Usora

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Usora. Za druga značenja, pogledajte Usora (razdvojba).
Usora
Grb općine Usora
Mapa Localizador Usora.PNG
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Županija Zeničko-dobojska
Sjedište Usora
Načelnik Ilija Nikić
Površina 84 km²
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća

8.769 (1991.)
104/km²

Usora je općina u Bosni i Hercegovini a nalazi se između Doboja i Tešnja.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Prije rata u Usori je živjelo oko 8.500 osoba od kojih su većina bili Hrvati. U ratu je dio civilnog stanovništva izbjegao, tako da Usora danas broji samo 5.000 stanovnika.

Naseljena mjesta[uredi VE | uredi]

Alibegovci, Bejići, Ularice, Žabljak, Sivša, Omanjska i dio naseljenog mjesta Makljenovac.

Uprava[uredi VE | uredi]

Povijest[uredi VE | uredi]

Prostor oko rijeke Usora i njezinih pritoka zove se naprosto Usora.

Bio je nastanjen još u paleolitiku ( starije kameno doba ), Dr Đuro Basler i Zdravko Marić su otkrili u Makljenovcu prebivališta čovjeka u tim prapovijesnim vremenima. Ime Usora u povijesnim vrelima spominje se prvi put godine 1225. u pismu pape Honorija III. Andriji II. ugarsko-hrvatskom kralju. Podrijetlo imena Usora je posebna zagonetka. Lingvisti i povjesničari se značajno razilaze pri utvrđivanju pravog vrela: od slavonske riječi V'SOR' u značenju ohol, ponosit, grub, srdit, osoran do pokušaja izvođenja njezinog imena iz naziva ondje nastanjenog iliskog plemena Oserijata. Naime, odbacivši ilirski posvojni sufiks -ata dobivamo ime rijeke Oser (-is), očevidno Usora.

Usora spada u red brojnih političkih poluovisnih oblasti, koje su opstojale na tlu Bosne i Hercegovine kao specifični politički organizmi i koji su postupno nestajali ostavivši za sobom poneki trag u narodnoj kulturi, mentalitetu i načinu života.

Do sada nisu otkrivena povijesna vrela kada se Usora počela izdvajati kao posebna upravna župa, ali znamo da se početkom 13. stoljeća formira kao posebna oblast, u dokumentima kao kneževina (Sebislav 1236. god.) a zatim kao banovina (Henrik Gisingovac 1272. god.) i najzad vojvodstvo (od 1326. godine rod Biloševića čija čast prelazi na rod Zlatonosovića od 1399. godine. Posljedni vojvoda je bio Tvrtko Stančić, s padom BiH pod osmansku vlast).

Ozbiljniju povezanost naroda usorskog kraja, propovjedajući blagoslov naravi, utemeljitelja je Katolička Crkva u mentalitet, način života i narodnu kulturu ovog kraja.

Najstariji podatak o njenoj nazočnosti je pismo pape Grgura IX kojim uzima 8. kolovoza 1236. godine pod svoju posebnu zaštitu,... dragog sina i plemenitog muža, sina pokojnog Stijepana bana bosanskoga a unuka Kulina bana, Sebislav, ljiljana među trnjem.

To trnje, po papi, jest bosansko plemstvo u Usori, zaraženo patarentskom herezom. Što znači da su bili bogumili ili točnije pripadnici Bosanske Crkve. Kasnije je ove osobnosti postupno uvlačila i u Hrvate Hrvatske i Dalmacija.

Padom Bosne pod tursku vlast je i na ovim područjima počela islamizacija stanovništva.

Usora je većinskim dijelom nastanjena Hrvatima. Kroz osmansku vladavinu se hrvatski utjecaj konstantno smanjivao, da bi danas obuhvaćao uglavnom sela zapadno od Doboja. Pitanje je koji su čimbenici utjecali na to da su se, unatoč ogromnom pritisku koji je slomio okolno područje, u Usori do danas održali Hrvati.

Usora, između Posavine i Žepča

U zadnjem ratu u Bosni i Hercegovini, srpske snage su opsjedale Usoru. Linija je bila poznata i po nazivu 'tenkovsko groblje'. 14. siječnja 1992., osnovana je Hrvatska zajednica Usora, na čijim je temeljima uspostavljena i u Domovinskom ratu obranjena općina Usora. Osnivanjem Hrvatskog vijeća obrane, 8. travnja 1992., Hrvatska zajednica Usora se povezala sa ostalim hrvatskim zajednicama u Bosni i Hercegovini. Potkraj 1992., Usora je ušla u sastav Hrvatske zajednice Herceg-Bosne. Do kraja rata područje je obranila 110. usorska brigada u sastavu HVO-a. U Usori također nikada nije bilo sukoba HVO-a i Armije BiH. Zbog toga je danas Usora pod hrvatskom upravom u sastavu federacije BiH.

O imenu[uredi VE | uredi]

U bosanskom govoru se do danas sačuvao izraz ušur, što bi prevedeno s latinskog značilo običajno pravo, a u narodu jednostavno običaj (pr. desetina brašna umjesto novca za meljaju). O podrijetlu ovog naziva za jedan cijeli kraj treba unijeti i predpostavku da su još stari Rimljani ovaj kraj nazvali tako, pošto je od pamtivijeka bio neprohodan i s toga pogodan za zbjegove progonjenih starosjedilaca sa šireg ilirskog prostora (pravo na običaj = usure).

Zanimljivo je da su svi stariji stanovnici ovog kraja nazivali rijeku Usoru Usura, a grad Doboj Dobuj.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Krešimir Zubak

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Kultura[uredi VE | uredi]

Kulturno umjetničko društvo »Izvor« Žabljak-Usora

Prvo društvo utemeljeno je 1949. godine pod nazivom Jedinstvo i radilo je pod tim imenom do svibnja 1978. godine kada mijenja u naziv Pejo Pejica Penava i radi sve do 1992. godine.
Zbog ratnih djelovanja prekida svoj rad da bi ga ponovno reaktiviralo 1994. godine pod nazivom IZVOR. Društvo njeguje, kulturno nasljedje, tradiciju, obicaje, pjeva i svira glazbu i glazbala, plese pucke plesove iz Usore. Društvo je raznovrsno po starosnoj dobi od šesnaestogodisnjaka do šezdesetogodisnjaka što osigurava konituitet u prenošenju, njegovanju i cuvanju kulturnog nasljedja. Sudjelovali smo na mnogim smotrama folklora od medjunarodnih, državnih, regionalnih i opcinskih. Organizirali smo smotre folklora u manifestaciji "Srpanjski susreti". Društvo radi i temelji svoj rad na samim izvorima najstarijeg kulturnog nasljedja zeleci ga oteti zaboravu.

Isto tako, na području općine Usore djeluje KUD "Usorski običaji".

Sport[uredi VE | uredi]

U Općini Usora nalazi se i nogometni klub "NK Usora" koji se natječe u Drugoj ligi FBiH Centar.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]