Biro Fellner & Helmer

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Hermann Helmer i Ferdinand Fellner
Bečki Volkstheater

Biro Fellner & Helmer iz Beča bio je zajednički projektni atelje koji su od 1873. do 1919. vodili arhitekti Ferdinand Fellner (1847.-1916.) i Hermann Helmer (1849.-1919.).

Ovaj projektni biro specijalizirao se za projektiranje i gradnju kazališnih zgrada, izgradili su četrdeset i osam kazališta po Austro-Ugarskoj i drugim državama Europe. Biro Fellner i Helmer, postao je mjesto visoke kvalitete usluge, uz relativno nisku cijenu i brzu uslugu, tako da su postali monopolisti za takav tip građevina u Austro-Ugarskoj. Jedini sličan takav arhitektonski biro bio je onaj britanskog arhitekta Franka Matchama. Njihovo graditeljsko umijeće bilo je načelno historicističko, no oni su ipak dali i neke novine, napravili su odmak talijanske renesanse, ponovno su pobudili interes za barok, a u posljednjim radovima koristili iskustva secesije. Tako su projektirali kazališta, ali i reprezentativne palače, banke i hotele.

Unatoč brojnim ratovima i razaranjima skoro sve kazališne zgrade su u uporabi i danas i puno znače za kulturni život svojih sredina. Ono što treba istaći je činjenica da i danas, ove zgrade bez velikih preinaka služe istoj svrsi, što govori o velikom umijeću Fellnera i Helmera.

Kazališta i koncertne dvorane[uredi VE | uredi]

Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu
Kazalište u Karlovim Varima, Češka
Opera u Grazu
Kazalište u gradu Cluj-Napoca
Deutsches Schauspielhaus, Hamburg
Kazalište Olge Kobiljanske, Černovec
Kazalište F. X. Saldy u Liberecu
  • Augsburg: Stadttheater (1877., danas su jedino vanjski zidovi isti )
  • Baden pokraj Beča: Stadttheater (podignut kao "Jubiläums-Stadttheater, 1909.)
  • Berlin: Komische Oper (podignut kao "Theater Unter den Linden", kasnije "Metropol-Theater", 1892. preuređen, za drugog svjetskog rata srušen)
  • Berndorf (Donja Austrija): Stadttheater (podignut kao "Kaiser-Franz-Josef-Theater", 1898.)
  • Bielsko-Biała: Teatr Polski (podignut kao "Stadttheater", građen 1904.-1905.)
  • Bratislava: Slovenské národné divadlo (podignut kao "Königliches Freistädtisches Theater", 1886.)
  • Brno: Interimstheater (1871-1882)
  • Brno: Mahenovo divadlo (podignuto kao "Deutsches Stadttheater", 1882)
  • Budimpešta: Népszínház (Volkstheater, 1875, srušen 1965.)
  • Budimpešta: Vígszínház (Kazalište Komedija, 1896.)
  • Budimpešta: Fövárosi Operett Szinház (podignut kao "Somossy-Orfeum", 1894.)
  • Černovic (Ukrajina): Teatr im. Olgi Kobiljanskoj (podignut kao "Stadttheater", 1905.)
  • Cieszyn(Poljska): Teatr im. Adama Mickiewicza (podignut kao "Deutsches Theater", 1910.)
  • Cluj-Napoca: Teatrul National (podignut kao "Nemzeti Színház", 1906.)
  • Darmstadt: Hoftheater (1904. za drugog svjetskog rata srušen)
  • Fürth: Stadttheater (1902.)
  • Gießen: Stadttheater (1907.)
  • Graz: Opernhaus (podignuta kao "Stadttheater", 1899.)
  • Hamburg: Deutsches Schauspielhaus (1900.)
  • Iaşi (Rumunjska): Teatrul National "Vasile Alecsandri" (1896)
  • Jablonec nad Nisou: Mestské divadlo (podignuto kao "Stadttheater", 1907.)
  • Karlovy Vary: Divadlo V. Nezvala (podignuto kao "Stadttheater", 1886.)
  • Kecskemét: Katona József Színház (1896.)
  • Klagenfurt: Stadttheater (podignut kao "Kaiser-Franz-Josef I.-Jubiläumstheater", 1910.)
  • Liberec: Divadlo F. X. Saldy (podignuto kao "Stadttheater", 1883.)
  • Mladá Boleslav: Mestské divadlo (podignuto kao "Mestské divadlo/Stadttheater", 1909.)
  • Odesa: Teatr operi ta baletu (1887.)
  • Oradea (Rumunjska): Teatrul de Stat (podignut kao "Szigligeti Színhzáz/Stadttheater", 1900.)
  • Ottensheim pokraj Linza: Schlosstheater (1902. zatvoren 1930.-tih , danas postoje samo ostatci)
  • Prag: Státní Opera (podignuta kao "Neues Deutsches Theater", 1887.)
  • Ravensburg: Konzerthaus (1897.)
  • Rijeka: Hrvatsko Narodno Kazalište "Ivan Zajc" (podignuto kao "Stadttheater", 1885.)
  • Salzburg: Landestheater (podignut kao "Stadttheater", 1893.)
  • Sofija: Bugarsko Narodno Kazalište „Ivan Vazov“ (1906.)
  • Szeged: Nemzeti Színház (1883)
  • Tata (Mađarska): Schloßtheater (1889, srušen 1913.)
  • Temišvar (Rumunjska): Teatrul National (podignut kao "Ferenc József szinház/Stadttheater", 1875., kasnije znatno izmjenjen)
  • Torun (Poljska): Teatr im. Wilama Horzycy (podignut kao "Stadttheater", 1904.)
  • Varaždin: Hrvatsko Narodno Kazalište (podignut kao "Stadttheater und Redoute", 1871.-1873.; kasnije preoblikovan)
  • Beč: Stadttheater (1872; 1884. izgorio )
  • Beč: Etablissement Ronacher (1888., Pregrađen u Stadttheater)
  • Beč: Volkstheater (podignut kao "Deutsches Volkstheater", 1889.)
  • Beč: Theater der Internationalen Musik und Theaterausstellung (1892., srušen)
  • Beč: Brand-Modell-Theater (1905. podignut zbog testiranja, zatim srušen)
  • Beč: Konzerthaus und Akademie (Beč) (1913.)
  • Zagreb: Hrvatsko Narodno Kazalište (podignut kao "Königlich Kroatisches Landes- und Nationaltheater", 1895.)
  • Zagreb: Umjetnički paviljon, (1898.)
  • Wiesbaden: Hessisches Staatstheater (podignut kao "Stadt- und Königliches Hoftheater", 1894.)
  • Zürich: Opera (podignuta kao "Stadttheater", 1891.)
  • Zürich: Tonhalle (1895., danas dio Kongresnog centra, izvana potpuno obnovljena)

Ostala djela[uredi VE | uredi]

Beč:

  • Sveučilišna zvjezdarnica
  • Gradska palača, Prinz-Eugen-Straße 40, u njoj je od 1916. tursko veleposlanstvo
  • Robna kuća Gerngroß
  • Springer Schlössl
  • Thonet-Haus "Eisernes Haus", Kärntner Straße 12
  • Robna kuća Rothberger, Stephansplatz

Karlovy Vary (Karlsbad):

  • Parkquellenkolonnaden (1900.)
  • Grandhotel Pupp (1913.)
  • Bad I - Kaiserbad (1895.)

Ostali gradovi:

  • Bad Vöslau:Schlumberger-Schloss
  • Graz: Robna kuća Kastner & Öhler
  • Liesing (danas dio Beča, 23. Bezirk): Vijećnica
  • Plzeň: Schneeberghotel
  • Schneeberg (Donja Austrija): Planinarski dom Hochschneeberg
  • Semmering (Donja Austrija): Hotel Panhans
  • Lavov: Hotel Georg
  • Rijeka: Palača Modello (danas Središnji odjel Gradske knjižnice te sjedište i kulturni klub Talijanske unije, popularni Circolo italiano di cultura, podignuto kao Riječka komunalna štedionica u Rijeci, 1885.)

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Joseph Schwaighofer: Zur Geschichte des Wiener Warenhauses, Wettbewerbe Architekturjournal 267/268,Februar/März 2008.
  • Ferdinand Fellner: Die Entwicklung des Theaterbaus in den letzten fünfzig Jahren. Öffentlicher Vortrag. Wien 1909.
Prospekt Grand-Hotel-Panhans 1920.jpg

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Sestrinski projekti[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Büro Fellner & Helmer

Mrežna sjedišta[uredi VE | uredi]