Tonga

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Tonga. Za druga značenja, pogledajte Tonga (razdvojba).
Kraljevina Tonga
Pule'anga Fakatu'i 'o Tonga
Kingdom of Tonga
Zastava Grb
Zastava Grb
Geslo
Ko e Otua mo Tonga ko hoku tofi'a (tong. Bog i Tonga su moje nasljedstvo)
Himna
Koe Fasi Oe Tu'i Oe Otu Tonga
Položaj Tonge
Glavni grad Nuku'alofa
Službeni jezik tonganski i engleski
Državni vrh
 - Kralj Tupou VI.
 - Predsjednik Vlade Akilisi Pohiva
Neovisnost Od Ujedinjenog Kraljevstva 4. lipnja 1970.
Površina 171. po veličini
 - ukupno 748 km2
 - % vode 4 %
Stanovništvo 178. po veličini
 - ukupno (2000) 102.321
 - gustoća 137/km2
Valuta pa'anga (100 senitija)
Pozivni broj +676
Vremenska zona UTC +13
Internetski nastavak .to

Kraljevina Tonga pacifička otočna država na nizu od 177 otoka jugozapadno od Samoe, a istočno od Fidžija. Otoci su okupljeni u tri veće skupine otoka: Otoci Tongatapu, Otoci Ha'apai i Otoci Vava'u. Glavni grad je Nuku'alofa koji se nalazi na otoku Tongatapu. Vava'u otoci su brdoviti, s aktivnim vulkanima, a ostali su nizinski i koraljnog porijekla.

Naseljavanje Tonge počelo je još oko 1000. godine pr. Kr., a od 10. stoljeća vlast je u rukama dinastije Tu'i Tonga. Od 1875. Tonga je kraljevina i taj se sustav vlasti održao do danas. Britanska metodistička misija u 19. stoljeću je većinu stanovnika preobratila na kršćanstvo.

Po etničkom sastavu 98% su Tonganci, a po religijskoj pripadnosti su: protestanti (61%), rimokatolici (16%), mormoni (12%) i ostali (11%).

BDP po glavi stanovnika je 2200 $, a najviše prihoda ostvaruju od turizma i izvoza tropskog voća.

Tonganci[uredi VE | uredi]

Engleski istraživač James Cook nazvao je Tongu Prijateljskim otočjem, te je u svom dnevniku opisao njene domoroce.

Muškarci i žene visoki su poput prosječnih Europljana, svijetlobakrenaste su boje kože i crne kose koju boje u bijelo, crveno i plavo). Muškarci briju bradu dvjema školjkama. Žene su vrlo pričljive, te se tetoviraju na podlakticama i na prstima. Muškarci se tetoviraju od sredine bedara pa do iznad kukova. Odjeća im je izrađena od komada platna ili hasure koju ogrću oko struka i visi im do ispod koljena. Poviše struka su goli. Ukrašavaju se zapisima, ogrlicama i narukvicama od kostiju, školjki, biserja i kornjačinog oklopa. Rabe pregaču od vanjskih vlakana ljuske kokosova oraha. Boje tkaninu crnom, smeđom, grimiznom, žutom i crvenom bojom.

Poznata su im dva glazbala. Izrađuju golemu frulu od bambusa koja ima četiri rupe i u koje se puše nosovima. Drugo glazbalo napravljeno je od 10 do 11 sa strane svezanih malih trski nejednake duljine. Otvoreni krajevi iste su visine i u istome redu, a u njih se puše ustima. Pozdravljaju se tako što se dodiruju ili sastavljaju nosovima, a kao znak mira poznaju bijelu zastavu. Kao oružje rabe toljage (1-1.5 m), lukove i koplja. Englezima je bio neobičan običaj što Tonganci zahvaljuju na daru tako što ga stave na glavu. Fagafate je znak štovanja: poljubiti nečiju ruku i staviti ju na glavu. Englezi su se grozili običaja odrezivanja jednog ili obadva mala prsta i spaljivanja ili pravljenja rezova na obrazima blizu lične kosti.

Neprijatelji su im Fidžani koje Cook nije posjetio, ali su ljudožderi i Tonganci ih se boje. Tonganci štuju božanstvo koje se zove Otua. Vjeruju kako nakon smrti njihove duše idu u mjesto Bulutu kojim upravlja poglavica Guleho. U toj zemlji koju nitko nije vidio i koja leži zapadno od Fidžija duše vječno žive i uživaju. Riječ tabu potječe od Tonganaca. Cook i posada gledali su neki obred sadržan od nošenja motki s umjetnim jamovima na sredini, raznoraznih govora i molitava, u kojem sudjeluje prijestolonasljednik. Samo odabrani smiju sudjelovati, a ostali moraju iza ograde (na to su bili prisiljeni i Cook i posada). Svaki put kad bi Englezi pitali koja je svrha tog obreda, Tonganci bi odgovorili da je to tabu.[1] Tako je ostao izraz tabu za nešto o čemu se ne smije pitati, govoriti ni razmišljati.

Jezici[uredi VE | uredi]

Na Tongi se govore 3 jezika, tonganski kao nacionalni 96.300 (1998)., engleski kao službeni (broj govornika nepoznat) i niuafo’ou 690 (1981 SIL)[2]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. iz Cookova dnevnika
  2. Languages of Tonga (16th)

Tonga Kraljevska palača.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

valuta Tonge


P countries.png Nedovršeni članak Tonga koji govori o državi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.