Česi u Hrvatskoj

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Česi u Hrvatskoj

Češi v Chorvatsku

Coat of Arms of the Czechs in Croatia.svg
Grb Čeha u Hrvatskoj
Ukupno pripadnika
9.641
Značajna područja naseljavanja
Bjelovarsko-bilogorska županija 6.287
Grad Zagreb 835
Požeško-slavonska županija 649
Sisačko-moslavačka županija 578
Zagrebačka županija 244
Jezik
češki jezik
Povezane etničke grupe
Slovaci u Hrvatskoj
Grad Daruvar, kulturno, prosvjetno i administrativno središte Čeha u Hrvatskoj
Zgrada Češke besede u Zagrebu

Česi u Hrvatskoj (češki:Češi v Chorvatsku) su jedna od 22 ustavom priznate nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj. Prema posljednjemu popisu stanovništva iz 2011. godine u Hrvatskoj živi 9.641 Čeha[1], od čega najviše u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, administrativno i kulturno središte Čeha Hrvatske je grad Daruvar. Općina Končanica je jedina administrativna jedinica u Hrvatskoj u kojoj Česi čine većinsko stanovništvo.

Legendarne sveze[uredi VE | uredi]

Sveze Čeha s Hrvatima sežu još u legende koje se pozivaju na davna vremena. Ime Čeha iz legende o Čehu, Lehu i Mehu u svezi s Čehom i njegovih šestoricom braće iz Bijele Hrvatske koje se spominje u Dalimilovoj kronici, u dijelu teksta koji piše o doselidbi Slavena u Panonsku nizinu.[2]

Doseljavanje[uredi VE | uredi]

Doseljavanje Čeha u Hrvatsku trajalo je gotovo stoljeće i pol, a migracije su bile olakšane jer su obje zemlje pripadale Austro-Ugarskoj monarhiji. Od sredine 18. pa do kraja 19. stoljeća u hrvatske su gradove pojedinačno doseljavali službenici, obrtnici, učitelji, vojnici, glazbenici, šumari, vrtlari , a u manufakture u unutrašnjosti čitave radničke kolonije (primjerice staklari). No, pripadnici današnje razgranate češke nacionalne manjine u Hrvatskoj većinom su potomci sitnih poljodjelaca, koji su od propalog hrvatskog plemstva u Zapadnoj Slavoniji kupovali zapuštenu zemlju i iznova je kultivirali.

Od sela što su ih osnivali češki kolonisti pod austrijskom vojnom upravom u takozvanoj Vojnoj krajini češko se stanovništvo zadržalo jedino u Ivanovom Selu, koje i danas zovu "Pemijom". [3]. Najstarije je selo sa češkim stanovništvom u RH [4][5]. Utemeljili su ga češki doseljenici iz Moravske 1826. godine. [5]To isto selo je teško stradalo za velikosrpske agresije na Hrvatsku. Tog su dana velikosrbi nakon što su ušli u selo, na središnjoj cesti u Ivanovom selu poredali dvadesetak mještana te potom ispalili topovsku grantatu njih. Poginulo je 14 osoba (stariji izvori navode 7 mrtvih, 12 ranjenih i 1 nestalog[6]), svi češke narodnosti[7]. Mjesni Česi su još 29. kolovoza 1991. zbog učestalih prijetnja od strane velikosrba pisali češkom predsjedniku Vaclavu Havelu [4], jer se ta prijetnja već počela ostvarivati (u napadu na selo 20. kolovoza 1991. je poginula jedna mještanka). 21. rujna 1991. su velikosrbi napravili pokolj [6].

Udruge[uredi VE | uredi]

Češka je manjina u 28 grada i naselja u Hrvatskoj organizirana u udruge Češke besede, koje čine Savez Čeha u Republici Hrvatskoj sa sjedištem u Daruvaru. U besedama djeluju folklorne skupine, puhački orkestri, radioamateri, pjevački zborovi, likovne skupine, kazališne družine. Češka beseda Zagreb, najstarije je kulturno-prosvjetno društvo Čeha u Hrvatskoj, osnovano 1874. godine i otada neprekidno djeluje do danas.[8]

Češka manjina zajedno sa slovačkom ima zastupnika u Hrvatskom saboru Vladimira Bileka.

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Trenutno u Hrvatskoj dijeluju dvije češke osnovne škole:
- Češka osnovna škola Jana Amose Komenskog (češ. Česká základní škola J. A. Komenského) u Daruvaru i
- Češka osnovna škola Josipa Ružičke (češ.Česká základní škola Josefa Růžičky) u Končanici s područnim školama.

O Češkoj i češkoj kulturi u školskoj godini 2007/2008. učilo se još i u Grubišnom Polju, Velikim Zdencima, Diošu, Dežanovcu, Trojeglavi, Hercegovcu, Međuriću, Brestovcu Daruvarskom, Siraču, Šibovcu, Lipovljanima, Kaptolu, Bjeliševcu, Lipiku, Pakracu, Virovitici, Zagrebu, Bjelovaru, Rijeci i drugim mjestima (Prekopakra[9] i sl.).

Također postoje i dva češka dječja vrtića:
- Češki dječji vrtić Ferda Mravenec u Daruvaru (češki: Česká mateřská škola Ferda Mravenec) i
- Češki dječji vrtić u Končanici (češki:Česká mateřská škola Končenice).

U gimnaziji u Daruvaru postoji odjeljenje na češkome jeziku.

U Daruvaru pri Pučkoj knjižnici i čitaonici djeluje Središnja knjižnica Čeha u Hrvatskoj.[10]

Glasila[uredi VE | uredi]

Lokalni Radio Daruvar emitira svakodnevnu emisiju na češkom jeziku. Novinsko-izdavačka kuća "Jednota" izdaje češke tjedne novine "Jednota", dječji mjesečnik "Dječji kutić" , godišnje "Češki narodni kalendar" i publicistički časopis "Pregled". Izdaje literarne i znanstvene radove a poseban program čini izdavanje originalnih udžbenika češkog jezika. [11]

Kretanje broja Čeha[uredi VE | uredi]

Službeni naziv Hrvatske Godina Broj Čeha
- 1931. 45.715*
Narodna Republika Hrvatska 1948 28.991
1953. 25.967
1961. 23.391
Socijalistička Republika Hrvatska 1971. 19.001
1981. 15.061
Republika Hrvatska 1991. 13.086
2001. 10.510
2011. 9.641
(Statistički zavod Hrvatske) [12]
  • Napomena: U popisu stanovništva iz 1931. godine pod imenom Česi bilježeni su i podaci za Slovake.

Popis stanovništva 2001. godine[uredi VE | uredi]

Županija Čeha Ukupni postotak
Bjelovarsko-bilogorska 7.098 67,54%
Grad Zagreb 813 7,74%
Požeško-slavonska 775 7,38%
Sisačko-moslavačka 670 6,38%
Zagrebačka 238 2,27%
Splitsko-dalmatinska 156 1,49%
Primorsko-goranska 145 1,38%
Brodsko-posavska 109 1,04%
Istarska 103 0,98%
Virovitičko-podravska 92 0,88%
Osječko-baranjska 61 0,58%
Vukovarsko-srijemska 43 0,41%
Šibensko-kninska 30 0,29%
Koprivničko-križevačka 28 0,27%
Zadarska 26 0,25%
Dubrovačko-neretvanska 26 0,25%
Varaždinska 23 0,22%
Krapinsko-zagorska 22 0,21%
Međimurska 22 0,21%
Karlovačka 20 0,19%
Ličko-senjska 10 0,09%
Ukupno 10.510 100%
(Popis stanovništva 2001. godine) [13]

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Reference[uredi VE | uredi]

  1. Popis stanovništva 2011. godine
  2. Historiografija o Česima u Hrvatskoj Vlasta Dugački: Historiografija o Česima u Hrvatskoj, Historijski zbornik g. LXI (2009.), br. 1, str. 235–252
  3. Savez Čeha
  4. 4,0 4,1 HIC Hrvatski spomenar
  5. 5,0 5,1 http://www.hrt.hr/index.php?id=135&tx_ttnews[backPid]=23&tx_ttnews[tt_news]=62002&cHash=945a923236 HRT Najstarije češko selo u Hrvatskoj, 5. veljače 2010.
  6. 6,0 6,1 HIC Kronologija Domovinskog rata u zapadnoj Slavoniji
  7. Index.hr BBB se susreću s ljubiteljima Karadžića i Mladića, 8. kolovoza 2008.
  8. [1]
  9. www.hrt.hr/index.php?id=135&tx_ttnews[backPid]=23&tx_ttnews[tt_news]=91034&cHash=bec270989b HRT Češka beseda Prekopakra, 19. listopada 2010.
  10. Ministarstvo kulture RH Središnje knjižnice nacionalnih manjina
  11. u hrvatskoj.htm
  12. Stanovništvo Hrvatske od 1931.-2001.
  13. Popis stanovništva 2001. godine
  14. Politički zatvorenik Kronologija pravaštva (XIII.), prir. Mladen Kaldana