hrvatskoj navedeni su (abecednim redom): bošnjački, hrvatski, hrvatski znakovni jezik, istriotski, istrorumunjski, talijanski i venecijanski.
  • National or official languages. National languages are those languages spoken by a large portion of the population of a nation. Official languages are those that have been designated as such by an official body. We do not distinguish these two kinds of recognition. -- Kao nacionalni ili službeni jezici u Hrvatskoj navedeni su hrvatski i talijanski.
  • Non-indigenous languages. Non-indigenous languages are categorized as such if they are spoken by relatively recently arrived or transient populations which do not have a well-established, multi-generational community in the country. The label “Immigrant languages:” is used to introduce a list of known non-indigenous languages in the country. -- Kao imigrantski jezici u Hrvatskoj (jezici doseljenika koji su doselili relativno nedavno) navedeni su (abecednim redom): albanski, bugarski, češki, mađarski, makedonski, njemački, poljski, romski, rumunjski, ruski, rusinski, slovački, slovenski, srpski i ukrajinski. Tom popisu dodao sam još i dodatne jezike koji su bili zabilježeni na Popisu stanovništva 2001.: crnogorski, hebrejski, turski i vlaški.

Ako se prihvati pouzdanost tog izvora, onda znači da se u Hrvatskoj govori 7 autohtonih jezika (od čega su dva službena). Među navedenim podatcima, ja bih jedino imao dvojbu oko vlaškog jezika (uzet iz podataka iz Popisa 2001.) jer može biti da on obuhvaća istriotski i istrorumunjski, što su vjerojatno točniji lingvistički nazivi za jezike Vlaha u Hrvatskoj. U tom slučaju bi se vlaški trebao izbaciti iz popis doseljeničkih jezika. --Rprpr (razgovor) 13:56, 18. studenog 2010. (CET)

Vanjski linkovi[uredi]

Definitivno bi trebalo ukloniti link na "hrvatski direktorij"... www.hr/katalog vec postoji lnk prema www.hr stoga je ovo nepotrebno— Prethodni nepotpisani komentar napisao je Cyclone (razgovordoprinosi)

Predlažem da se doda sljedeći link: karta Hrvatske ako se slažete. Po mom mišljenju jedna od boljih karti Hrvatske na koju sam naletio. Nije mi drago da se jošuvijek ništa nije poduzelo u vezi duplog linka kojega sam davno davno prije spomenuo... Cyclone 22:53, 9. prosinca 2011. (CET)

Položaj Hrvatske u Europi[uredi]

  • Kako Hrvatska može biti "na prijelazu iz Srednje u Jugoistočnu Europu?? Ili je dio Jugoistočne ili dio Srednje Europe. Ne može biti dio jedne i druge. Ili "na prijelazu". Kakva je to definicija??? Kako sam već napisao na Razgovoru za članak "Srednja Europa", u cjelini "Europa" da Hrvatska svakako pripada Srednjoj Europi jer je bila oduvijek dio "zapadnog svijeta". Time što je bila dio Zapadnog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, dio "zapadne vjere", (rimo)katoličke. Dok je Jugoistočna Europa bila većinom pod Turcima sa islamskom ili pravoslavnom vjerom. Upravo granice između Srednje i Jugoistočne Europe su: (istočna) granica Hrvatske sa Srbijom, (južna i istočna) granica Hrvatske s BiH te (jugoistočna) granica Hrvatske sa Crnom Gorom. Molim da se razmisli o mijenjanju članka u tom smislu. --Dexxo (razgovor) 13:26, 22. listopada 2011. (CEST)

Stanovništvo Republike Hrvatske[uredi]

Poštovani administratori Primjetio sam da za točan broj stanovnika prema popisu iz 2011 navodite broj 4,219,612 stanovnika. Naime, zar nije službeni broj stanovnika 4,290,612 stanovnika.

Hvala! Ako grješim zanemarite ovaj komentar. --78.2.116.112 14:19, 29. siječnja 2012. (CET)

Poštovani suradniče, rezultati popisa još nisu konačni, tako da su do konačnih rezultata službeni oni iz 2001. O tome je bilo rasprave u kafiću. Hvala na razumijevanju!--MaCroatian squares Ljubicic.pngGa 17:53, 29. siječnja 2012. (CET)
Od 17. 12. 2012. na stranicama DZS-a raspoloživi su osnovni rezultati popisa stanovništva RH iz 2011. godine. Prilikom usporedbe apsolutnih iznosa podataka tog popisa s prethodnim popisima važno je uzeti u obzir da je u popisu iz 2011. promijenjena metodologija kojom se određuje koga se može ubrojiti u stanovnika Republike Hrvatske (vidi stranicu Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine - METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA). Citiram dio odjeljka "Usporedivost popisnih podataka":
Iako se podaci obaju popisa, 2001. i 2011., temelje na konceptu uobičajenog mjesta stanovanja, oni nisu neposredno usporedivi. To je tako najprije zbog namjere odsutnosti/prisutnosti, koja se nije uzimala u obzir u Popisu 2001., a potom i stoga što je Popis 2001. u ukupan broj stanovnika uključivao i osobe odsutne godinu i dulje koje su se u mjesto stalnog stanovanja vraćale sezonski i mjesečno (te se osobe u Popisu 2011. ne uključuju u ukupan broj stanovnika).
Rekao bih da je to donekle pridonijelo smanjenju broj stanovnika u popisu iz 2011. --Rprpr (razgovor) 11:37, 20. prosinca 2012. (CET)

Pristrano uređivanje[uredi]

Sadržaj dodan uređivanjem učinjenim od strane suradnika Rakovicazauvijek (razgovor) je ideološki pristran i dobrim dijelom baziran na osobnom mišljenju, te kao takav nije enciklopedijski prikladan. --78.1.163.218 15:49, 5. srpnja 2013. (CEST)