Bosanska krajina

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Približni teritorij Bosanske krajiine[nedostaje izvor]

Bosanska krajina, poznata još pod starim nazivom Turska Hrvatska[1] je srednjovjekovni prostor Kraljevine Hrvatske, a danas regija koja obuhvaća prostor zapadne Bosne i Hercegovine smiještena oko tri rijeke: Una, Sana i Vrbas a proteže se od Jajca i Usora na istoku do Bihaća i Velike Kladuše na zapadu današnje Bosne i Hercegovine. Najveći grad regije je Banja Luka potom sljede gradovi Bihać, Prijedor, Kotor Varoš, Bosanska Krupa, Bosanska Dubica, Bosanska GradiškaCazin, Velika Kladuša, Bosanski Novi, Sanski Most. Krajnji sjeverozapadni dio Bosanske krajine se naziva i Cazinska Krajina po gradu Cazinu. Istočna granica Bosanske Krajine ili Turske Hrvatske je gora Borje i početak derventske općine, a južna prirodna granica kanjon rijeke Ugar.

Bosanska krajina nema administrativno utvrđene granice, niti ima političko predstavništvo u trenutnoj upravnoj strukturi države Bosne i Hercegovine ali ima značajan hrvatski kulturno-povijesni identitet koji je formiran kroz mnoge povijesne i gospodarske događaje.

Kultura[uredi VE | uredi]

Brutalna povijest Bosanske Krajine je možda i razlog specifične kulture njenih stanovnika koji su uglavnom orijentirani prema zapadu i Hrvatskoj a ne Sarajevu. Ipak takav odnos prema Sarajevu i središnjoj Bosni više je predznak povijesne pripadnosti Kraljevini Hrvatskoj a ne srednjovjekovnoj zemlji Bosni. Današnji kulturni identitet Bosanske krajine je multikulturan i višenacionalan zbog nasilno promjenjene etničke slike te regije. U predtursko doba ta regija je bila isključivo katolička i hrvatska a nakon turske okupacije na prostore prognanih Hrvata naseljavaju se pravoslavni Vlasi koje favoriziraju turske vlasti kako bi osigurali zapadnu granicu Osmanskog Carstva, te vrše nasilnu islamizaciju ili pravoslaviziranje preostalih Hrvata tih krajeva čime se je dobio specifičan mozaik naroda.

Povijest[uredi VE | uredi]

Teritorij uklopljen rijekama Una, Sava i Vrbas je prije nosila ime "Turska Hrvatska" u europskim literaturama 18. i 19. stoljeća. Ime Krajina ovom predjelu su dale Osmanlije, iako sama riječ nije turska nego slavenska. Austrijski, talijanski, njemački i nizozemski kartografi su naziv prihvatili 1860. godine. Ime ove oblasti su promijenili u Bosanska Krajina koje se po prvi put spominje na kartama 1869. godine. Po starohrvatskim toponimima (imena rijeka, gora i naselja) vidljivo je da se nisu promijenila od doba Kraljevine Hrvatske što također potvrđuje da su islamizirani i pravoslavizirani Hrvati ostali većina na tom prostoru.

Demografija[uredi VE | uredi]

Prema popisu pučanstva iz 1991. godine Stanovništvo Bosanske krajine bilo je sljedećeg sastava:

Unutarnje poveznice[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. (hrv.) Gregurović, Snježana; Mlinarić, Dubravka (prosinac 2011.). Kartografska vizualizacija i slika Drugoga na primjeru višestruko graničnih prostora, Migracijske i etničke teme. Zagreb: Institut za migracije i narodnosti, str. 354..