Nin

Nin
	; Grb Nina
Država	Hrvatska
Županija	Zadarska
Gradonačelnik	Emil Ćurko
Površina	53,3 km2
Površina središta	8 km2
Koordinate	44°14′N 15°11′E / 44.23°N 15.18°E
Stanovništvo (2021.)
Ukupno	2 705
– gustoća	51 st./km2
Urbano	1 101
– gustoća	338 st./km2
Poštanski broj	23232
Pozivni broj	(0)23
Autooznaka	ZD
Stranica	www.nin.hr
	Nin Nin na zemljovidu Hrvatske

Nin je grad u Hrvatskoj, smješten na obali Jadranskog mora. Administrativno pripada Zadarskoj županiji. Prvi je hrvatski kraljevski grad.

Gradska naselja[uredi | uredi kôd]

U sastav grada Nina ulazi 6 naselja (stanje 2008.), to su: Grbe, Nin, Ninski Stanovi, Poljica-Brig, Zaton i Žerava.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Nin je gradić smješten oko 15 km sjeverozapadno od Zadra. Centar drevnog grada je otočić, promjera 500 m, povezan s kopnom dvama mostovima, nastao na pješčanom sprudu nekadašnjeg ušća rječice Miljašić Jaruge u more. Sa sjeverne strane okružen je pješčanim sprudom i vikend naseljem Ždrijac, s istočne strane se nalazi solana a na južnoj i zapadnoj strani se nalazi noviji dio samog mjesta. Nin se prostire u nekoliko formiranih zona: povijesni otok, vikend naselje Ždrijac, novi dio Nina, Bilotinjak i Ninske Vodice.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Prema popisu stanovništva iz 2011. na području Grada Nina živjelo je 2.744 stanovnika, a u samom Ninu 1.132 stanovnika.^[3]

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine na području grada Nina živjelo je sveukupno 4603 stanovnika od toga 2286 muškaraca i 2317 žena. Sam gradić Nin imao je 1256 stanovnika. Prema zapisima, navodno je u Ninu za vrijeme Liburna živjelo 40 000 stanovnika, u Rimsko doba 20 000, a kralj Tomislav je u Ninu imao spremnu mornaricu koja se sastojala od 15 000 veslača na condurama i sagenama.^{[nedostaje izvor]}

Grad Nin: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	1605	1647	1928	1980	2223	2698	3800	3596	4874	5263	5321	5413	4425	6055	4603	2744	2705
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: Nastao iz stare općine Zadar. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Naselje Nin: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	598	850	527	474	540	646	1080	944	1173	1316	1346	1378	1169	1692	1256	1132	1101
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: U 1991. smanjeno izdvajanjem dijela naselja Ninski Stanovi u samostalno naselje, za koje sadrži podatke u 1857. i 1869. U 1869. sadrži podatke za naselje Zaton. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Uprava[uredi | uredi kôd]

Grad Nin administrativno se sastoji od 6 naselja: Nin, Ninski Stanovi, Grbe, Zaton, Žerava i Poljica Brig.

Gradonačelnik: Emil Ćurko

Povijest[uredi | uredi kôd]

Prvo naselje u Ninu na području otočića razvilo je ilirsko pleme Liburni u 9. st. pr. n. e. nakon nemira izazvanih panonsko - balkanskim seobama. Vremenski je to kraj brončanog i početak željeznog doba. Još starije naselje pronađeno je oko 300 metara južnije na području današnje solane a datira se mlađe kameno doba. Nin se prvi put spominje u obliku Hemionoi u djelu Periplus grčkog pisca Pseudo Skilaka, a najvjerojatnije je iskrivljeni oblik imena Ainonoi. Kasnije grčki pisci ime Nina navode u obliku Ainona, a rimski u obliku Aenona.

Početkom 1. st. pr. n. e. gubi se Liburnski utjecaj a zamjenjuje ga rimski kada se pojavljuje i drugo ime za Nin Enona. Za vrijeme utjecaja Rima Nin je imao svoju statutarnu autonomiju.
Doseljavanjem Slavena i Hrvata na ove prostore Krajem 6. st i početkom 7. st Nin postaje njihovo prvo političko, kulturno i vjersko središte. Za vrijeme hrvatskih narodnih vladara Nin je jedna od njihovih prijestolnica iz koje upravljaju državom, a isto tako i važna ratna i trgovačka luka. 7. lipnja 879. godine knez Branimir od pape Ivana VIII. prima pismo koje je u ono doba bilo priznanje države Hrvatske. 1069. godine Petar Krešimir IV. u Ninu prvi naziva Jadransko more našim morem u darovnici kojom zadarskom samostanu sv. Krševana daruje otok Maun. 1080. godine za vrijeme kralja Dmitra Zvonimira papinski legat održava crkveni sabor.
Gubitkom državne samostalnosti Nin kao i cijela Hrvatska pada pod mađarsku krunu. Za to vrijeme Nin je samostalna gradska komuna što mu potvrđuju Andrija II. 1205. godine i Bela IV. 1244. godine. Ludovik I. Anžuvinac 1371. godine održava sabor plemstva i građanstva hrvatske i Dalmacije i naziva Nin naš glavni i kraljevski grad dalmatinski.
Nin je pod hrvatsko ugarskim kraljem do 1409. godine kada ga sramotnom prodajom Ladislav Napuljski zajedno s Dalmacijom, Zadrom i ostalim autonomnim gradovima predao Mlečanima. Nin zadržava svoju autonomiju. U strahu od Turaka Mlečani 1537. godine napuštaju Nin, Turci ga ruše ali ga nisu zadržali. Stanovništo se vraća i obnavlja grad i zidine. Početkom Ciparskog rata 1570. godine Turci još jednom nakratko zauzimaju Nin, a Mlečani ga s brodova razaraju. Godine 1646. Mlečani ponovo napuštaju Nin, ali ovom prigodom su ga prvo zapalili te s dvije velike i četiri male galije bombardirali iz luke. Nakon ovog razaranja, iako je pokušana obnova grada, Nin više nikada vratio prijašnju važnost.
1828. godine konačno je ukinuta Ninska biskupija, a zbog malarije stanovništva je sve manje. Od 1903. do 1909. godine vrši se asanacija rječice Jaruge, kanalizira se njeno ušće i premješta istočnije od samog grada (otoka). Stanovništvo se vraća, a grad ekonomski jača jer je riješen najveći problem stanovanja u gradu.
Kraljevina Jugoslavija nije se puno brinula za sam grad tako da su ostali neiskorišteni njegovi potencijali.
Tek nakon II. svjetskog rata počelo se ulagati u Nin (izgrađena je ciglana, uređena solana).
Nakon osamostaljenja Hrvatske, odlukom Hrvatskog sabora Nin je 1997. godine dobio status grada.