Lišane Ostrovičke

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Lišane Ostrovičke
Lišane Ostrovičke (grb).gif
Lišane Ostrovičke na karti Hrvatska
Lišane Ostrovičke
Lišane Ostrovičke
Lišane Ostrovičke na karti Hrvatske
Koordinate: 43°58′05″N 15°46′12″E / 43.968°N 15.77°E / 43.968; 15.77
Županija Zastava zadarske zupanije.gif Zadarska
Površina 49.92 km2
Stanovništvo (2011.) 698
Poštanski broj 23420 Benkovac
Lišane Ostrovičke na karti Zadarska županija
Lišane Ostrovičke
Lišane Ostrovičke
Lišane Ostrovičke na karti Zadarske županije
Koordinate: 43°58′05″N 15°46′12″E / 43.968°N 15.77°E / 43.968; 15.77

Lišane Ostrovičke su općina u Hrvatskoj, u Zadarskoj županiji.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Lišane Ostrovičke se nalaze na državnoj cesti Benkovac-Skradin i željezničkoj pruzi Zadar-Knin, na istočnom rubu Ravnih kotara. U sklopu općine su i naselje Dobropoljci, koje se nalazi u krševitom području Bukovice, te naselje Ostrovica.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Općina ima 698 stanovnika, koji najvećim dijelom žive u samom naselju Lišane Ostrovičke (583 stanovnika).[1] Hrvati čine 87,25% stanovništva, a najveća manjina su Srbi, koji čine 12,46% stanovništva općine.

Popis stanovništva 1991.[uredi VE | uredi]

ukupno: 1636

  • Hrvati - 921 (56,29%)
  • Srbi - 698 (42,66%)
  • ostali - 17 (1,03%)

Po naseljenim mjestima:

  • Lišane Ostrovičke - uk. 892, Hrvati - 884, ostali - 8
  • Dobropoljci - uk. 494, Srbi - 471, Hrvati - 18, ostali - 5
  • Ostrovica - uk. 250, Srbi - 227, Hrvati - 19, ostali - 4

Uprava[uredi VE | uredi]

Općina Lišane Ostrovičke je nastala izdvajanjem iz sastava dotadašnje općine Benkovac. Pripadaju joj naselja Dobropoljci, Lišane Ostrovičke i Ostrovica.

Povijest[uredi VE | uredi]

Na području općine se nalazi znamenita srednjovjekovna tvrđava Ostrovica, posjed Bribirskih knezova koji su je 1347. godine zamijenili za utvrdu Zrin i od tada se nazivaju knezovi Zrinski. Godine 1523. Ostrovicu zauzimaju Turci. Potpuno je razorena u mletačko-turskim ratovima u 17. stoljeću. Nakon tog vremena raste značenje Lišana Ostrovičkih, koji postaju važnije naselje od same Ostrovice, a od 1735. i sjedište katoličke župe. Od 1828. prostor općine je u sastavu Šibenske biskupije.

U Domovinskom ratu, ovo područje su u rujnu 1991. okupirale srpske snage i potpuno razorile Lišane. Nakon oslobođenja, selo je obnovljeno i vratio se najveći dio izbjeglih Hrvata.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Prezimena[uredi VE | uredi]

Nimac, , Mamić, Kalcina, Plazina, Radaš, Stipić, Marić, Pavić, Pelaić, Radanović, Mamut, Tuta, Tkalić, Musić, Mijić, Žilić, Duilo, Čurčija, Mijaljević,Dević i Šimunac.

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

  • Ostatci srednjovjekovne tvrđave Ostrovica, posjed Bribirskih knezova [2]
  • Svetište Svetog Nikole Tavelića u Lišanima [3][4]

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Kultura[uredi VE | uredi]

  • Kulturno umjetničko društvo "Lišane"

Šport[uredi VE | uredi]

  • Malonogometni klub "Lišane"
  • Boćarski klub "Lišane"

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


P parthenon.svg Nedovršeni članak Lišane Ostrovičke koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Flag of Croatia.svg Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.