Zadarski kotar

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Zadarski kotar je bio jedan od političkih kotara (njem. Bezirk) u austrijskoj carskoj pokrajini Dalmaciji.[1] Obuhvaćao je sudbene kotare: Biograd, Pag, Rab i Zadar. Prostirao se je 1900. godine na 1635,74 km2[2] i imao 75.322 stanovnika. [2] Status grada (njem. Stadt) imala su naselja Nin, Pag, Rab i Zadar, status trga (njem. Markt) imala su naselja Biograd na Moru, Novigrad, Sali i Silba, a ostatak su činila seoska naselja (njem. Dorf).

Područje Zadarskog kotara sada je podijeljeno između upravnih jedinica: grada Novalje (Ličko-senjska županija), grada Raba i općine Lopar (Primorsko-goranska županija), općine Murter-Kornati (Šibensko-kninska županija), te gradova Benkovca, Biograda na Moru, Paga i Zadra i općina Bibinje, Galovac, Kali, Kolan, Kukljica, Nin, Novigrad, Pakoštane, Pašman, Poličnik, Posedarje, Povljana, Preko, Privlaka, Ražanac, Sali, Sukošan, Sveti Filip i Jakov, Škabrnja, Tkon, Vir, Vrsi i Zemunik Donji (Zadarska županija).

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Godine 1900. u političkom kotaru Zadru živjelo je 75.322 stanovnika[1] popisanih kao lokalno civilno stanovništvo i "stranci" (stanovništvo iz drugih dijelova carstva - "nezavičajno" (njem. Staatsfremde) bez stalnog boravka u Dalmaciji, zatečeno na licu u vrijeme popisa, koje je u popisnim kolonama bilo vjerski, ali ne i jezično raspoređeno)), te kao vojničko stanovništvo. Izjašnjavanja u smislu narodnosne pripadnosti nije bilo, a hrvatski i srpski jezik iskazani su kao jedan jezik pod službenim imenom "srpsko-hrvatski jezik" (njem. serbo-kroatisch)[3].

Sudbeni kotari[uredi | uredi kôd]

Politički kotar Zadar sastojao se je iz tri sudbena kotara koji su istodobno bili i općine i jednog koji je obuhvaćao 5 općina, te iz 96 naseljenih mjesta.

Politika[uredi | uredi kôd]

Politička opredijeljenost birača bila je takva da su u većini općina na vlasti prije rata bili pravaši, a u Novigradu je načelnik Grgo Oštrić bio iz Hrvatske stranke. Iznimka je bila zadarska općina koja je općenito bila jedinstveni slučaj u Dalmaciji, zbog akumuliranog naseljenog talijanskog činovništva, doseljenog iz Italije ili od Talijana i talijanaša iz drugih mjesta koji su se preselili u Zadar, pa je ovdje na vlasti bila Talijanska stranka. U izvangradskim mjestima većinu su činili Hrvati i naginjali su pravašima, tek par mjesta imalo je i pristaše autonomaša, ali ta su naselja bila podijeljena između pravaša i autonomaša. [1] Zadarski kotarski poglavari bili su (popis nepotpun): Francesco Simonelli (1911. — 1913.)[1]

Kotarski poglavari[uredi | uredi kôd]

Literatura[uredi | uredi kôd]

  • Gemeindelexikon der im Reichsrate vertretenen Königreiche und Länder; Bearbeitet auf Grund der Ergebnisse der Volkszählung vom 31. Dezember 1900. Herausgegeben von der K. K. Statistischen zentralkommission; XIV Dalmatien. Wien 1908.
  • Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.
  • Mirko Korenčić: Naselja i stanovništvo SR Hrvatske od 1857-1971, Zagreb, 1979.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 Ante Bralić: Zadarski fin-de siècle – Političke i društvene prilike u Zadru i Dalmaciji, Časopis za suvremenu povijest, br. 3./2007., str. 732 - 733
  2. 2,0 2,1 Zeno.org Meyers Großes Konversations-Lexikon, sv. 4., Lipsko, 1905., str. 429, natuknica Dalmatien
  3. Gemeindelexikon der im reichsrate vertretenen königreiche und länder; Bearbeitet auf grund der ergebnisse der Volkszählung vom 31. dezember 1900. Herausgegeben von der K. K. Statistischen zentralkommission; XIV Dalmatien. Wien 1908.