Prijeđi na sadržaj

Zelenortski Otoci

Izvor: Wikipedija
Zelenortski Otoci
República de Cabo Verde
Zastava Grb
Zastava Grb
Geslo
Unidade, Trabalho, Progresso
(portugalski: Jedinstvo, rad, napredak)
Himna
Cântico da Liberdade

Položaj Zelenortskih Otoka
Glavni grad Praia
Službeni jezik portugalski (službeni) i zelenortski jezik
Državni vrh
 - Predsjednik José Maria Neves
 - Predsjednik Vlade Ulisses Correia e Silva
Neovisnost Od Portugala 5. lipnja 1975.
Površina 146. po veličini
 - ukupno 4.033 km2
 - % vode ~0 %
Stanovništvo 172. po veličini
 - ukupno (2021) 483.628
 - gustoća 124/km2
Valuta zelenortski eskudo (100 centava)
Pozivni broj +238
Vremenska zona UTC -1
Vršna domena .cv

Zelenortski Otoci,[1][2][3][4][5] Kapverdski Otoci[1][4][6] ili Zelenortska Republika[4][7][8] (portugalski: Cabo Verde, zelenortski kreolski: Kabu Verdi) mala je otočna država na istoimenu otočju u sjevernom dijelu Atlantskog oceana, oko 600 km od najzapadnijeg dijela afričke obale. Portugalci su nenaseljene otoke pronašli i kolonizirali u 15. stoljeću.

Portugalski naziv Cabo Verde („Zeleni rt”) dolazi od najzapadnije točke Afrike, koja se danas nalazi u Senegalu.

Etimologija

[uredi | uredi kôd]

Država je dobila ime po poluotoku Cap-Vert na senegalskoj obali.[9] Naziv Cap-Vert dolazi iz portugalskog imena Cabo Verde (zeleni rt). To ime dali su portugalski istraživači 1444. godine, nekoliko godina prije nego što su otkrili otoke. Godine 2013., delegacija zemlje obavijestila je Ujedinjene narode da se samo smije koristiti naziv Cabo Verde i da se drugi prijevodi ne smiju koristiti.[10][11]

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Zelenortski otoci bili su nenaseljeni kad su ih Portugalci otkrili 1456. godine i uključili u svoje kolonijalno carstvo. Zbog svog su položaja postali važna luka i središte trgovine robovima.

Godine 1975. otoci su dobili nezavisnost pod vodstvom Afričke stranke za nezavisnost Gvineje Bisau i Zelenortskih otoka. Poslije stjecanja nezavisnosti ASNGZ je pokušala ujediniti Zelenortske Otoke i Gvineju Bisau kontrolirajući vlade obiju država, ali ovi su planovi 1980. propali. U Zelenortskoj Republici trenutno je na vlasti Afrička stranka za nezavisnost Zelenortskih otoka.

Politika

[uredi | uredi kôd]

Politički sustav funkcionira prema ustavu iz 1980. Izbori se održavaju za mjesto premijera i predsjednika koji se biraju na 5 godina.

Zemljopis

[uredi | uredi kôd]
Topografija Zelenortskih Otoka

Zelenortski Otoci sastoje se od 10 većih i 8 manjih otoka.

Jedini nenaseljeni otok je Santa Luzia. Danas je to prirodni rezervat. Svi otoci su vulkanskog porijekla, a jedini aktivni vulkan nalazi se na otoku Fogo.

Važniji manji otoci su Branco i Razo.

Zavjetrinski otoci

[uredi | uredi kôd]

Ilhas do Barlavento (sjeverna otočna skupina)

Privjetrinski otoci

[uredi | uredi kôd]

Ilhas do Sotovento (južna otočna skupina)

Općine

[uredi | uredi kôd]
Porto Grande – luka Mindelo, otok São Vicente
Pogled na glavni grad Praiu

Zelenortska Otoci podijeljeni su na 17 općina:

  • otok Santo Antão:
    • Paúl
    • Porto Novo
    • Ribeira Grande
  • otok São Vicente:
    • São Vicente
  • otok Santa Luzia
  • otok São Nicolau:
    • São Nicolau
  • otok Sal:
    • Sal
  • otok Boa Vista:
    • Boa Vista
  • otok Maio:
    • Maio
  • otok Santiago:
    • Praia
    • Santa Catarina
    • Santa Cruz
    • São Domingos
    • São Miguel
    • Tarrafal
  • otok Fogo:
    • São Filipe
    • Mosteiros
  • otok Brava:
    • Brava

Gospodarstvo

[uredi | uredi kôd]

Zelenortski Otoci oskudijevaju resursima. Suše su česte, tako da je nedostatak vode jedan od glavnih problema. Stanovništvo se bavi poljoprivredom na samo 4 otoka, ali je slabo razvijena zbog vode i male količine padalina. BDP se uglavnom zasniva na uslužnim i ugostiteljskim poslovima. Zelenortski Otoci surađuju s Portugalom na svim razinama gospodarstva. Od devedestih godina doživjeli su gospodarski napredak. BDP je za 2004. procijenjen na 1400 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u. U novije vrijeme razvija se turizam, posebno na otocima Sal i Boa Vista.

Demografija

[uredi | uredi kôd]

Većina stanovnika Zelenortskih otoka su doseljenici iz Portugala i potomci bivših afričkih robova. Veliki broj ljudi koji su porijeklom s otoka žive u drugim zemljama: SAD-u (264 900), Portugalu (80 000), Angoli (45 000), São Tomé i Príncipe-u, Senegalu, Francuskoj i Nizozemskoj. Nacionalni jezik je zelenortski kreolski jezik (Crioulo, Kriolu ili Kriol). Rimokatolicima se izjašnjava 85 posto stanovništva.

Kultura

[uredi | uredi kôd]

Kultura Zelenortskih Otoka ima portugalske i afričke korijene. Poznati su oblici glazbe kao što su Morna, Batuque i Zouk (Cabo love). Senzualni ples Funana je mješavina portugalskih i afričkih stilova.

Najpoznatija pjevačica narodne glazbe je Cesária Évora.

Novine i časopisi

[uredi | uredi kôd]
  • A Semana (Praia, 1991. – )
  • Expresso das Ilhas
  • Journal O Cidadao (São Vicente)
  • Jornal Horizonte (Praia, 1988. – )
  • Terra Nova (São Vicente, 1975. – )
  • Artiletra (São Vicente, 1991. – )

Sport

[uredi | uredi kôd]

Nogometna reprezentacija Zelenortskih Otoka se prvi put za Svjetsko nogometno prvenstvo kvalificirala 2026., i uz to se kvalificirala na četiri turnira Afričkog kupa nacija, 2013., 2015., 2021. i 2023. Došli su do četvrtfinala 2013. i 2023. godine.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. 1 2 Haiman, Snježana; Müller, Vera. 2009. Geografski atlas za osnovnu školu. Hrvatska školska kartografija i Školska knjiga. Zagreb. str. 12. ISBN 978-953-0-11925-3
  2. Šehić, Denis; Šehić, Demir. 2005. Atlas svijeta. Europapress Holding. Zagreb. str. 12. ISBN 953-6748-07-X
  3. Bakarić Palička, Snježana, ur. 2005. Geografski atlas za srednje škole. Školska knjiga. Zagreb. str. 20. ISBN 953-0-20573-2
  4. 1 2 3 Zelenortski Otoci (Kapverdski Otoci, Zelenortska Republika). Proleksis enciklopedija. Pristupljeno 20. svibnja 2026.
  5. Etnici i ktetici - Hrvatski u školi. Hrvatski u školi. Institut za hrvatski jezik. Pristupljeno 20. svibnja 2026.
  6. Kapverdski Otoci. Hrvatska enciklopedija. Pristupljeno 20. svibnja 2026.
  7. Službena skraćena i puna imena država na hrvatskom i engleskom jeziku. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske. Zagreb. 2012. str. 1. ISBN 978-953-7859-03-9
  8. Jozić, Željko, ur. 2013. Hrvatski pravopis. Institut za hrvatski jezik. Zagreb. str. 476. ISBN 978-953-7967-04-8
  9. Lobban, p. 4 Arhivirana inačica izvorne stranice od 25. siječnja 2016. (Wayback Machine)
  10. Tanya Basu. 12. prosinca 2013. Cape Verde Gets New Name: 5 Things to Know About How Maps Change. National Geographic. Inačica izvorne stranice arhivirana 13. prosinca 2013. Pristupljeno 12. prosinca 2013.
  11. Cabo Verde põe fim à tradução da sua designação oficial. Panapress. 31. listopada 2013. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. prosinca 2013. Pristupljeno 17. prosinca 2013.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Zelenortski Otoci